Bogatstva Rijeke i Skadarskog bitnija od bilo kog puta

Namjera vlasti da se dio auto-puta gradi preko Rijeke Crnojevića, a ne preko samog Skadarskog jezera, svakako bi imala značajnog uticaja na bogatstva tog Nacionalnog parka, saglasno je više crnogorskih i evropskih stručnjaka iz oblasti zaštite prirode. Evropski stručnjaci sugerišu da bi put trebalo što više udaljiti od granica parka.

Skadarsko jezero proglašeno je Nacionalnim parkom prije nepunih 40 godina. U međuvremenu se našlo na listi močvara od međunarodnog značaja (Ramsar), a zbog prisustva više od 280 vrsta, i na listi od međunarodnog značaja za boravak ptica. Bogato je ne samo životinjskim i biljnim vrstama, već i pijaćom vodom, pa se sa samo jednog od njegovih izvorišta podmiruje kompletno crnogorsko primorje.

I mada se još čeka na puštanje u rad prve dionice, premijer Zdravko Krivokapić je na predstavljanju investicionog programa “Crna Gora odmah”, kazao da se auto-put neće graditi preko Skadarskog jezera, nego preko Rijeke Crnojevića.

”Auto-put zaobilazi Skadarsko jezero, jer time čuva Nacionalni park”, kazao je on na predstavljanju programa u drugoj polovini novembra.

Sama ideja gradnje preko Rijeke Crnojevića stara je najmanje petnaestak godina. U Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu za plan autoputa (avgust 2008. godine), razmatrane su mogućnosti prelaska preko Skadarskog jezera (jezerska ili A varijanta) i preko kanjona Rijeke Crnojevića (kopnena ili B varijanta).

”Skadarsko jezero predstavlja najviši rang zaštite i prioritet prirode u Crnoj Gori, pa ga tako treba i tretirati”, navodi se u dokumentu, u kojem se konstatuje da uticaj na područje “nije zanemarljiv u obje varijante”.

Mada se konstatuje da bi gori uticaj imala varijanta prelaska preko jezera, u Strateškoj procjeni uticaja se ističe da bi od puta preko Rijeke negativan uticaj bio veći na sisare i na makije, ali da bi to imalo uticaja i na populaciju ptica. U dokumentu se tvrdi da je u ovom slučaju “nebitan” negativan uticaj koji put može imati na ispust zagađenih atmosferskih voda sa puta u Skadarsko jezero.

U mnogim dokumentima se Rijeka Crnojevića ubraja u najvažnije pritoke Skadarskog jezera.

NEOPHODNO UKLJUČIVANJE NAUČNIKA

Hidrolog Golub Ćulafić pojasnio je da voda dolazi podzemnim putem iz Cetinjskog polja, a da sama rijeka izvire iz Obodske pećine i poslije 13 kilometara se uliva u jezero.

”Imajući u vidu sezonsko kolebanje nivoa Skadarskog jezera, donji i srednji dio toka Rijeke Crnojevića u jednom dijelu godine biva potopljen vodama jezera, pa tako ona postaje jedan od njegovih rukavaca,” kazao je Ćulafić za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Mada ističe da nije upoznat sa planom gradnje auto-puta preko Rijeke, smatra da je svakako neophodno uključivanje šire naučne zajednice, kao i eminentnih stručnjaka iz oblasti hidrogeologije, hidrologije i svih srodnih disciplina koje se bave izučavanjem prirodnih procesa prilikom odabira buduće trase.

”Sliv, vrelo i riječni tok Rijeke su već pod određenim antropogenim pritiskom zbog infiltriranja komunalnih voda iz Cetinjskog polja u podzemlje, te činjenice da Cetinje još nema postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Ovakvo stanje se takođe pogoršava pri velikim kišama, kada veći dio Cetinjskog polja plavi i skuplja otpadne vode sa veće površine, koje ulaze u podzemlje i završavaju na Rijeci Crnojevića”, upozorava on.

Posebno se, prema njegovom mišljenju, mora posvetiti pažnja istraživanjima ‘’nultog’’ stanja prirodne sredine, prvenstveno zbog hidrogeoloških specifičnosti navedenog područja, a i zbog činjenice da se ono nalazi pod zaštitom države i da je po mnogo čemu posebno.

U Strateškoj procjeni uticaja navodi se da se ovom varijantom obezbjeđuje zaštita NP Skadarsko jezero, da “budući auto-put time neće biti na terenu NP, a Rijeka Crnojevića se premošćava na koti iznad faktičke granice NP”.

Međutim, sama Rijeka Crnojevića i njena okolina nalaze se u granicama NP Skadarsko jezero, što je CIN-CG potvrđeno i iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG). Prostornim planom posebne namjene za NP Skadarsko jezero propisane su dvije zone zaštite. Osim granica samog NP, definisane su i granice zaštićene (buffer) zone. Ovaj Prostorni plan je istekao, a drugi nije u međuvremenu usvojen.

Trasa će biti definisana kroz novi Prostorni plan Crne Gore (PPCG) do 2040. godine, koji poslanici očekuju da im bude predstavljen do aprila. Rukovoditeljka izrade PPCG Svetlana Jovanović kazala je da trenutno ne može dati konkretne odgovore koji se tiču auto-puta u ovom dijelu države, ali da se predlaže kopnena varijanta “kojom se izbjegava prelaz preko Skadarskog jezera i potpuno izbjegava zaštićeno područje Nacionalnog parka”.

”Pri razmatranju varijanti koridora saobraćajnica, analiziraju se prostorni aspekti u smislu konekcije određenih područja, aspekti zaštite prostora, saobraćajni i inženjerski kriterijumi, kako bi se predložila optimalna rješenja”, pojasnila je ona za CIN-CG kako teče taj proces.

Iz Vlade nisu mogli precizirati kuda bi tačno preko Rijeke Crnojevića išao auto-put.

Iz kabineta premijera su kazali da nije donijeta konačna odluka po ovom pitanju.

”Najveća prednost je, što se u tom slučaju, zaobilazi NP, a time štiti i životna sredina u tom području. Dakle, put koji je neko zacrtao preko Skadarskog jezera, a koji je najkraći, je neodrživ. Zato ćemo, prilikom donošenja konačne odluke voditi računa o odgovornom odnosu prema životnoj sredini i svaka odluka biće u tom interesu”, kazali su iz kabineta.

Iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) kazali su da je u toku izrada Studije izvodljivosti auto-puta sa idejnim rješenjima, a njen završetak očekuje se ove godine. Priprema Studije se finansira bespovratnim sredstvima Evropske komisije koja su dodijeljena kroz mehanizam Investicionog okvira za Zapadni Balkan.

”Idejnim rješenjima u sklopu Studije će se preporučiti poželjni položaj trase, koji će se konačno definisati kroz pripremu tehničke dokumentacije na većem nivou detaljnosti - idejni, odnosno glavni projekat. Bitno je istaći da će se poštovati primjenjivi relevantni propisi, uz posebnu pažnju o zaštiti životne sredine”, obećavaju iz MKI.

PRIMJER TARE OPOMINJE

Mada se često isticalo kako se vodi posebna pažnja o zaštiti životne sredine prilikom gradnje auto-puta, to nije učinjeno na primjeru Tare, rijeke koja je pod zaštitom UNESCO (Organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu Ujedinjenih nacija).

I Evropska komisija je u posljednjem izvještaju zatražila od crnogorskih vlasti da preduzmu hitne mjere na “očuvanju i poboljšanju ekološke vrijednosti zaštićenih oblasti i potencijalnih ‘Natura 2000’ mjesta”, među kojima je istaknuta i Tara i Skadarsko jezero. EK napominje u izvještaju da se još radi na ispunjavanju preporuka Bernske konvencije, pred kojom se godinama vodi slučaj koji se tiče gradnje na Skadarskom jezeru.

Grupa građana Virpazara i nevladina organizacija Green home pokrenuli su taj slučaj prije svega zbog gradnje naselja Mihailovići na Jezeru, ali i zbog plana auto-puta, tražeći da se napusti ideja prelaska preko Rijeke Crnojevića. Zbog plana gradnje preko Rijeke zabrinutost su podijelili i predstavnici stalnog odbora Bernske konvencije.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero Hernandez kazala je da ta institucija “razmatra sva ekološka pitanja povezana sa zaštitom Skadarskog jezera od najveće važnosti i sarađuje sa Ministarstvom kapitalnih investicija na razvoju planova za auto-put Bar - Boljare”.

”Evaluirana su sva ekološka ograničenja iz plana auto-puta Bar-Boljare i Komisija je preporučila rješenje koje ide kroz pograničnu oblast Skadarskog jezera kako bi se zaobišle ekološki osjetljive oblasti”, kazala je ona za CIN-CG.

Poručuje i da je stav Komisije da “ovaj put treba da ispunjava najveće moguće ekološke standarde, istovremeno pružajući najveću vrijednost za uloženi novac za cijelokupni projekat”.

O najavi prelaska preko Rijeke Crnojevića, iz Nacionalnih parkova Crne Gore kazali su da njihovi predstavnici nisu “bili učesnici sastanaka u vezi sa ovim pitanjem”. Dodali su da će se odrediti o tome kada budu upoznati sa svim relevantnim podacima.

”Ističemo da je NPCG prioritet zaštita biodiverziteta i očuvanje prirode, ne samo povodom ovog eventualnog projekta, već povodom bilo kojeg projekta kojim bi se ugrozio biodiverzitet zaštićenih područja”, poručeno je iz preduzeća na čijem je čelu Aleksandar Bulatović.

Ministru za ekologiju, prostorno planiranje i urbanizam Ratku Mitroviću pisali su već predstavnici Regionalnog vodovoda. Regionalni vodovod gazduje Bolje sestrama, izvorišem sa kojeg se napaja Primorje. CIN-CG je prije nepunih godinu objavio da je izdašnost izvorišta drastično smanjena, a da je šteta dijelom nastala produbljivajem korita Morače vađenjem šljunka. Morača je glavna pritoka Skadarskog jezera.

JEZERSKA VARIJANTA NOSI BROJNE RIZIKE

Jezerska varijanta, od koje se načelno odustalo, prolazila bi pored zone sanitarne zaštite Regionalnog vodovoda.

”Zbog toga postoje realni rizici, koji bi prilikom izgradnje i eksploatacije auto-puta mogli izazvati poremećaje utvrđenog režima voda... predlažemo da se prije konačne odluke o izboru trase sprovede i ciljana studija uticaja izvođenja radova i eksploatacije saobraćajnice na zonu sanitarne zaštite jedinog regionalnog izvorišta u Crnoj Gori. Navedene sugestije dostavljamo kako bi se izbjegle i najmanje štetne posljedice na upravljanje regionalnim vodovodnim sistemom”, navodi se u dopisu u koji su CIN-CG imale uvid.

Na marginama prošlomjesečne konferencije CIN-CG na temu pregovačakog poglavlja 27 - životna sredina i klimatske promjene autor teksta razgovarao je sa više stručnjaka za zaštitu prirode o uticaju moguće gradnje auto-puta preko Rijeke Crnojevića. Dok je jedan od sagovornika sugerisao da se samo modernizuje postojeći prelaz preko Vranjine, svi su bili saglasni da bi u slučaju gradnje najbolje bilo izbjeći NP Skadarsko jezero i njegovu “buffer” zonu.

Austrijski geolog i hidrolog Ulrih Švarc kazao je za CIN-CG da bi most preko Rijeke Crnojevića “bio jedan drastičan vizuelni element u ovom lijepom, gotovo netaknutom dijelu jezera”.

Na teritoriji Rijeke Crnojevića i njene okoline nalazi se više kulturnih dobara, među kojima su i Most knjaza Danila, Crkva svetog Nikole, Crkva svetog Jovana Krstitelja, kuća svetog Petra Cetinjskog, Obod Crnojevića...

Jedna od opcija koju on predlaže je da se gradi auto-put prateći uglavnom postojeći putni pravac u blizini Cetinja i krećući se jugoistočno, ali bi ona bila duža (63 umjesto nekih 48 kilometara) i skuplja.

”Lično, ja bih glasao za najskuplje, ali dugoročno gledano najodrživije rješenje, zaobilaženje Skadarskog jezera što je više moguće i radeći na razvoju turizma duž jadranske obale dobijajanjem puta u priobalju i da se grade mnogi tuneli, ali teren je težak i, ponavljam, koštao bi puno”, naveo je on.

Prirodne ljepote privukle gotovo 150.000 posjetilaca

Oko 60.000 posjeta zabilježeno je prošle godine u NP Skadarsko jezero, dok je rekord zabilježen dvije godine ranije - više od 145.000 posjeta.

”U NP Skadarsko jezero turisti su najviše zainteresovani za krstarenje akvatorijumom, jer omogućava posjetiocima da uživaju u prirodnim ljepotama, ali i kulturno-istorijskim spomenicima”, kazao je šef Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj Aleksandar Mijović.

Govoreći o problemima sa kojima se suočavaju u pravcu očuvanja i poboljšanja njegovih ekoloških vrijednosti, Mijović je kazao da je neophodno u što kraćem roku izraditi novi Prostorni plan posebne namjene za Skadarsko jezero, ali i ribarsku osnovu koja bi dala preciznije podatke o stanju ihtiofaune, definisati mjere koje će se sprovoditi u cilju zaštite i očuvanja ribljeg fonda...

Veliku prijetnju za Skadarsko jezero predstavlja proces zagađenja organskim i neorganskim materijama koje nadzemnim i podzemnim vodama ulaze u jezero.

On je takođe istakao ribolov u vrijeme zabrana, kao i nelegalna sredstva za izlov riba.

”Antropogeni uticaji prisutni su prije svega kroz uznemiravanje ptica na Skadarskom jezeru, kao posljedica turističkih aktivnosti, kao i aktivnosti lokalnih ribara i sportskih ribolovaca. Svakako i krivolov je jedan od pritisaka na faunu ptica”, kazao je Mijović.

Uticaj na ptice višestruk

Ornitolozi Centra za zaštitu i izučavanje ptica (CZIP) upozorili su da negativni uticaj gradnje auto-puta na biodiverzitet ptica može biti višestruk, ističući smrtnost uzrokovanu saobraćajem, buku kao i zagađenjem vazduha.

”Prolaskom auto-puta došlo bi do povećanja frekventnosti saobraćaja na dionici unutar granica NP, te bi stoga i uznemiravanje i uticaj na ptice i druge organizme bio veći... da ne pominjemo negativan uticaj čitavog procesa izgradnje dionice - miniranje, rad mašina, buka, prašina, aerozagađenje... na ornitofaunu u NP, što je naročito riskantno u periodu gniježđenja”, kazali su predstavnici CZIP-a.

Skadarsko jezero se nalazi na Jadranskom migratornom putu, pa je velikom broju ptica ono usputna stanica u periodu migracije na kojoj se odmaraju, hrane, te kasnije nastavljaju put. Tokom zime, na jezeru boravi i do 250.000 ptica vodenih staništa, koje sa sjevera Evrope dolijeću na najveće jezero u Crnoj Gori, kako bi na njemu provele zimu.

Zamislite most preko Pavlove strane

Mi se ne protivimo projektu auto-puta, ali protiv smo toga da ide preko NP Skadarsko jezero, kazao je Milan Knežević, koji je nosilac tužbe ispred neformalne grupe građana iz Virpazara kod Bernske konvencije.

”Planirani put, odnosno most, bi trebalo da ide upravo preko Pavlove strane. Znači upravo na mjestu koje treba da bude vizualno zaštićeno kao simbol cijeloga parka. E sada zamislite kako se gradio isti auto-put preko UNESCO zaštićene rijeke Tare”, kazao je Knežević.

Tokom gradnje mosta preko Tare izmješteno je korito rijeke, a nevladin sektor ukazivao da su prekršreni brojni ekološki standardi.

Predstavnici UNESCO, koji su u novembru 2018. obišli dio Tare, podnijeli su izvještaj u kome su konstatovali da je to područje “puno deponije i odloženog materijala”, kao i da je jasno da će ostati vidljivi uticaji na okolinu i nakon okončanja izgradnje auto-puta.

”Kopnena” varijanta auto-puta je za kilometar kraća od varijante preko Skadarskog jezera. U Strateškoj procjeni uticaja se navodi da bi preko potopljenog kanjona Rijeke Crnojevića mostom bilo da se odabere premošćenje od masiva Rudine sa desne obale prema padinama Bozukove glave, ili od masiva Lisinja uzvodnije sa desne strane, na Pavlovu stranu na lijevoj obali rijeke. Centralni raspon mosta ne mora da bude veći od 200 metara, navodi se u dokumentu.

Kako iz Vlade nismo mogli dobiti detalje o trasi, korišteni su planovi iz Strateške procjene uticaja.

Istraživačka priča je podržana kroz projekat “SOS Skadar lake - Keeping the Montenegrin Wilderness Wild” kojeg sprovodi Centar za zaštitu i proučavanje ptica, a finansira Partnerski fond za ugrožene ekosisteme (CEPF). Cilj projekta je obezbjeđivanje dugoročne zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

CIN-CG

( Miloš Rudović )