Njegoševa kuća vjekove istorije priča
Pored muzeja nalazi se i dvor knjaza i kralja Nikole, velika kuća u kojoj je rođen, koja za razliku od muzeja izgleda prilično zapušteno U blizini je i ruševina velike stare kuće, gdje su živjeli roditelji vladike Rada
Dugačka kamena kuća u srcu Njeguša svjedoči o vjekovima staroj istoriji najpoznatije crnogorske dinastije - Petrović.
Pod svodovima rodne kuće Petra II Petrovića Njegoša, danas muzeja, ponikli su svi osim knjaza i kralja Nikole - rodio se rodonačelnik dinastije, vladika Danilo, Sava i Vasilije, Njegošev slavni stric Petar I.
U toj kući se rodio i Njegošev nasljednik - knjaz Danilo i otac kralja Nikole Petrovića - veliki vojvoda Mirko.
Pored muzeja nalazi se i dvor knjaza i kralja Nikole, velika kuća u kojoj je rođen, a koja za razliku od muzeja izgleda prilično zapušteno.
Njegoševom rodnom kućom gazduje država, odnosno Javna ustanova Narodni muzej Crne Gore (JUMCG), dok su dvor kralja Nikole na trajno korišćenje dobili potomci dinastije Petrović Njegoš.
Kako navode mještani Njeguša, ključ od dvora je kod princa Nikole, ali kuća je godinama zaključana. Tvrde da je došao samo nekoliko puta.
Preko puta nalazi se i crkva Svetog Đorđa, u kojoj su, kako je “Vijestima” kazao kustos Njegoševe rodne kuće i mještanin Njeguša Nikola Popović, sahranjeni roditelji pisca “Gorskog vijenca”.
U blizini je i ruševina velike stare kuće, gdje su, kako je naveo, živjeli Njegoševi roditelji - Tomo i Ivana.
U galeriji pogledajte fotografije ostataka kuće u kojoj su živjeli Njegoševi roditelji
Međutim, ta velika građevina, koja je zaštićeno kulturno dobro, oronula je skroz, a iz unutrašnjosti raste i veliko drvo.
”Svaki kamen na Njegušima je istorija”, kaže Popović.
Njegoševa kuća, navodi, sagrađena je 1576. godine, a kasnije je proširivana, uređivana i dograđivana.
”Restaurirana je tri puta - 1913. na stogodišnjicu Njegoševog rođenja. Memorijalnim muzejom je proglašena 1951. godine, na stogodišnjicu Njegoševe smrti. Konačno, 1973. godine je restaurirana i prilagođena za savremenu muzejsku postavku”, priča Popović.
Saobraćajnica koja prolazi pored pomenutih građevina, kako kaže mještanin Luka Popović, nekada se zvala Dvorska ulica.
U zimskom periodu, odnosno od 15. novembra do 15. maja, muzej je zatvoren zbog, kako su naveli iz JUMCG, loših vremenskih uslova, a predmeti iz nje se svake godine prenose u depo Narodnog muzeja na Cetinju zbog čuvanja i konzervacije.
”Muzej posjećuju turisti iz regiona - zemalja nekadašnje velike Jugoslavije, stranci - pogotovo Italijani, zbog veza sa dinastijom Petrović”, kaže Popović.
Kako je kazao menadžer za programske politike i planiranje JUMCG Ivan Mijanović, Njegoševa rodna kuća imala je tokom 2021. godine 1.603 posjete.
”Koje su se, u najvećem broju, odnosile na individualne posjetioce. Zbog zdravstvene situacije izazvane pandemijom koronavirusa, posjeta svih muzejskih jedinica Narodnog muzeja je manja u odnosu na 2019. godinu koja je bila rekordna od osnivanja muzeja. Primjera radi, Njegoševu rodnu kuću je 2020. posjetilo 1.571, a 2019. godine 3.419 posjetilaca”, navodi Mijanović.
U galeriji pogledajte fotografije kuće kralja Nikole
Poslanici su krajem prošle godine izglasali da Dan Njegoševog rođenja, 13. novembar, bude državni praznik, koji bi se obilježavao kulturnim manifestacijama posvećenim njegovom liku i djelu.
”Tokom sezone muzej je otvoren svakog dana od 9 do 17 časova. Kuća u zaseoku Erakovići na Njegušima, u kojoj je Njegoš rođen 1813. godine, predstavlja tipičnu crnogorsku kuću imućnije porodice s početka 19. vijeka. Njegoševa rodna kuća, koju je sagradio njegov stric Petar I Petrović 1779. godine, 1973. je pretvorena u memorijalni muzej posvećen Njegošu. Muzej prikazuje etnografsku građu i sitne komade izrađenog oružja”, kaže Mijanović.
On navodi da su u ulaznoj prostoriji od eksponata izloženi reprodukcije Njeguša, Njegoševa bista, rad hrvatskog skulptora Ivana Meštrovića, pjesnikov portret - rad Jovana Zonjića, rodoslov Petrovića Mihaila Jovićevića i u vitrini Njegoševa djela.
”U drugoj prostoriji koja je pripadala Njegoševom ocu centralno mjesto zauzima ognjište sa verigama, kotlićem, lopaticama za žar, žaračem, mašicama, oko koga su stolovači i škanjevi, zatim mala trpeza sa škanjevima za kojom su sjedjela đeca i klupica. Na zidu je drvena polica - skancijerna sa sitnim predmetima za pokućstvo (vangla, lonci, vrč, doza za čaj, ćup, čanak sa poklopcem), sač i crepulja, u panjegi (otvoru u zidu) je pegla na žar, tzv. sumpreš, a iznad lula (čibuk). Istu prostoriju ispunjavaju muška i ženska nacionalna nošnja, kolijevka, škrinja koja je pripadala Njegoševoj majci, oružje i gusle. Pored uljanice i svijećnjaka, neizostavni dio enterijera je slavska ikona Sv. Đorđija i kandilo. U trećoj sobi, koja je pripadala Njegoševom stricu Stijepu prikazan je Njegošev portret, rad M. Vrbice, ‘Njegoš sa pratnjom na prevoju Krstac’, rad M. Jovićevića, zatim “Zbor Crnogoraca” autora S. Vujovića. Tu su i portreti Petra I i knjaza Danila, ‘Zakletva Crnogoraca’ i ‘Izbor Njegoša za gospodara’, maketa Biljarde, prevodi “Gorskog vijenca”, Njegoševa dokumenta”, kaže Mijanović.
Kako je pojasnio Popović, u podrumskim prostorijama izloženi su predmeti koji su služili za pripremu hrane, kao što su žrvanj (sprava za ručno mljevenje žita), karlice za mlijeko, burila za vodu, stap za maslo, stalak za pršut, kao i alatke - kosa, lopata za žito, vile, korpe od pruća, košnice i nekoliko fotoreprodukcija iz seoskog života.
Tri generacije Popovića kustosi Njegoševe rodne kuće
Popovići su već treća generacija kustosa Njegoševe rodne kuće.
Nikola je sin Raka Popovića, koji je taj posao radio 43 godine.
”Time se bavio i đed Dušan, 20 godina”, navodi Nikola, dok prelistava dnevnik koji je vodio o zapisima brojnih novinarskih ekipa koje je sakupljao njegov otac.
Rako, koji je nedavno preminuo, osim ogromnog znanja i brojnih podataka, bio je poznat po tome i što je i po noći otvarao vrata muzeja turistima.
”Pričao je da iako je određeno radno vrijeme, iako muzej zimi ne radi, da na to ne gleda i najvažniju mu je da niko ko poželi da uđe u rodnu kuću Petrovića ne ostane uskraćen za to zadovoljstvo”, kaže Nikola.
On navodi da je rodnu kuću Njegoševu ranije više ljudi posjećivalo, a njegov otac je novinarima pričao da ih je u sezoni bilo i 20.000.
”Turiste sa svakog kruzera koji pristane u luku u Kotor dovoze organizovano na Njeguše. Međutim, dođu da probaju naše specijalitete - pršut i sir, ali ne posjete muzej”, kaže Nikola.
Mještani Njeguša, koje je udaljeno od Cetinja 16, a od Kotora 25 kilometara, smatraju da bi iz pravca primorja trebalo da se postave putokazi - da je u selu rodna kuća Njegoševa.
Selo sa 17 crkvi i 150 kuća
Njeguši su poznati po dinastiji Petrović, pršutu i siru, ali i po brojnim crkvama. Kako navode mještani, u selu ima 17 crkvi i više od 150 kuća. Ispred mnogih kuća i objekata su natpisi da se prodaje sir i pršuta, a mještani ih nude i na štandovima.
”Tokom ljetnje sezone budu velike gužve, ulicom se ne može proći od auta i automobila”, navodi Nikola Popović.
U blizini dvora i muzeja se nalazi veliko etno-selo, ali je zatvoreno.
( Borko Ždero )