Novi heroji i čudovišta Mišela Baskijata
Uglavnom neviđena djela za koja se kaže da su radovi čuvenog umjetnika postavljena su na izložbi Muzeja umjetnosti u Orlandu
Živopisne slike na kartonu za koje se kaže da su Baskijatove, pronađene su u skladištu holivudskog scenariste. Da li će muzejska izložba riješiti pitanja o njihovoj autentičnosti - ili pokrenuti nova?
Čini se da je priča previše dobra da bi bila istinita, a za neke u svijetu umjetnosti jeste, piše “Njujork tajms”. Prošlog vikenda, 25 slika proslavljenog njujorškog umtetnika Žan-Mišela Baskijata je javno predstavljeno u Muzeju umjetnosti Orlanda, pred nekoliko hiljada VIP posjetilaca. Muzej je objavio da su sve slike nastale krajem 1982. godine, dok je Baskijat živio i radio u studijskom prostoru ispod kuće Larija Gagosijana u Veneciji, Kalifornija, pripremajući nova platna za izložbu u galeriji prodavca umjetničkih djela u Los Anđelesu.
Prema riječima direktora muzeja u Orlandu i izvršnog direktora, Arona de Grofta, živopisni radovi - slojevi mješavine različitih materijala naslikani i iscrtani na pločama očišćenog kartona veličine od 25 centimetra sa jednom od umjetnikovih ikonskih kruna - Baskijat je prodao direktno televizijskom scenaristi Tadu Mamfordu. Cijena? Brzih 5.000 dolara u gotovini - oko 14.000 dolara danas - plaćeno bez Gagosianovog znanja.
Ovih 25 umjetničkih djela je potom nestalo na tri decenije, saopštio je muzej, da bi se ponovo pojavila 2012. nakon što Mamford nije platio račun za svoju skladište u Los Anđelesu, a njegov sadržaj - Baskijatovi radovi smješteni usred bejzbol-suvenira i memorabilija iz TV industrije - prodat je na aukciji. Vilijam Fors, “tragač” u potrazi za blagom, i Li Mengin, njegov finansijski pomagač, koji obojica pretražuju male aukcije u potrazi za pogrešno obilježenim predmetima, vidjeli su fotografije “šarenih kartona” i na kraju ih ugrabili - za oko 15.000 dolara.
Gagosijan je o stvaranju ovih Baskijatovih radova 1982, rekao da “scenario priče smatra malo vjerovatnim”.
De Groft, direktor muzeja, bio je narogušen takvim skepticizmom. “I moja reputacija je u pitanju”, rekao je on u intervjuu. “I apsolutno ne sumnjam da su ovo “Baskijati”.
Ovo uključuje forenzičku istragu iz 2017. koju je sproveo stručnjak za rukopis Džejms Blanko koji je identifikovao potpise koji se pojavljuju na mnogim slikama kao Baskijatovi; analiza iz 2017. koju je uradila vanredna profesorka umjetnosti na Univerzitetu Merilend Jordana Mur Sedžis, autorka knjige “Čitanje Baskijata: Istraživanje ambivalencije u američkoj umjetnosti”, u kojoj je i ona pripisala slike Baskijatu; i potpisi izjave od 2018-2019. pokojnog kustosa Dijega Korteza, ranog pristalice umjetnika, koji je svaku od slika proglasio Baskijatovim radom.
Izložba u Muzeju umjetnosti u Orlandu trajaće čak do 30. juna 2023.
( Kultura Vijesti )