Više resora za novi početak

Manjinska vlada koja je najizvjesnije rješenje aktuelne krize vlasti, trebalo bi da ima nekoliko resora više od odlazećeg kabineta premijera Zdravka Krivokapića, u kom je bilo 12 ministarstava - saznaju “Vijesti” iz više nezvaničnih izvora.

Plan definisanja resora nije do kraj utvrđen, jer se, kako je “Vijestima” rečeno, čeka definitivan dogovor o mandataru za sastav nove vlade.

Procjena izvora uključenog u pregovore o tome, koji bi trebalo da se intenziviraju od danas, je da je realan broj resora nove vlade 16 ili 18.

Povećanje resora trebalo bi da se realizuje tako što bi se “glomazna ministarstva”, poput Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, “rasparčala”.

Kako je objasnio izvor “Vijesti”, u planu su kvote za nestranačke ličnosti u vladi, a postoji mogućnost, kao što je i ranije najavljivano, da neki od aktuelnih ministara ostanu u izvršnoj vlasti.

Spekuliše se da bi ta vlada imala barem tri potpredsjednička mjesta, od kojih bi, kako su “Vijesti” ranije pisale, jedno pripalo Aleksandru Damjanoviću, bivšem v.d. direktoru Uprave prihoda i carina, koji bi ujedno bio i ministar finansija.

Iz Demokratskog fronta (DF) juče su saopštili da ne namjeravaju da učestvuju u bilo kakvom aranžmanu vlasti kome bi podršku davala Demokratska partija socijalista (DPS).

Poslanik DF-a, Predrag Bulatović, poručio je kolegama iz parlamentarne većine da ne računaju na njihovu podršku ako su “krenuli u manjinsku vladu s DPS-om”.

Koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS) ponudila je 17. januara svim poslanicima formiranje manjinskog kabineta, koje je izgledno nakon što je Krivokapićeva Vlada u petak srušena u parlamentu glasovima koalicije “Crno na bijelo” i opozicije.

Predsjednik države i lider DPS-a, Milo Đukanović, kazao je juče da je njegova stranka spremna da podrži manjinsku vladu, ali da ne učestvuje u njoj.

On je u intervjuu za Dojče vele (DW) rekao da je DPS nakon izbora 2020. godine nudio podršku “jednoj manjinskoj vladi”, smatrajući, kako je naveo, da će “biti vrlo opasno za Crnu Goru ako vladajuća koalicija bude tako zavisna od velikosrpskog nacionalizma”.

”Trebalo je, očigledno, ovakvih 14 mjeseci neuspješnog iskustva da bi se sad vratili tom predlogu. Trebalo je vremena da se shvati kako svaka promjena ne znači i promjenu nabolje. Promjena može biti i nagore. Crna Gora je sad prošla jednu promjenu nagore. Ali, to ne znači da se DPS po automatizmu vraća na vlast, niti to znači da će se vratiti isti kakav je otišao s vlasti. Vrlo smo pravilno razumjeli poruku birača, ovih godinu smo jako radili na otklanjanju slabosti, na reformama u stranci”, istakao je Đukanović, poručujući da će DPS podržati svaku vladu koja će čuvati građanski i sekularni karakter države, unapređivati multietničku demokratiju i doprinositi ekonomskom razvoju.

Potpredsjednik Građanskog pokreta (GP) URA, Goran Đurović, kazao je “Vijestima” da Đukanovićeva izjava potvrđuje ono o čemu GP URA govori - da DPS neće biti dio nove vlade.

”Potvrđuje i da su sve dosadašnje optužbe o učešću DPS-a u vladi bile obmanivanje građana i građanki Crne Gore. DPS se niti vraća na vlast, niti će moći da stopira bilo koji proces donošenja sistemskih zakona koji nas vode u jaču borbu protiv kriminala i korupcije, te napredak u evropskim integracijama”, naglašava on.

Đurović navodi da DPS treba da se suoči s prošlošću i kadrovima za koje se vezuju afere, pa da se tek kao takav nametne kao potencijalni partner u budućnosti.

”Do tada, oni neće biti dio vlade”, poručuje on.

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Danijela Đurović, ocijenila je da Đukanovićeva izjava ne predstavlja ništa neobično i neočekivano, s obzirom na poziciju koju na političkoj sceni ima DPS.

Govoreći o rješavanju političke krize, ona navodi da se radi na pronalaženju adekvatnog i kompromisnog rješenja u okviru parlamentarne većine.

”Aktivnosti SNP-a biće usmjerene na to da što prije svi sjednemo za sto. Izrečeno je mnogo teških riječi posljednjih dana, ali SNP nije učestvovao u tome. Radićemo sve da se iznađe kompromis”, istakla je Đurovićeva za “Vijesti”.

Upitana da li će SNP učestvovati u kreiranju manjinske vlade, ona je odgovorila da su sve ponuđene opcije legitimne, ali da krajnji stav SNP-a još ne može da saopšti.

”Tu odluku će donijeti Glavni odbor (GO) stranke. Sjednica GO ne može biti zakazana dok se ne obave potrebne konsultacije u okviru parlamentarne većine, kako bismo s konkretnim predlogom izašli na stranačke organe”, napominje Đurovićeva.

Iz GP URA juče su saopštili da su otpočeli i formalne i neformalne razgovore o manjinskoj vladi, te da su prvo razgovarali s kolegama iz CIVIS-a i SNP-a.

Poslanik GP URA, Miloš Konatar, rekao je da tu stranku narednih dana očekuju razgovori s manjinskim partijama, ali i s nekim subjektima parlamentarne većine.

Poručuje da do petka očekuju završetak konsultacija.

Razgovore o manjinskoj vladi odbili su, kako je naveo, Ujedinjena Crna Gora i Demokrate, čiji je lider Aleksa Bečić sinoć razriješen s funkcije predsjednika Skupštine.

Iz Demokrata su zbog razrješenja Bečića za srijedu zakazali proteste.

Iz te partije su poručili da postoje dvije opcije za rješenje političke krize: dogovor parlamentarne većine i manjinskih partija ili novi izbori.

”Ne pristajemo na ucjene i uslovljavanja od bilo koga. Obećali smo građanima da ćemo istrajati na fonu izborne volje”, rekao je juče poslanik Demokrata, Vladimir Martinović.

Bivši šef crnogorske diplomatije, Srđan Darmanović, naveo je da je teško reći kakva će biti personalna rješenja u novoj vladi, osim što je, kako je naveo, gotovo sigurno da će njen premijer biti aktuelni vicepremijer i lider GP URA, Dritan Abazović.

Darmanović je juče za TV N1 kazao da će u sastav nove vlade sigurno ući manjinske partije, ali ne i DF.

”Koncept je da u njoj ne učestvuje DF, a onima koji žele novu vladu nije u interesu da dosadašnja bude dugo u tehničkom mandatu”, istakao je on.

Bešić: Manjinska vlada izvjesna uz ozbiljne promjene u DPS-u

Profesor beogradskog Fakulteta političkih nauka, Miloš Bešić, ocijenio je da su u igri za rješenje krize vlasti u Crnoj Gori tri opcije. Prva, da se u okviru parlamentarne većine napravi vlada, ali se to, prema njegovim riječima, vjerovatno neće desiti, “jer je mnogo zle krvi prosuto”.

Druga opcija su izbori, a treća formiranje manjinske vlade, koja je, kaže, gotovo izvjesna.

”Ne zaboravite da je GP URA potpisala memorandum o razumijevanju s manjinama i SNP-om. Čini mi se da je cilj vlada koja nije DPS, ali koju će DPS podržati. Izgleda da je cijeli aranžman dogovoren uz ozbiljne kadrovske promjene u DPS-u”, rekao je on za TV N1.

Bešić kaže da je ključni faktor za “rušenje” Vlade međunarodna zajednica, kod koje se Krivokapićev kabinet nije dobro kotirao.

”Jer Zapad želi koliko-toliko stabilnu vladu, ali zapadno orijentisanu, a ova to nije bila, nego je sama po sebi bila nestabilna od početka, konstrukcijski loša, a najveći konstituent koji je podržavao tu vladu – DF - isključen je iz nje”, naveo je on.

( Nikola Dragaš, Srdan Kosović )