Nadigravanje rokovima

Nakon Bečića, i Milačić poziva Bulajića na opstrukciju zakazivanja sjednice, na inicijativu opozicije danas kolegijum

51670 pregleda29 komentar(a)
Odlučuje tokom redovnog zasjedanja: Bulajić, Foto: Boris Pejović

Na zahtjev opozicije za danas je zakazan Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore, na kome će se razgovarati o sjednici na kojoj bi se birao šef parlamenta i ponovo raspravljalo o Dopunama zakona o lokalnoj samoupravi, koji je predsjednik države Milo Đukanović (DPS) vratio poslanicima kao neustavan.

Redovno zasjedanje Skupštine počinje 1. marta, dok je za zakazivanje vanredne sjednice kasno s obzirom na rokove koje njen Poslovnik propisuje.

Lider Demokrata Aleksa Bečić smijenjen je 7. februara sa mjesta predsjednika parlamenta, a Poslovnikom je propisano da se njegov nasljednik bira najkasnije na narednoj sjednici.

I zakon koji vrati predsjednik države treba da bude uvršten u dnevni red prve naredne sjednice.

Kada bi ona mogla biti zakazana zavisi od predsjedavajućeg Skupštine Strahinje Bulajića (Demokratski front), koji o tome odlučuje tokom redovnog zasjedanja.

Njega je, nakon Alekse Bečića koji ga je na opstrukciju izbora nove vlasti pozvao prošle sedmice, juče na to uputio i lider Prave i poslanik Marko Milačić.

On je pozvao Bulajića da, sve dok ne postoji saglasnost aktuelne parlamentarne većine, ne zakazuje sjednicu proljećnjeg zasjedanja i da tako, kako je naveo, spriječi izdaju i omogući održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Milačić ponavlja da nema legitimnog opravdanja za zakazivanje prve sjednice: Bulajić i Bečićfoto: SAVO PRELEVIC

Podsjetio je da je Poslovnikom propisano da se predsjednik Skupštine u slučaju razrješenja prethodnog bira na prvoj sljedećoj sjednici.Dodao je da, kako je naveo, nema legitimnog opravdanja za zakazivanje prve sjednice u ovom trenutku, jer bi se na njenom dnevnom redu našao i izbor nove vlade glasovima opozicije na čelu sa DPS-om.

Milačić je rekao da dosadašnja praksa ovog skupštinskog saziva, a koja proizilazi iz dobre parlamentarne prakse u drugim razvijenim parlamentarnim demokratijama, bila je da se sjednice ne zakazuju sve dok politička koalicija parlamentarne većine ne postigne saglasnost.

On je pozvao Bulajića da odlaganjem sjednice u cilju postizanja dogovora većine od 41 poslanika, kako je naveo, ključno doprinese borbi protiv izdaje izborne volje građana i direktno spriječi takvu izdaju.

Poslanik podsjeća da je rok za određivanje mandatara od 30 dana započet rušenjem Vlade i da on uskoro ističe (6. marta), a da je rok od 90 dana za sastavljanje nove Vlade kraći od trajanja proljećnjeg zasjedanja Skupštine (oko 150 dana). Ukoliko u tih 90 dana ne bude izabrana nova Vlada, Đukanović je dužan da prvog narednog dana raspiše izbore.

Ni ova vlast, kao ni prethodna, nije donijela zakone o Skupštini i Vladi, pa se rokovi za odlučivanje prilagođavaju parlamentarnoj većini i predsjedniku Poslovnikom parlamenta.

Praksa postoji, Ranko Krivokapić odugovlačio svoju smjenu dva mjeseca

Praksa prolongiranja sjednica ne bi bila novost u Skupštini. Tako je recimo bivši predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić sjednicu, na kojoj je bila inicijativa DPS-a za njegovu smjenu, ozvaničio tek nakon dva i po mjeseca.

Pošto je SDP istupio iz Vlade čiji je premijer bio Đukanović, DPS je 2. 2. 2016. godine podnio inicijativu za smjenu Krivokapića. On je uvrstio na dnevni red sjednice koja je počela 9. maja 2016. kao treću tačku. Na dnevnom redu su bili Predlog zakona o primjeni Sporazuma o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore. Predlog za razrješenje i izbor članova 40. Vlade Crne Gore (vlada izbornog povjerenja) i Predlog za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića.

O smjeni Krivokapića raspravljalo se i glasalo 18. 5. 2016 - skoro tri mjeseca nakon inicijative.