Od živopisnog dvorskog slikara do "Užasa rata" i "Crnih slika"

Tri slikara, tri filma, tri kustosa - tako bi se u najkraćim crtama mogao predstaviti novi segment februarskog repertoara "Nikšićke kulturne scene", koji organizuje JU "Muzeji i galerije" pod nazivom "Slikari i slike".

Luka Đukanović i film Miloša Formana, "Gojine utvare", otvorili su manifestaciju i predstavili poznatog španskog slikara, crtača i grafičara, Franciska Goju, jednog od najvećih umjetnika svoga doba, koji je bio inspiracija mnogim umjetnicima. Za Goju se kaže da je bio posljednji majstor stare i otac moderne umjetnosti, pa je i Đukanović svoj, kako je nazvao, predgovor za film naslovio "Posljednji među starima, prvi među modernim majstorima".

"Riječ je o umjetniku za koga s pravom možemo reći da je bio genijalan stvaralac. Bio je neka prekretnica u evolutivnom hodu u evropskom slikarstvu", kazao je Đukanović.

Istakao je da je Goja stvarao u turbulentnim vremenima i da priča o njemu ne može da prođe bez priče o istorijskim i ideološkim previranjima, o španskoj inkviziciji. Podsjetio je da je Goja počeo radeći slike po narudžbini plemića, da na tim slikama njegov stil izranja iz kasnog baroka i rokokoa i da na njima "nije bilo nekog dubljeg umjetničkog promišljanja o životu". Želio je da bude dio više klase, a to je i postao radeći kao dvorski slikar.

Događaj koji je vjerovatno bio prekretnica u njegovom stvaralaštvu je nervni slom, kada je izgubio sluh. Nakon tog dođaja neće više raditi slike po narudžbini, već će početi da predstavlja svoju viziju svijeta i ljudi iz španskog društva", kazao je Đukanović.

Tada je i nastala serija njegovih grafika, sastavljena od oko 80 otisaka, pod nazivom "Kapriče". Serija koja, prema Đukanovićevim riječima, predstavlja tipičnu satiričnu kritiku španskog društva, započeo je autopotretom.

"Poslije bolesti, najviše na njegovo stvaralaštvo je, na indirektan način, uticala francuska revolucija. Kada je Napoleon krenuo na Španiju, Goja je ostao u Madridu i uradio seriju grafika od oko 40 otisaka, koji se bave ratom. Nazvao je 'Užasi rata' i ona predstavlja kombinaciju njegove fantazije i užasa kojima je svjedočio za vrijeme rata", istakao je kustos JU "Muzeji i galerije".

Kako je kazao, slavni slikar se, kako su godine išle, sve više otuđivao od ljudi, a u slikarstvo, koje je bilo znatno "mračnije" u odnosu na njegovu početnu fazu raznobojnih dvorskih slika, vješto je utkao svoj "beznadežan pogled na svijet". Postao je majstor da, prema riječima Đukanovića, predstavi sablasnu atmosferu gdje su ljudi svedeni na nio utvara ili demona.

"Film Miloša Formana nije toliko skoncentrisan na stvaralaštvo Goje, već na opšti ambijent i atmosferu u kojoj je on stvarao. On je u stvari fokusiran na ulogu umjetnika u totalitarnom sistemu", najavio je Đukanović film "Gojine utvare".

Slijedi predstavljanje Modiljanija i Poloka

Prema riječima direktorice JU "Muzeji i galerije", Vesne Todorović, kustosi su prema svojim afinitetima birali slikare koje će da predstave, a ukoliko se pokaže da ovaj segment ima prijemčivost kod publike nastaviće sa njim i u narednom periodu.

"Tokom februara predstavićemo, kroz predavanja naših kustosa i umjetnički film koji slijedi nakon toga, Franciska Goju, Amadea Modiljanija i Džeksona Poloka. Riječ je o različitim školama i pogledima na slikarstvo. Ovo je probni projekat da vidimo koliko naša publika ima želju za takvom vrstom prikazivanja", kazala je Todorović.

Naredne sedmice Olivera Eraković predstaviće jednog od najpoznatijih slikara ekspresionizma, "ukletog slikara" kako su ga zvali, Amadea Modilijanija, dok je posljednja sedmica februara rezervisana za Milosava Milatovića i akcionog slikara, jednog od lidera avangardnog apstraktnog ekspresionističkog pokreta i jednog od najvećih američkih umjetnika, Džeksona Poloka.

( Svetlana Mandić )