Negativni efekti mHE na albanskom dijelu Cijevne se uveliko osjećaju, Ministarstvo ekologije odlaže posjetu
"Sada na Cijevni imamo sedam malih hidroelektrana za koje nikada niko nije analizirao kakav je taj kumulativni efekat, odnosno kako će to uticati na našu stranu", ističe iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Ksenija Medenica
Dok Crna Gora čeka na posljedice koje bi mogle proizvesti minielektrane na albanskom dijelu Cijevne, u albanskim mjestima Tamara i Selce, gdje ih je trenutno sedam, sa dvije novoizgrađene u posljednje četiri godine, negativni efekti uveliko se osjećaju.
Mještani kažu da, otkada su izgrađene male hidroelektrane, ribe u rijeci više nema, a i sama rijeka tokom ljetnjih mjeseci u potpunosti presuši.
"Mi smo protestovali nekoliko puta protiv izgradnje malih hidroelektrana, ali niko nije htio da čuje našu stranu priče. Nestanak ove rijeke pravi problem i meni lično, jer imam restoran ovdje i gosti su uglavnom bili oni koji dolaze da se kupaju i da vide rijeku, da pecaju. Sada više nemaju šta, jer ribe više skoro i da nema", kazao je mještanin Pjerin Načaj.
Da su male hidroelektrane destruktivno uticale na rijeku, tvrde i u albanskoj NVO PPNEA. Osim riba, stradali su i drugi organizmi, direktno ili indirektno povezani sa rijekom. Upozoravaju da će se isto dogoditi i duž crnogorskog toka Cijevne.
"Očekivano je da će se mnogi ekološki aspekti i u crnogorskom slivu Cijevne promijeniti. To će se, prije svega, vidjeti u smanjenoj količini vode, što je praćeno nedostatkom sedimenata i velikim negativnim uticajima na biodiverzitet", rečeno je iz NVO PPNEA.
Konvencija ESPOO, koju su potpisale Albanija i Crna Gora, jasno zabranjuje miješanje u zajedničke prirodne resurse bez prethodnog obavještenja susjedne zemlje o potencijalnim uticajima. Apsolutno je jasno da albanska strana nije poštovala zakone i konvencije koje je ratifikovala.
"Sada na Cijevni imamo sedam malih hidroelektrana za koje nikada niko nije analizirao kakav je taj kumulativni efekat, odnosno kako će to uticati na našu stranu", ističe iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica Ksenija Medenica.
Dijalog resornih ministarstava dvije zemlje, ovim povodom, bio je simboličan.
Iz Ministarstva ekologije šalju sličan odgovor onom koji smo dobili i prije skoro godinu, kada smo prvi put predstavnike nove vlade pitali za ovaj problem. Do planirane posjete tada je trebalo da dođe, a sada nije došlo.
"Zbog zdravstvene situacije članova crnogorske delegacije uslovljene korona virusom, planirana posjeta je otkazana. Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma će povodom ove situacije, kao i do sada, nastaviti komunikaciju vezano za ovaj slučaj. U planu nam je da se, čim se stvore uslovi, planirana posjeta realizuje", saopšteno je iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.
I ovaj odgovor potvrđuje koliko je Ministarstvo uložilo truda da se na ovom planu nešto učini.
"Iako je Cijevna zaštićeni park prirode, njom suštinski niko nije upravljao. Nemamo te osnovne, bazne informacije o stanju biodiverziteta koje su bile prije par godina i koje su sada, da bi možda mogli uporediti, tako da je kritika naravno i za našu stranu koja je to zaštićeno područje na neki način zanemarila", istakla je Medenica.
Dok vlasti odlažu posjete i kontakte, privatnici planski Cijevnu guraju u cijevi, a živi svijet nestaje.
( Miljana Dašić )