Lav nije pao s neba

Agencija za zaštitu životne sredine podnijela krivičnu prijavu protiv NN lica u vezi sa slučajem krijumčarenja lava. “Lav je morao da pređe granicu, a za životinju je morala da postoji i izvozno-uvozna dokumentacija”, kazali su "Vijestima"

33305 pregleda29 komentar(a)
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Mladunče lava koje je nakon višednevne potrage nađeno u Budvi, nije moglo da padne s neba - lav je morao da pređe granicu, a za životinju je morala da postoji i dokumentacija o izvozu, odnosno uvozu, a potom i dozvola za držanje koju bi izdala Agencija za zaštitu životne sredine (EPA). To je “Vijestima” kazao direktor Agencije Milan Gazdić, nakon što su, zbog slučaja lava, Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) podnijeli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Iz Uprave prihoda i carina “Vijestima” nisu odgovorili da li su carinici registrovali uvoz mladunčeta, kao ni kada i ko je uvoznik te životinje i da li je uvoz pratila uredna dokumentacija. Odgovori redakciji nisu stigli ni iz Uprave policije, ali, prema pisanju drugih medija, u policiji “preuzimaju intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti” u vezi sa tim slučajem.

Agencija je juče SDT-u podnijela krivičnu prijavu protiv NN lica zbog osnova sumnje da su počinjena krivična djela za koje se goni po službenoj dužnosti, a u vezi sa slučajem krijumčarenja lava.

”Postoje osnovi sumnje da je djelo izvršeno od strane više počinilaca, a vrijednost ove egzotične i zaštićene životinje se nezvanično procjenjuje na iznos od oko 200.000 eura”, saopštili su juče iz Agencije.

Ujedno, uputii su apel nadležnima da se pozabave problemom krijumčarenja životinja.

”I sve svoje resurse stave na raspolaganje, kako bi se pristupilo tom višedecenijskom problemu na odgovoran i održiv način”, poručili su iz Agencije.

Direktor Milan Gazdić rekao je “Vijestima” da ni Crna Gora, ni mnoge druge države na Balkanu, krijumčarenje životinja ne prepoznaju kao jedan od većih problema, te da o svemu javnost najprije sazna zahvaljujući društvenim mrežama.

”Lav u Budvi samo je ogolio slučaj. Taj lav nije mogao da padne sa neba, morao je da pređe granicu, da ima uvozno-izvoznu dokumentaciju, dozvolu za držanje koju izdaje Agencija. Prije nekoliko godina, čovjek je u svom autu prevezao dva emua. To su ptice trkačice, koje su prilično velike... Zahvaljujući društvenim mrežama i ljudima koji ne izdrže, a da ne urade selfi sa divljom životinjom i to objave, imamo sve više informacija o držanju egzotičnih i stranih vrsta, pa i divljih životinja u Crnoj Gori koje pojedinci pokušavaju da pripitome”, rekao je Gazdić.

”Vijesti” su nedavno objavile i da se na privatnom imanju u selu Blizna, u okolini Podgorice, poznatom kao Prihvatilište i oporavak životinja, nalazi jedinka kengura, a iz Agencije su tada kazali da za životinju ne postoji bilo kakva dokumentacija. Kengur je u Pipere, kako su saopštili, navodno stigao iz Berana, takođe od lica koje nema dozvolu za držanje te životinjske vrste.

Povezani članci

26. Januar 2022.

Kengur iz Berana stigao u Pipere

I o lavu se saznalo zahvaljujući društvenim mrežama - pred kraj 2021. godine, 23. decembra, L.T. na Instagramu je objavio fotografiju i video, a Agencija je, uz sumnju da su snimci napravljeni u nekom od budvanskih domaćinstava, 21. januara o tome obavijestila Upravu za inspekcijske (UIP).

”Obavještavamo vas da smo putem Instagrama došli do saznanja da neko u Budvi, u stanu, drži mladunče lava. Kako se radi o zvijeri, koja će za par mjeseci postati opasna za okolinu, molimo hitnu inspekcijisku kontrolu... Pitanje je na koji je način mladunče lava ušlo u Crnu Goru, s obzirom na to da nismo dosad izdavali dozvolu za ovu vrstu životinje”, pored ostalog se navodi u zahtjevu, uz molbu za izvještaj o inspekcijskom nadzoru.

Iz UIP, odnosno ekološke inspekcije, “Vijestima” su ranije kazali da su nakon zahtjeve EPA, obavještenje Upravi policije, odnosno Centru bezbjednosti Podgorica, dostavili 27. januara - šest dana po zahtjevu koji im je upućen iz Agencije.

Iz UP nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” upućena 10. februara, na dan kad je lav nađen - da li je i koje mjere i aktivnosti preduzela policija, da li je ispitana osoba kod koje se i toga dana na Instagramu nalazila fotografija mladunčeta lava, kao i da li je identifikovan držalac životinje i ako jeste, šta je preduzeto u tom slučaju.

L.T. je u međuvremenu uklonio fotografiju sa Instagrama. Nezvanično, vlasnik lava je izvjesni državljanin Turske.

Mladunče lava krajem januara nestalo je u mjestu Pobori, iznad Budve, a pronađeno 10. februara, u staroj kući na putu ka selu Krapina.

U Crnoj Gori oko 70 držalaca divljih vrsta

Prema popisu koji je Agencija napravila 2019. godine, u Crnoj Gori je oko 70 držalaca divljih i egzotičnih životinja. Popis je napravljen nakon što je najprije 2018, ali tada bez uspjeha, pa potom i godinu kasnije, Agencija uputila poziv za držaoce.

”Cilj je bio da se ustanovi ko i šta drži i na koji način, i da se da neka privremena dozvola za držanje, do donošenja novog pravilnika o uslovima za držanje životinja, s obzirom na to da je važeći prilično štur”, kazao je Gazdić “Vijestima”.

Gazdićfoto: Boris Pejović

Od oko 70 držalaca, prema tadašnjem popisu, najmanje 50 su lica koja drže ptice.

”To smo smatrali ‘nultim stanjem’. Sve što nije prijavljeno tada i popisano, smatra se ilegalnim držanjem”, kazao je on, podsjećajući da se legalnim držaocem smatra onaj ko, prema Zakonu o zaštiti prirode, obavijesti Agenciju najkasnije 30 dana od trenutka posjedovanja životinje.

”Tada bi Agencija dala ili oduzela dozvolu za držanje. Ako bi bi dala, dala bi privremenu i propisala uslove koji su potrebni za držanje”, pojašnjava Gazdić.

Mijenjaće uslove za držanje

Uslovi za držanje divljih i zaštićenih životinja definisani su Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o bližem uslovima držanja i uzgoja zaštićenih divljih vrsta životinja koji je donesen 2010. godine.

”Pravilnik iz 2010. prilično je štur i ne odgovara biološkim potrebama životinja koje obrađuje. Nije dovoljno da životinja koja je u zatočeništvu ima hranu i vodu, već za to postoje i neki bliži uslovi da životinja ne bi patila”, kaže Gazdić.

Prema tom dokumentu, sisari se ne mogu držati isključivo u kavezima, već je za njih neophodno obezbijediti uređen spoljašni prostor. Tako se za par mrkog medvjeda, prema propisima, mora obezbijediti najmanje 300 kvadrata spoljašnjeg prostora i dodatnih šest kvadrata unutrašnjeg, po jedinki.

Crnogorski pravilnik, ne predviđa i da se za mrkog medvjeda obezbijedi bazen, kao što je to slučaju sa pravilima u Austriji, koja se primjenjuju i u susjednoj Srbiji. Tako u tim državama pravila kažu da je za mrkog medvjeda “neophodan bazen sa vodom”, površine od najmanje 20 kvadrata i dubine od 1,5 metara.

Austrijska pravila, takođe, kod definisanja uslova unutrašnjeg prostora, definišu i obaveznih najmanje šest kvadrata po jedinki za boks, za leglo. To crnogorski pravilnik ne pominje. Pravila EPA razlikuju se od austrijskih i onih u Srbiji i kad je u pitanju držanje velike pande. Za držaoce te divlje vrste u Crnoj Gori, pravila su ista kao u slučaju držanja mrkog medvjeda - 300 kvadrata spoljašnjeg prostora po paru, te najmanje šest kvadrata unutrašnjeg po jedinki. Bazen nije definisan pravilima. U Austriji i Srbiji, za veliku pandu nephodno je obezbijediti bazen veličine kao za mrkog medvjeda, te dvaput više spoljašnjeg prostora nego u Crnoj Gori, ali i 50 kvadrata unutrašnjeg prostora, po primjerku.

Razlika u pravilima velika je i kod uslova za držanje vuka. U Crnoj Gori za par vukova dovoljno je 100 kvadrata spoljašnjeg prostora, dok se u Austriji i Srbiji za par sa mladuncima preporučuje najmanje 800 kvadrata. Oba pravilnika svakako definišu obavezan dodatan prostor za svaku sljedeću odraslu jedinku…

Pored razlika u fizičkom izgledu prostora, pravila u Austriji i Srbiji definišu, pored ostalog, i minimalan iznos temperature unutrašnjeg prostora, koja vrsta hrane se daje životinjama, a za grupu životinja u kojoj su medvjedi, na primjer, pravila dodatno nalažu i izgled prostora u smislu da se životinjama mora omogućiti penjanje i zanimanje, da je tlo uglavnom prirodno…

Nezadovoljni važećim Pravilnikm, iz crnogorske Agencije su, prema riječima Gazdića, prije dvije godine Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma uputili predlog izmjena i dopuna.

”Ali Ministarstvo tada nije imalo sluha i nije forsiralo tu ideju. Sad smo je opet oživjeli i prije mjesec imali sastanak u vezi sa tim, te očekujemo da ćemo do kraja mjeseca prihvatljiv predlog izmjena i dopuna”, kazao je Gazdić “Vijestima”.

Za lava traže trajni smještaj

Mladučne lava iz Budve privremeno je smješteno u skloništu za napuštene životinje u Podgorici. Sjutradan pošto je nađeno, pregledali su ga veterinari iz organizacije “Četiri šape” iz Holandije. Ta organizacija u Holandiji ima prihvatilište za velike mačke, a gazduju i prihvatilištem od pet hiljada hektara u Africi.

Mladunče lava je, kako su saopštili nakon pregleda, dobrog zdravstvenog stanja, procjenjuju da ima oko pet mjeseci i da, nakon više dana bez hrane i izgubljene mišićne mase, teži oko 29 kilograma. Iz Agencije su ranije kazali da, kako je riječ o divljoj životinji, smještaj u Podgorici nije adekvatan za dalji boravak lava i da je potrebno naći trajno rješenje.

Kazne zatvora od šest mjeseci do 15 godina

Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, ko se bavi prenošenjem robe preko carinske linije izbjegavajući mjere carinskog nadzora ili ko izbjegavajući mjere carinskog nadzora prenese robu preko carinske linije naoružan, u grupi ili uz upotrebu sile ili prijetnje, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.

KZ predviđa i da “ko izvrši krađu zaštićenog prirodnog dobra, kazniće se zatvorom od jedne do šest godina, a ako je zaštićeno prirodno dobro oduzeto putem razbojničke krađe ili razbojništva ili ako vrijednost ukradenog zaštićenog prirodnog dobra prelazi iznos od trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina”.

Prema navodima Agencije, vrijednost lava nezvanično se procjenjuje na iznos od oko 200.000 eura.

Prema KZ, ko protivno propisima izveze ili iznese u inostranstvo ili uveze ili unese u Crnu Goru zaštićeno prirodno dobro ili posebno zaštićenu biljku ili životinju, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.