Delić: Mi smo za koronavirus slijepa ulica, ljudi će i dalje živjeti kao i sa drugim virusima
On je ocijenio da nekovid bolesnici nemaju adekvatan pristup zdravstvenom sistemu, po pitanju dijagnostike i terapije
Epidemija koronavirusa u potpunosti je ogolila probleme zdravstvenih sistema i radnika, kazao je infektolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije Dragan Delić, dodajući da se sada plaća cijena takvog stanja.
On je, u intervjuu agenciji MINA, naveo da se virus ne može pobijediti i da su izjave u tom kontekstu nestručne.
“Virus se ne može pobijediti, jer će ostati u nama. Prešao je iz životinjskog svijeta u humanu populaciju i mi smo za njega slijepa ulica - nema dalje gdje da ide”, rekao je Delić.
On je kazao da će se koronavirus prilagoditi i opstati u humanoj populaciji, pa će ljudi i dalje živjeti sa tim, kao i sa drugim virusima.
“Pobjeda ili poraz su neprihvatljivi termini. Ovdje nije riječ o sportskom događaju, već je pitanje koju ćemo cijenu platiti. Prema mom mišljenju, plaćamo nerazumno visoku cijenu u broju inficiranih, preminulih, posljedičnih stanja, ali i u pogledu blokade zdravstvenog sistema”, naveo je Delić.
On je ocijenio da nekovid bolesnici nemaju adekvatan pristup zdravstvenom sistemu, po pitanju dijagnostike i terapije.
“Tek narednih godina ćemo platiti visoku cijenu zato što zdravstveni sistem, usljed velikog broja kovid bolesnika, nije mogao potpuno da se posveti nekovid bolesnicima. To su cijene koje će biti visoke”, rekao je Delić.
Prema njegovim riječima, zanemaren je i post-kovid sindrom, ali i činjenica da kod mnogih pacijenata poslije preležane bolesti ostaju značajni problemi na kardiovaskularnom, respiratornom sistemu, kao i po mentalno zdravlje.
“Ova infekcija je od velikog medicinskog značaja, ali će biti i od velikog ekonomskog, pravnog, etičkog značaja”, naveo je Delić.
On je kazao da je epidemija i pandemija bilo i ranije, ističući da promjene u zdravstvenom sistemu moraju da se dese, kako bi se preduprijedili slični scenariji.
“Nakon pandemije, svi koji su odgovorni u zdravstvenom sistemu – ministarstva zdravlja, instituti za javno zdravlje, zdravstveni savjeti, ljekarska društva i komore, skupštinski odbori za zdravlje, treba da analiziraju šta je bilo dobro, a šta pogrešno”, smatra Delić.
On je ocijenio da se samo na osnovu takve analize može napraviti plan, kako bi se poboljšao odgovor na buduće pandemije, s obzirom na to da, kako je rekao, nema dileme da će pandemija biti i u budućnosti.
“Skoro 30 virusnih agenasa je na stendbaju. Dovoljno je da se stvore odgovarajući uslovi za pandemiju. Ne možemo ni da isključujemo mogućnost da virusi, koji su trenutno u životinjskom svijetu, preskoče barijeru vrste između životinja i ljudi”, rekao je Delić.
Za takav scenarijo, kako je kazao, treba se spremiti u prostornom, kadrovskom, organizacionom i materijalnom smislu.
“Ovo kad prođe, moramo sjesti da se dogovorimo šta dalje – kako sljedeću pandemiju dočekati mnogo organizovanije i pripremljenije”, poručio je Delić.
On je naveo da je pandemija ukazala i na to da se malo pažnje posvećivalo preventivnim granama medicine, ali i da je nedostajalo zdravstvene edukacije stanovništva.
Delić, osim neoliberalističke tendencije davanja primata ličnoj slobodi nauštrb odgovornosti prema drugome, problem vidi u nedostatku povjerenja između ljekara i pacijenata.
“Treba raditi na povjerenju, mi bismo iz ovog problema mnogo lakše izašli da smo imali edukovano stanovništvo, kao i pozitivan i proaktivan odnos prema vakciniciji, koja je najveće civilizacijsko dostugnuće”, rekao je Delić.
Prema njegovim riječima, u tom pogledu ima dosta odgovornosti ljekara, ali ne treba prenebregnuti činjenicu da je odnos društva prema ljekarima bio neodgovarajući.
On je naveo da iz tog razloga ljekari masovno odlaze u visokorazvijene zemlje, ne samo radi ličnih dohodaka, već i zbog bolje organizacije posla i mogućnosti usavršavanja i napredovanja.
“Tamo su kriterijumi za usavršavanje jasni, egzaktni i ne zavise od politike, ili kumovskih i prijateljskih veza. Imamo veliki odliv najboljih ljekara, koji su svjesni da znaju mnogo toga i odlaze u visokorazvijene zemlje, što je strahovit gubitak za zemlje u razvoju”, kazao je Delić.
On je naveo da upravo doprinos zdravstvenih radnika predstavlja svijetlu tačku pandemije.
“Apsolutno su bili na visini zadataka i hrabri me što su, i pored loših uslova i malih ličnih dohodaka, pokazali visok stepen empatije i odgovornosti. Mislim da su zdravstveni radnici položili ovaj veoma težak ispit”, poručio je Delić.
( MINA )