Antarktički mikrobi koji jedu gorivo mogli bi pomoći u čišćenju plastike
"U ovom radu smo koristili potencijal domaćih mikroorganizama - bakterija i gljivica koje nastanjuju antarktičko tlo, čak i kad je ono kontaminirano, a ti mikroorganizmi jedu ugljovodonike, odnosno naftu", rekao je biohemičar, dr Lukas Ruberto. "Ono što je za nas kontaminant, za njih može biti hrana", dodao je
Grupa argentinskih naučnika koristi mikroorganizme porijeklom sa Antarktika da bi u netaknutim prostranstvima bijelog kontinenta počistili što više zagađenja koja nastanu od goriva ili od plastike.
Ranije studije su pokazale da mikrobi u tlu i u okeanima širom svijeta evoluiraju tako da mogu da jedu plastiku, prenosi N1.
Od ranije se zna i da postoje mikrobni enzimi koji razgrađuju plastiku, a često se nalaze u bakterijama na deponijima smeća i sličnim mjestima prepunim plastike.
Ranijim je istraživanjima skenirano više od 200 miliona gena pronađenih u DNK uzorcima uzetim iz okoline i pronađeno je 30.000 različitih enzima koji mogu razgraditi deset raznih vrsta plastike.
Argentinski istraživači su iskoristili sićušne mikrobe koji jedu otpad, kreirajući tako prirodan sistem čišćenja zagađenja prouzrokovanih dizelom koji se koristi kao izvor električne energije i toplote za istraživačke baze na zaleđenom Antarktiku.
Taj kontinent je zaštićen Madridskim protokolom iz 1961. kojim je propisano da se mora održati u netaknutom stanju.
Istraživanje o tome na koji bi način mikrobi mogli biti od koristi kada je u pitanju plastični otpad, materijal je za proučavanje i većih problema u okolini.
Domaći mikroorganizmi
"U ovom radu smo koristili potencijal domaćih mikroorganizama - bakterija i gljivica koje nastanjuju antarktičko tlo, čak i kad je ono kontaminirano, a ti mikroorganizmi jedu ugljovodonike, odnosno naftu", rekao je biohemičar, dr Lukas Ruberto. "Ono što je za nas kontaminant, za njih može biti hrana", dodao je.
"Ugljovodonici su organski spojevi sastavljeni jedino od atoma ugljenika i vodonika i nalaze se na brojnim mjestima, uključujući sirovu naftu i prirodni gas”, pojasnio je.
"Ta vrsta mikroorganizama u suštini jede spojeve slične nafti i koristi ih kao gorivo. Slični mikroorganizmi su već odigrali važnu ulogu u razgrađivanju naftnih mrlja, poput one u Meksičkom zalivu 2010. godine”, kazao je.
Ruberto je u decembru s kolegama naučnicima otputovao u Karlini, jednu od šest stalnih argentinskih baza na Antarktiku, pri čemu je bio prisiljen proći i karantin da bi se spriječio potencijalni prenos koronavirusa na ovaj kontinent na kojem je ranije ipak došlo do izolovanih slučajeva zaraze.
Bioremedijacija - čišćenje tla zagađenog dizelom
Članovi njegovog tima obavili su bioremedijaciju, a radi se, između ostalog, o čišćenju tla zagađenog dizelom, pri čemu se koriste autohtoni mikroorganizmi i biljke, te se na taj način uklanja oko 60 do 80 posto zagađenja.
Dr Ruberto je kazao da su članovi njegovog tima mikrobima pomogli azotom, vlagom i provjetravanjem da bi im optimizovali uslove djelovanja.
"U osnovi time postižemo da mikroorganizmi, uz vrlo mali uticaj na okolinu, biološki smanje nivo zagađivača", pojasnio je Ruberto.
On i kolege počeli su istraživati na koji bi način mikrobi mogli doprinijeti čišćenju plastičnog otpada i drugdje u svijetu.
I goriva i plastika su polimeri, dakle, molekuli sastavljeni od dugih lanaca uglavnom ugljenika i vodonika. "Jedan od naših ovogodišnjih projekata bavi se potragom za autohtonim mikroorganizmima sposobnima za razgradnju plastike", kazala je Natali Bernard, biohemičarka i specijaliskinja za biorazgradnju plastike.
"Otkrijemo li da se plastika zaista uspješno razgrađuje, u sljedećem bi koraku trebalo da shvatimo na koji se način to odvija da bismo dugoročno pronašli način biotehnološkog procesa razgradnje polimera na ovako niskim temperaturama", rekla je Bernard.
( Vijesti online )