Strahuju da ih Rusija ne odsiječe od Evrope
Tri baltičke države sa zebnjom prate ruske vojne vježbe u Bjelorusiji za koje tvrde demonstriraju rusku vojnu nadmoć u regionu
Dok svijet čeka da vidi kako će se rasplesti kriza u Ukrajini, tri baltičke države su fokusirane na ono što Rusija smjera u susjednoj Bjelorusiji i šta to znači za njihovu bezbjednost.
Oko 30 000 ruskih vojnika je na teritoriji Bjelorusije gdje tvrde da sprovode vojne vježbe.
Vježbe je trebalo da budu završene juče, poslije čega je najavljivano povlačenje ruske vojske, međutim bjelorusko ministarstvo odbrane juče je saopštilo da će vježbe biti produžene. U saopštenju se navodi da je takva odluka donijeta zbog vojnih aktivnosti blizu granica Rusije i Bjelorusije, kao i zbog eskalacije nasilja u istočnom ukrajinskom regionu Donbas.
"Suvalki koridor je mjesto gdje se mnoge slabosti u NATO strategiji i pozicioniranju snaga prepliću",
Kako ističe Rojters, iz Minska juče nije precizirano koliko dugo bi ruske trupe mogle ostati u toj zemlji, a ministar odbrane Viktor Krenin je kazao da je u fokusu produženih vježbi “pružanje adekvatnog odgovora i deeskalacija vojnih priprema onih nadomak naše zajedničke granice koji nam ne žele dobro”.
”Fajnenšl tajms” piše da ovakav razvoj događaja dodatno zabrinjava baltičke države, koje strahuju zbog sposobnosti Rusije da ih odsiječe od ostatka Evrope preko Suvalki jaza - uske granice između Poljske i Litvanije duge 65 kilometara, koja se smatra jednom od najslabijih tačaka NATO-a. Na zapadu se nalazi teško naoružana ruska enklava Kalinjingrad, a na istoku je Bjelorusija.
”Postajemo Zapadni Berlin, kao jedna mala zemlja okružena neprijateljem koji ima znatno veću vojnu silu”, kazao je za “FT” Marius Laurinavicius, nezavisni bezbjednost konsultant u Litvaniji.
Baltičke države su jedine bivše sovjetske republike koje su ušle u NATO i EU.
Kusti Salm, sekretar u ministarstvu odbrane Estonije, kazao je da zahvaljujući ratnim igrama u Bjelorusiji Rusija sada u tom regionu ima deset puta više snaga nego NATO na istočnom obodu na Baltiku i u Poljskoj. On je u razgovoru za britanski list takođe kazao da ruska demonstracija vojne snage i spremnosti predstavlja “dramatičnu promjenu kakva se nije dogodila decenijama”. Ukoliko se ova situacija nastavi, on smatra da će biti potrebna i dramatična promjena u pozicioniranu NATO snaga.
Bjelorusiju na zapadu već izvjesno vrijeme smatraju satelitskom državom, čak i prije sazivanja referenduma koji će se održati naredne nedjelje a na kojem bi mogla bit okončana njena formalna neutralnost i ta zemlja pristati da na njenoj teritoriji bude smješteno rusko nuklearno oružje.
”Svake godine, sa svakom vježbom, vidimo sve bliže integracije. Postoji vojna neuravnoteženost u ovom regionu. Nikada nećemo imati vojnu snagu kakvu ima Rusija. Ali možemo da odvraćamo”, kazao je Margiris Abukevicius, zamjenik litvanskog ministra odbrane.
”Suvalki koridor je mjesto gdje se mnoge slabosti u NATO strategiji i pozicioniranju snaga prepliću”, navodi se u studiji iz 2018. godine čiji je jedan od autora Ben Dodžiz, bivši američki komandujući general u Evropi.
Jedan visoki baltički bezbjednosni zvaničnik kazao je da su tokom prošlogodišnjih vojnih vježbi “Zapad” Rusije i Bjelorusije, vojnici vježbali zatvaranje Suvalki jaza i invaziju na Litvaniju. “To je definitivno bio znak za uzbunu”, kazao je taj zvaničnik, ističući da je to bio i pokazatelj ruske vojne superiornosti u regionu.
Sekretar u ministarstvu odbrane Estonije, kazao je da zahvaljujući ratnim igrama u Bjelorusiji, Rusija sada u tom regionu ima deset puta više snaga nego NATO na istočnom obodu na Baltiku i u Poljskoj.
”Ukoliko preuzmete kontrolu nas Suvalki jazom, onda će napori za učvršćivanje kontrole nad Baltikom biti veći izazov. To je moguće preko preko vazduha i mora, ali su sva pojačanja sada preko kopna. To je kompleksna tema koja bi ozbiljno uticala na sposobnost saveznika u kriznoj situaciji”, kazao je Abukevicius.
Alar Karis, predsjednik Estonije, je govorio u ime mnogih u regionu kada je kazao da on ne smatra da u ovom trenutku postoji “direktna prijetnja Estoniji”, ali je dodao da je Rusija “oportunista, spremna da izazove Evropu i NATO”.
Jedan visoki baltički zvaničnik je za FT kazao da je “za nas najopasniji scenario” da Rusija napravi ograničene upade, možda koristeći separatiste, na što NATO vjerovatno ne bi brzo reagovao.
NATO saveznice uvjeravaju Baltik da je bezbjedan. Velika Britanija, Njemačka, Norveška i Danska su poslale dodatne trupe u region ovog mjeseca u okviru tri međunarodne borbene grupe od oko 1000 ljudi u Estoniju, Letoniju i Litvaniju. SAD takođe imaju rotirajući bataljon u Litaniji, a poslale su i pojačanja u bazu u Poljskoj. Međutim baltičke države žele još vojske.
Mik Maran, generalni direktor estonske spoljne obavještajne službe, kazao je da će dio ruskih trupa vjerovatno ostati u Bjelorusiji i nakon što vježbe budu konačno završene.
”To bi smanjilo vrijeme za pripremu napada na Baltik... Ukoliko Rusija bude uspješna u Ukrajini, onda će je to ohrabriti da pojača pritisak na Baltik narednih godina”, kazao je Maran na konferenciji za novinare prošle nedjelje.
”Treba da koristimo neke od taktika koje su upotrebljavale zapadne zemlje u Hladnom ratu”, kazao je Laurinavicius, litvanski konsultant za bezbjednost. On tvrdi da to treba da uključuje povećanje potrošnje na odbranu na Baltiku, stalno prisustvo američkih trupa i NATO pojačanja u regionu.
Estonija, Letonija i Litvanija povećavaju potrošnju na odbranu na 2,5 odsto BDP-a što je više od cilja koji je NATO zacrtao i iznosi dva odsto BDP-a.
NATO postepeno povećava broj vojnika u istočnoj Evropi, ali je i dalje daleko od toga da može parirati ruskoj snazi u njenim zapadnim regionima.
Jedan visoki baltički zvaničnik je kazao: “Pozicioniranje stalnih snaga kao tokom Hladnog rata je čista maštarija. Postojeću situaciju možemo poboljšati pojačanjima, savezničkim trupama na terenu. Pouzdana odbrana se ne dobija nekim brojem vojnika u Estonij, Letoniji ili Litvaniji već kvalitetom opreme”.
Za sada, baltički zvaničnici Bjelorusiju posmatraju jednako uznemireno kao i Ukrajinu.
Iz Kremlja juče nijesu komentarisali kada bi Rusija mogla povući trupe iz Bjelorusije. Iz kabineta francuskog predsjednika Emanuela Makrona juče je, nakon njegovog telefonskog razgovora sa Vladimirom Putinom, saopšteno da mu je ruski lider rekao da će povući vojsku kada završi vježbe.
Gabrielius Landsbergis, litvanski šef diplomatije kazao je za FT da je sada “sve u igri” počev od “hibridnih provokacija, pripajanja Bjelorusije, stalnog pozicioniranja ruskih trupa u toj zemlji, stvaranja tenzija blizu Suvalki koridora”.
”Teško je predvidjeti ishod, a mi treba da budemo spremni za mnoge moguće ishode i da na njih imamo odgovore”, kazao je on.
( Nada Bogetić )