Kako će se školovati djevojčice u Avganistanu?
Moguće da će talibani ispuniti obećanje i dozvoliti djevojčicama i djevojkama povratak u škole i na fakultete. Ali, kako kažu sagovornici DW, taj sistem obrazovanja neće ličiti na ono što se zamišlja na Zapadu
Od marta bi djevojčicama i djevojkama u Avganistanu trebalo da ponovo bude dozvoljeno pohađanje školu. Barem je tako najavio Zabiulah Mudžahid, portparol talibanske Vlade i zamjenik ministra kulture i informisanja.
Obrazovanje za djevojčice i žene je "pitanje kapaciteta", rekao je on u intervjuu agenciji AP. "Pokušavamo da riješimo ove probleme do sledeće godine, kako bismo mogli da otvorimo škole i fakultete.“
Talibanski preduslov je da učionice za dječake i djevojčice budu potpuno odvojene. U gusto naseljenim područjima nije dovoljno samo odvojiti razrede, moraju postojati i odvojene školske zgrade. No, najveći problem za sada je pronaći dovoljno mjesta u domovima za učenice.
Razlog za oprezni optimizam?
Elinor Zejno je do prošlog ljeta bila na čelu kancelarije Fondacije "Konrad Adenauer" u Kabulu i ona ne isključuje mogućnost da talibani barem donekle ispune obećanja. Ova politička fondacija, bliska njemačkim demohrišćanima, nakon preuzimanja vlasti od strane talibana preselila je kancelarije iz Kabula u Taškent, u Uzbekistanu.
Talibansko vođstvo je od početka govorilo da se ne protivi obrazovanju djevojčica, rekla je Zejno za DW. Međutim, uvijek su postavljali dva preduslova. Prvi je bio "odvojenost po polovima odnosno rodna segregacija u školama i javnom životu", a drugi da "nastavni program bude u skladu s vjerskim idejama talibana".
Ipak, talibanski stavovi po tom pitanju ostali su vrlo nejasni. "I to mi se čini kao kritična tačka: djevojčice će vjerovatno moći u školu, samo je pitanje šta će tamo učiti“, podvlači Elinor Zejno.
Kambiz Gavami, predsjednik Njemačkog odbora World University Service, organizacije koja se zalaže za školovanje djece širom svijeta, također je skeptičan u pogledu namjere talibana da djevojčicama i djevojkama otvore pristup obrazovanju.
"Talibani su već nekoliko puta objavili da obrazovanje nije nužno“, rekao je Gavami za DW. On se osvrće i na činjenicu da se nastavnicima mjesecima ne isplaćuju plate. "Većina nije imala izbora nego da napusti školu i zarađuje za hleb na druge načine".
Nezapamćena suša
Uz političke potrese, prošlog ljeta zemlju je pogodila najveća suša u poslednjih nekoliko decenija. Ona je izazvala glad koja bi, prema procjenama UN, mogla pogoditi i do 23 miliona ljudi. Vanredno stanje utiče i na obrazovni sistem, kaže Gavami.
Prema statistici UN objavljenoj prije nekoliko dana, osam miliona djece trenutno ne ide u školu, a to ne pogađa samo djevojčice nego i dječake. Kako bi se ublažila patnja stanovnika, generalni sekretar UN Antonio Gutereš poziva SAD da "odmrznu" imovinu avganistanske vlade. Poziva i Svjetsku banku da odblokira paket od 1,2 milijarde dolara razvojne pomoći, koji su donatori blokirali iz političkih razloga, odnosno zbog kršenja ljudska prava od strane talibana.
Gavami polaže malo nade u teoretski moguće uslovljavanje pomoći međunarodne zajednice zahtjevima za poštovanjem ljudskih prava, kao što je pravo na obrazovanje. Ipak, kaže da je malo vjerovatno da bi to previše pomoglo obrazovanju djevojčica.
"Moguće je da bi se neke avganistanske djevojke u jednom trenutku vratile u školu, ali to generalno neće promijeniti situaciju u zemlji. Talibani će to pokušati da spriječe, koliko god mogu“, smatra naš sagovornik.
"Voditi više računa o islamskom kontekstu"
Elinor Zejno se zalaže za politiku malih koraka. Kaže, značajan dio stanovništva je konzervativan i dijeli ideje talibana. "Čak je i tokom posljednje dvije decenije u konzervativnim pokrajinama bila uobičajena praksa da se djevojčice starosti od 12 do 14 godina ne šalju više u škole, i da se maknu iz javnog života, što je rezultat pritiska u društvu".
Zejno savjetuje da se potraže protivargumenti, koji imaju uporište u islamu, i da se talibanima ne dopusti da imaju monopol u tumačenju vjere. "Ljudska i ženska prava mogu se zaštititi u Avganistanu samo ako se mogu legitimisati na islamski način", kaže ona.
"Jer, na drugi način ne može da se utiče na talibane. Oni delaju iz zajedničkog uvjerenja. Ne dopuštaju da budu stavljeni pod politički ili ekonomski pritisak. Zato su nam potrebni drugi načini“, uvjerena je Zejno.
( Deutsche Welle )