Ukrajinska kriza stavlja na test odnose Kine i Rusije

Ukrajinska kriza stavlja na test jačanje odnosa Kine i Rusije, dok Peking uprkos iskazanoj solidarnosti s Moskvom u suprotstavljanju Zapadu želi da izbjegne ekonomsku neizvjesnost koju bi donio rat i otvoreno neprijateljski odnos sa SAD koji bi mogao da dugoročno ugrozi razvoj zemlje, pišu svjetski mediji.

Strateško partnerstvo 'bez granica'?

U slučaju da Rusija napadne Ukrajinu, Kina bi podržala Moskvu diplomatski, a možda i ekonomski, pogoršavajući ionako zategnute odnose Pekinga sa Zapadom, ali ne bi pružila vojnu podršku, ukazuje Rojters (Reuters) na ocjene stručnjaka.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova je u više navrata okrivilo SAD za "širenje lažnih informacija" i stvaranje tenzija, pozivajući Vašington da poštuje zahtjeve Rusije za bezbjednosnim garancijama i da odgovori na njih.

U prikazu solidarnosti, ruski predsjednik Vladimir Putin je posjetio Peking 4. februara da prisustvuje ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara i tada je s kineskim kolegom Si Đinpingom proglasio produbljivanje "bez granica" strateškog partnerstva dvije zemlje.

Ruska invazija na Ukrajinu bi, međutim, kako ocjenjuje Rojters, stavila na test kinesku odlučnost da riječi podrške sprovede u djelo, posebno imajući u vidu često navođeni kineski princip nemiješanja u spoljnoj politici.

Stručnjaci upoznati s razmišljanjem u Pekingu kažu da Kina gotovo sigurno ne bi željela da bude vojno uključena.

Umjesto toga, Kina bi pokazala da je pouzdan prijatelj time što se ne bi pridružila međunarodnim osudama ako Rusija napadne Ukrajinu, ocjenjuje Rojters i ukazuje da je Kina bila jedina zemlja koja je glasala s Rusijom prošlog mjeseca u neuspjelom pokušaju da se spriječi sastanak 15-članog Savjeta bezbjednosti UN, na zahtjev SAD, o gomilanju ruskih trupa kod granica Ukrajine.

Time je Kina otišla dalje nego 2014, kada se uzdržala od glasanja o rezoluciji Savjeta bezbjednosti UN koju su predložile SAD s pozivom zemljama da ne priznaju rusku aneksiju ukrajinskog regiona Krima.

Eksperti su takođe rekli da bi Kina mogla da proširi ekonomsku saradnju s Rusijom koja bi ublažila uticaj sankcija koje je Zapad obećao ako dođe do invazije. Poslije ruske invazije na Krim, nekoliko kineskih državnih banaka, uključujući Kinesku razvojnu banku i Izvozno-uvoznu banku Kine, dalo je kredite ruskim državnim bankama koje su bile pogođene sankcijama Zapada.

S druge strane, ističe Rojters u analizi, Kina bi više voljela da Rusija ne izvrši invaziju na Ukrajinu. Američki zvaničnici su najavili da će se kineske kompanije suočiti s posljedicama ako pokušaju da izbjegnu ograničenja nametnuta Moskvi u slučaju invazije na Ukrajinu. Osoba upoznata s razmišljanjem u Vašingtonu rekla je za Rojters da su najavljene sankcije povezane s tehnologijom i kontrolom izvoza takve da Kina ne može da ih nadomjesti.

Peking takođe ne želi glavobolju zbog ekonomskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu, posebno u godini kada je kineski predsjednik Si spreman da obezbijedi treći mandat bez presedana, dajući prioritet stabilnosti.

Poziv na diplomatsko rješenje

Zajednički interes u suočavanju sa SAD približio je Kinu i Rusiju najviše od ranih godina Hladnog rata prije sedam decenija. Međutim, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal), pošto je Si ruskom predsjedniku početkom meseca dao najsnažniju podršku dosad u sukobu Moskve sa Zapadom, Peking poziva na rješavanje ukrajinske krize diplomatskim kanalima, približavajući svoju poziciju onoj koju su zauzeli Vašington i njegovi saveznici.

Promjena tona, kažu kineske diplomate i savetnici kineske vlade, dolazi poslije višednevnih razmatranja najviših lidera zemlje iza zatvorenih vrata i odražava želju Pekinga da izbegne još više neprijateljski odnos sa Vašingtonom koji bi mogao da dovede do izolacije Kine od Zapada i dugoročno ugrozi razvoj zemlje.

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji obraćajući se na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji upotrebio je, kako navodi Volstrit džurnal, neke od najjasnijih riječi koje su izgovorili visoki kineski zvaničnici u pokušaju da obuzdaju rusku ofanzivu na Ukrajinu. "Suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet bilo koje zemlje treba da se poštuju i čuvaju", rekao je Vang i dodao da "Ukrajina nije izuzetak". Prethodno je i Si u telefonskom razgovoru s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron) pozvao na dijalog za rješavanje rusko-ukrajinske krize.

Nasuprot tome, kada je Si na sastanku s Putinom podržao protivljenje Rusije širenju NATO-a, izostavljeno je bilo kakvo pominjanje Ukrajine. Iza zajedničkog stava Pekinga i Moskve protiv širenja NATO-a stoji Sijeva želja da pokaže solidarnost s Putinom pošto su se veze obje zemlje sa SAD pogoršale.

Ipak, iako se Peking približava Moskvi, rukovodstvo u Kini i dalje smatra da nije u kineskom interesu potpuni krah veza sa SAD, pošto je toj zemlji potreban kontinuiran pristup američkim finansijskim i tehnološkim resursima da bi osigurala ekonomsku sigurnost i razvoj, što bi moglo biti ugroženo ako Peking odluči da pomogne Moskvi da izbjegne sankcije Zapada u slučaju invazije.

Posljednje eksplicitnije primjedbe, u kojima se pominje Ukrajina po imenu, ukazuju na to da je Peking odlučio da se suprotstavi ruskoj invaziji na tu zemlju, dok nastavlja da krivi SAD i njihove saveznike za isticanje prijetnji iz Rusije. Po mišljenju Pekinga, kažu kineske diplomate i vladini savjetnici, to služi njegovim interesima u sprječavanju otvorenog neprijateljstva sa zapadnim svijetom na čelu sa SAD i održanju principa suprotstavljanja miješanju neke zemlje u unutrašnje stvari druge zemlje.

Traženje ravnoteže

Ukrajinska kriza stavlja na test Sijev zaokret ka Putinu, ističe Fajnenšl tajms (The Financial Times) i ukazuje na ocjene analitičara da prijetnje Rusije invazijom na Ukrajinu primoravaju Kinu da uspostavi ravnotežu između sve veće Sijeve podrške Putinu i interesa Pekinga za stabilnost regiona.

Peking, prema jednom stručnjaku za međunarodne odnose na vrhunskom kineskom univerzitetu, mora da "napravi ravnotežu" u podršci Moskvi, a da pritom ne ošteti sopstvene vojne i ekonomske veze s Ukrajinom. "U zapadnim medijima – pa čak i među nekim zapadnim zvaničnicima – postoji nerazumevanje da Kina podržava rusku invaziju na Ukrajinu. To je fikcija", rekao je on, dodajući da će "svaki vojni sukob, posebno rat velikih razmera, nesumnjivo naštetiti interesima Kine".

Pokušaj kineskog ministra spoljnih poslova na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji da deluje neutralno biće na testu ako Zapad uvede finansijske sankcije Rusiji.

Analitičari kažu da će Kina nastojati da odvoji negativan stav prema SAD i NATO-u, u kojima otvoreno podržava Rusiju, od svoje rezervisanosti u pogledu potencijalnog kršenja suvereniteta Ukrajine.

Kina takođe ima interese u Ukrajini u projektima vrednim milijarde dolara, uključujući telekomunikacione investicije preko Huaveja (Huawei) i kupovinu ukrajinske vojne opreme. S druge strane, ukazuje britanski list na ocjene analitičara, mogućnost da Rusija krene u invaziju na Ukrajinu predstavlja "poklon" Kini da poveća svoj uticaj na Moskvu, ojača svoju energetsku bezbednost, testira režim sankcija Zapada i iskoristi prednosti podjela u Evropi.

Stručnjaci kažu da bi sankcije Zapada Rusiji zbog ukrajinske krize takođe mogle da prodube zavisnost Moskve od Pekinga, dok bi njihov uspjeh ili neuspjeh bio poučan Siju za eventualne sukobe sa SAD.

Rekonfiguracija trougla moći

Kinu i Rusiju ne spaja ideologija i one su u braku iz interesa koji Rusiji treba više, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times) i ističe da Si iako cijeni Putinovo prkošenje SAD, ne želi ekonomsku neizvjesnost koju bi donio rat u Evropi.

Si i Putin su se sastali 38 puta kao lideri svojih zemalja. Oni dijele želju da svojim državama vrate nekadašnju slavu koju su, kako smatraju, oduzele zapadnoevropske sile, SAD i, u slučaju Kine, Japan. Obojica su takođe opsednuta raspadom Sovjetskog Saveza 1991. – Putin nastoji da na silu vrati eru prije kraha, dok Si ima za cilj da spriječi Kinu da doživi sudbinu sovjetske imperije.

Jačanje kinesko-ruskih veza moglo bi da najavi rekonfiguraciju trougla moći koji je definisao Hladni rat i koji je američki predsjednik Ričard Nikson (Richard Nixon) iskoristio prije 50 godina kada je otišao u istorijsku posjetu Pekingu radi normalizacije diplomatskih odnosa, što je pomoglo SAD i Kini da budu protivteže Sovjetskom Savezu.

Međutim, intenziviranje sukoba Zapada s Kinom i Rusijom imalo bi drugačiji oblik od Hladnog rata, ocjenjuje list. Kineska ekonomija je duboko integrisana s ekonomijama drugih zemalja, uključujući SAD, a Rusija je važan izvoznik energenata u Evropu. Iz praktičnih razloga, tri zemlje ne bi mogle u potpunosti da blokiraju međusobnu trgovinu ili formiraju različite ekonomske blokove s partnerskim zemljama, kao u vrijeme Gvozdene zavjese.

Takođe, postoje ograničenja u tome šta bi Kina učinila da pomogne Putinu ako napadne Ukrajinu. Nakon što Vašington uvede sankcije Rusiji, kineske kompanije bi mogle da kupe više nafte i gasa od Rusije i pomognu u popunjavanju nekih tehnoloških praznina, ali bi se glavne kineske državne banke vjerovatno uzdržale od otvorenog kršenja sankcija iz straha da će biti isključene iz globalnog finansijskog sistema.

S druge strane, Kina i Rusija su konkurenti i ne slažu se oko važnih pitanja, ukazuje Njujork tajms. Kina ima sve veće prisustvo u Centralnoj Aziji, čije bivše sovjetske republike Moskva smatra dijelom svoje sfere uticaja. Kina insistira da je sada sila na Arktiku, regionu kojim je Putin želio da dominira, a Peking ima i važne trgovinske odnose sa zemljama širom bivšeg istočnoevropskog bloka.

RADIO SLOBODNA EVROPA

( Radio Slobodna Evropa )