NATO šalje nove trupe na istok
Zapad optužuje Moskvu da umjesto da povlači vojsku, ona nastavlja da pojačava vojno prisustvo na granici sa Ukrajinom
NATO je juče poručio svojim vojnim komandantima da naprave planove za raspoređivanje novih borbenih jedinica u centralnoj i jugoistočnoj Evropi, optužujući Rusiju da šalje nove dodatne trupe u oblasti blizu Ukrajine umjesto da ih povlači.
Borbene jedinice mogle bi biti raspoređene u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, kazale su diplomate i to bi bilo najveće pomjeranje NATO vojnih pozicija od premještanja trupa na Baltik i u Poljsku poslije ruske aneksije Krima 2014.
Ministri odbrane članica vojne alijanse "odlučili su da razviju opcije za dalje jačanje NATO odvraćanja i odbrane, uključujući i uspostavljanje novih NATO borbenih jedinica u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi", kazao je generalni sekretar Jens Stoltenberg.
NATO je već rasporedio četiri multinacionalne borbene jedinice sa oko 5000 vojnika u Poljskoj, Litvaniji, Letoniji i Estoniji, koje predvode SAD, Njemačka, Kanada i Britanija. Diplomate su za Rojters kazale da četiri nove jedinice od ukupno 4000 vojnika mogu biti raspoređene u Rumuniji, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Francuska se ponudila da predvodi jedinicu u Rumuniji.
"U roku od nekoliko nedjelja dobićemo savjet od vojnih komandanata i nakon toga donijeti odluku", kazao je Stoltenberg.
Slovački ministar odbrane Jaroslav Nad kazao je da bi Češka mogla biti dio jedinice u Slovačkoj, ali da su razgovori tek u inicijalnoj fazi. Prag je odbio da potvrdi ili demantuje izjavu slovačkog ministra. "Ukoliko od Češke Republike bude zatražena neka vrsta pomoći, vlada i parlament će o tome odlučiti", saopštilo je ministarstvo odbrane.
Britanija će udvostručiti broj svojih snaga u Estoniji i poslati tenkove i oklopna borbena vozila u tu malu baltičku zemlju na granici sa Rusijom u okviru jačanja NATO snaga, kazao je ministar odbrane Ben Volas.
Estonska obavještajna služba sinoć je objavila da njihovi podaci ukazuju da bi Rusija mogla sprovesti "ograničen napad" na Ukrajinu i "okupirati djelove njene teritorije".
Raspoređivanje novih borbenih jedinica rizikuje da naljuti Moskvu, ali, kako ističe "Gardijan", može biti protumačeno kao upozorenje da će agresija posljednjih mjeseci biti "nagrađena" daljim NATO prisustvom u centralnoj i istočnoj Evropi.
Stoltenberg je juče kazao da ministri odbrane alijanse "ne vide znakove deeskalacije na terenu" od strane Rusije. Izražavajući oprezne nade da diplomatija može donijeti rezultate, Stoltenberg je osporio saopštenja Moskve da vraća trupe u baze, rekavši da satelitski snimci pokazuju upravo suprotno.
"Ono što smo vidjeli je povećan broj trupa i dodatne trupe koje pristižu", kazao je Stoltenberg. "Nova normala je da je Rusija demonstrirala da je zaista spremna da ospori neke od osnovnih principa za našu bezbjednost, pravo svake zemlje da bira svoj put", kazao je on aludirajuće na zahtjev Moskve da se NATO obaveže da u članstvo nikada neće primiti Ukrajinu.
Rusko ministarstvo odbrane je saopštilo da se njihove snage povlače nakon vježbi u južnim i zapadnim vojnim oblastima blizu Ukrajine i objavilo snimak na kojem tvrdi da se vide tenkovi, pješadijska borbena vozila i artiljerijske jedinice kako napuštaju Krim.
Ruski ambasador u Irskoj kazao je juče da će snage u zapadnoj Rusiji biti ponovo na normalnim pozicijama u roku od tri do četiri sedmice.
Stoltenberg je kazao da "pomjeranje trupa naprijed nazad" nije dokaz povlačenja.
Američki državni sekretar Entoni Blinken takođe je kazao da se ruske jedinice kreću ka granici, a ne udaljavaju od nje.
"Sa jedne strane imamo ono što Rusija kaže, a sa druge ono što Rusija radi. Nijesmo vidjeli povlačenje snaga", kazao je Blinken u intervjuu za MSNBC. "I dalje vidimo pomjeranje ključnih jedinica ka granici, a ne od nje".
Jedan visoki zapadni zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, kazao je da obavještajni podaci ukazuju da će ruske vojne vježbe biti na vrhuncu u drugoj polovini februara. On je dodao da će Rusija u okviru vježbi iz Bjelorusije vjerovatno ispaliti balističke rakete ka istoku.
Ukrajinski ministar odbrane Oleksi Reznikov kazao je za Rojters da obavještajni podaci njegove zemlje takođe ne pokazuju znake ruskog povlačenja. On je istakao da ruska vojska i propruske separatističke snage blizu ukrajinske granice imaju zajedno oko 140 000 pripadnika.
Vojni analitičari tvrde da bi značajno povlačenje obuhvatalo rastavljanje terenskih bolnica i skladišta goriva kao i vraćanje jedinica koje učestvuju u vježbama u Bjelorusiji.
Ruski ambasador u Irskoj kazao je juče da će snage u zapadnoj Rusiji biti ponovo na normalnim pozicijama u roku od tri do četiri sedmice.
Stručnjak za bezbjednosna pitanjka, Mark Galeoti, tvrdi da to što još nema napada ne znači da je "Putin prvi trepnuo". "Putin je mogao napasti juče, a to može učiniti i sjutra", objavio je Galeoti na Tviteru.
Estonska obavještajna služba sinoć je objavila da njihovi podaci ukazuju da bi Rusija mogla sprovesti "ograničen napad" na Ukrajinu i "okupirati djelove njene teritorije".
"U ovom trenutkui, naša procjena je da će oni izbjegavati gradove sa velikom populacijom jer je potrebno puno vojnika za kontrolu tih oblasti", kazao je Mik Maran, generalni direktor estonske obavještajne službe.
Kako je jučerašnji dan - kada je prema pojedinim obavještajnim izvještajima predviđan ruski napad na Ukrajinu - protekao bez incidenata, pojedini ruski novinari su iskoristili priliku da ismiju zapadne medije.
"Kako tužno slavlje imamo danas", kazala je Olga Skabeeva, voditeljka programa "60 minuta" na ruskoj državnoj televiziji, dok je stajala na sceni u čijoj pozadini su bili istaknuti logoi "Dejli mirora" i "Dejli mejla". "Dan kad nije bilo invazije na Ukrajinu, ili možda kao što to kažu u Ukrajini, dan kada Putin ponovo nije napao", kazala je ona.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kao odgovor na izvještaje o ruskom napadu jučerašnji dan proglasio patriotskim praznikom i danom jedinstva. "Niko ne može voljeti naš dom kao mi. I samo mi, zajedno, možemo zaštiti naš dom", kazao je on.
Zelenski je juče sa vojnim posmatračima iz NATO članica, uključujući Britaniju i Poljsku, nadgledao vojne vježbe ukrajinskih oružanih snaga na zapadu zemlje.
Pukovnik Andrij Meljnik kazao je da vojnici vježbaju sa raznim oružjem. "Koristimo široki spektar oružja dostupnog kopnenim trupama - artiljeriju, tenkove, oklopna vozila, protitenkovske rakete, pištolje", kazao je on.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopštilo je da hakeri još napadaju njihov internet sajt i da su pronašli ranjivosti ali da je saobraćaj preusmjeren na servere u SAD dok ne riješe problem.
Putinu se ne žuri da prizna nezavisnost Donjecka i Luganjska
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da je Putin "primio k znanju" zahtjev koji mu je ruski parlament uputio u utorak da prizna "nezavisnost" dva odmetnuta regiona na istoku Ukrajine gdje se proruski separatisti bore protiv ukrajinskih snaga od 2014.
Međutim, on je kazao da to ne bi bilo u skladu sa dogovorima u cilju okončanja sukoba, u kojima Ukrajina tvrdi da je stradalo 15 000 ljudi, što ukazuje da Putin neće žuriti da prizna separatističke oblasti, ali da tu opciju drži u rezervi.
Entoni Blinken je kazao da će takav korak podriti ukrajinski suverenitet, prekršiti međunarodno pravo i "zahtijevati brzu i čvrstu reakciju SAD u punoj koordinaciji sa našim saveznicima i partnerima".
( Nada Bogetić )