Iz premijerske fotelje može u poslaničku klupu
Da bi se Krivokapić vratio u parlament potrebno da ostavku podnese neko iz klupa Nove srpske demokratije. Odlazeći premijer ostavku Skupštini podnio u decembru 2020. godine, zbog nespojivosti funkcija, a zamijenio ga je Dejan Đurović (NOVA)
Ako se u poslaničkim redovima Nove srpske demokratije (Nova) uprazni jedno mjesto, njega bi, ako bi to želio, mogao da zauzme odlazeći premijer Zdravko Krivokapić.
Izglasavanjem nepovjerenja njegovoj Vladi, Krivokapić, prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika (član 101), ponovo stiče poslanički mandat koji mu je prestao nakon što je u decembru 2020. godine zbog nespojivosti funkcija podnio ostavku Skupštini.
On je na parlamentarnim izborima održanim prije godinu i po bio prvi na koalicionoj listi “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG), koju su činili Demokratski front (DF) (Nova, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene), Socijalistička narodna partija, Prava Crna Gora, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Partija udruženih penzionera i invalida, Jugoslovenska komunistička partija, Srpska radikalna stranka i Stranka penzionera invalida i socijalne pravde.
Koalicija ZBCG je na izborima, na kojima je smijenjena trodecenijska vlast Demokratske partije socijalista, osvojila 27 mandata.
Kako je “Vijestima” nezvanično pojašnjeno iz Državne izborne komisije (DIK), da bi se Krivokapić vratio u Skupštinu nije dovoljno da bilo ko sa liste ZBCG podnese ostavku, već je potrebno da to uradi isključivo neko od poslanika Nove, jer je, prema koalicionom sporazumu, odlazeći premijer na njihovoj kvoti.
Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika (član 104), ako odborniku/poslaniku koji je izabran sa koalicione liste prestane mandat prije isteka vremena na koje je izabran, za odbornika/poslanika će se izabrati onaj kandidat prema redosljedu s konstituenta liste kojoj pripada.
Krivokapića je, nakon što je napustio parlament, u poslaničkim klupama zamijenio Dejan Đurović (Nova).
Otkad je izabran za predsjednika Vlade - koja je prije deset dana “srušena” u parlamentu glasovima vladajuće koalicije “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS) i opozicije - Krivokapić je gotovo bez prekida bio u sukobu s DF-om, koji se protivio “ekspertskom” modelu po kom je, na kraju, formirana izvršna vlast.
Netrpeljivost se pojačala u junu prošle godine kad je na premijerov zahtjev u parlamentu zbog izjave o Srebrenici razriješen ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić.
DF je zbog toga i usvajanja skupštinske Rezolucije o genocidu u Srebrenici, umjesto dotadašnjih zahtjeva da se rekonstruiše Krivokapićev kabinet, počeo od partnera iz vlasti da traži izbor nove vlade i premijera, zaprijetivši protestima i vanrednim izborima.
Kratko “primirje” u odnosima DF-a i Krivokapića sklopljeno je početkom septembra, kad je u Cetinjskom manastiru, uprkos protestima dijela javnosti, ustoličen mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
Međutim, ni to nije rezultuiralo ostvarenjem zahtjeva DF-a.
Jedan od lidera tog saveza, Milan Knežević, kazao je na sjednici parlamenta na kojoj je “oborena” Vlada, da je DF s episkopima i sveštenicima Srpske pravoslavne crkve, “izvukao Krivokapića kao totalnog anonimusa iz prašnjavag kabineta, i postavio ga da bude prvi na izbornoj listi”.
Iako je ranije u više navrata najavljivao da razmišlja o formiranju demohrišćanske partije, još se ne zna da li će premijer, nakon što njegov kabinet odredi tehnički mandat, uploviti u partijske vode.
Ministri finansija i ekonomskog razvoja, Milojko Spajić i Jakov Milatović, najavili su, dan nakon što je Vladi izglasano nepovjerenje, da će formirati pokret.
”Vijesti” su ranije, pozivajući se na više nezvaničnih izbora, objavile da bi formalni lider demohrišćana, čije je osnivanje najavljivao premijer, mogao da bude Spajić, koji je jedan od njegovih najbližih saradnika.
Krajem januara Spajić je rekao da bi ako bi ušao u politiku, trebalo da se bavi isključivo ekonomijom, i da nova partija ne bi trebalo da u nazivu ima “religioznu konotaciju”.
S tim se saglasio Milatović, ističući da bi možda najbolje bilo da se partija zove “Evropa sad”, po setu ekonomskih zakona koje je parlament usvojio krajem prošle godine, a kojima je prvenstveno omogućeno povećanje minimalne i prosječne zarade.
On je prije nekoliko dana rekao da mu je bilo zadovoljstvo i čast što je bio u Krivokapićevoj Vladi, i da je na premijeru da odluči da li će biti dio budućeg pokreta.
”Hoće li i kako profesor Krivokapić nastaviti svoj politički život, to će on odlučiti. U svakom slučaju, treba uvijek reći da je on pokretač... Ostavimo profesoru da odluči”, naveo je Milatović.
Dvojica ministara saopštila su novinarima tokom posjete EXPO 2020. izložbi u Dubaiju, da nemaju nove informacije o pokretu i da nisu radili na detaljima njegovog osnivanja.
”Treba nam neko vrijeme da razmislimo, reflektujemo stvari i vidimo šta je za državu najbolje, te kako da usmjernimo privatni i profesionalni život. Nema potrebe za bilo kakvom žurbom”, rekao je Spajić.
( Nikola Dragaš )