Država plaćala greške, sad mora i kamatu
Samo u prošloj godini, vrijednost izgubljenih sporova države u kojima je postupao zaštitnik, iznosio je preko 11,6 miliona. Zbog velikih sudskih troškova Vlada je početkom godine objavila imena svih službenika koji su tužili državu, a premijer Duško Marković kazao je da svaki građanin treba da zna o odnosu “pojedinih državnih službenika prema državnom novcu”
Dio državnih službenika, koji su ranije dobili spor protiv države za neisplaćene tople obroke, regrese ili prekovremeni rad, sada pokreće postupke u kojima traži isplatu zateznih kamata zbog tih zakašnjelih obeštećenja.
Osnovni sudovi već su donijeli više takvih presuda, a podgorički Viši sud ih je potvrdio nakon što se zaštitnik imovinskih interesa države žalio na odluke.
Istovremeno, pred Višim sudom u toku je postupak takođe po žalbi zaštitnika, jer je za tridesetak radnika Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) i njihovog advokata, prvostepeno dosuđeno oko 140 hiljada eura.
Predrag Spasojević iz Sindikata uprave i pravosuđa upozorava da se tolika šteta mogla izbjeći još u maju 2015. pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, jer je 130.000 eura psoljedica sudskih ročišta.
Samo u prošloj godini, vrijednost izgubljenih sporova države u kojima je postupao zaštitnik, iznosio je preko 11,6 miliona. Zbog velikih sudskih troškova Vlada je početkom godine objavila imena svih službenika koji su tužili državu, a premijer Duško Marković kazao je da svaki građanin treba da zna o odnosu “pojedinih državnih službenika prema državnom novcu”.
Vlada je kasnije odgovornost prebacila na šefove i odlučila da od naredne godine troškove za radne i druge sporove organi državne uprave plaćaju sa svojih računa, a ne sa jedinstvenog računa Trezora.
Iz kabineta potpredsjednika Zorana Pažina “Vijestima” su nedavno rekli da je zaduženo Ministarstvo finansija da prilikom predloga zakona o budžetu za narednu godinu, predvidi unutar budžeta potrošačkih jedinica posebnu poziciju sa koje će se plaćati troškovi po osnovu predsuda. Tvrde da će na taj način, ako bude značajnih troškova, rukovodioci organa morati da prijave Vladi da zbog toga ne mogu da “servisiraju planirane obaveze”.
Prema presudama iz prethodnih mjeseci, od kojih je pojedine potvrdio i Viši sud, uglavnom su službenici MUP-a tužili državu tražeći isplatu zateznih kamata. Oni koji su već na sudu dobili naknade, sada su tužili za kamate. Tako je presudom Osnovnog suda u Danilovgradu, naloženo državi, odnosno MUP-u, da isplati 34,27 eura na ime kamata i da nadoknadi troškove postupka od 352 eura službeniku koji je tužio zbog kašnjenja u isplati toplog obroka i regresa iz 2010.
Viši sud u Podgorici prije dva mjeseca potvrdio je i presudu Osnovnog suda, kojom se država obavezuje da službeniku Uprave policije isplati iznos od 11,65 eura na ime zatezne kamate, opet zbog neblagovremene isplate regresa, ali i troškove postupka u iznosu od 555,50 eura.
Na vrhu spiska službenika koji neisplaćene naknade i kamate na njih potražuju preko suda su Ministarstvo odbrane, MUP i Ministarstvo pravde/ ZIKS.
Službenici ZIKS-a, njih oko 260, tužili su 2015. godine državu zbog neisplaćenog prekovremenog rada od 2009. godine. Za 226 radnika spor je završen već krajem godine, u njihovu korist, i isplaćene su im naknade za prekovremeni rad.
Ostali, koji su imali ugovor o povremenim i privremenim poslovima, prvostepeno su dobili spor, ali je zaštitnik uložio žalbu, pa se čitav proces prolongirao i nije završen ni danas, nakon dvije i po godine.
Predrag Spasojević tvrdi da je tih nekoliko desetina radnika potraživalo oko 10 hiljada eura, a da je “šteta” koju su prouzrokovala ročišta “narasla” na 130 hiljada eura.
On je “Vijestima” objasnio da se još u maju 2015. spor mogao završiti pred Agencijom za mirno rješavanje sporova, bez vještačenja, ročišta i ostalih sudskih troškova, jer je oko 230 radnika potpisalo saglasnost na cifre koje su ponuđene.
“Nakon potpisivanja, mi smo sa advokatom ponudili sporazum koji je obuhvatio tih 230 zaposlenih, troškove tužbe koji su značajno umanjeni, što bi značilo da bi sa 90 hiljada eura zatvorili taj spor. Prošao je jun, jul i avgust, poslali smo urgenciju da se taj sporazum potpiše, ali nam niko nije odgovorio. Kako Zakon o posredovanju predviđa mnogo kraći rok, obratili smo se postupajućem sudiji da vrati predmet pred sud i zakaže ročište”, objasnio je Spasojević.
Državna revizorska institucija je još 2016. utvrdila da nije postojalo ekonomično upravljanje za sudske troškove po osnovu radnih odnosa, koji se isplaćuju iz budžeta i da zaposleni radne sporove najčešće vode protiv ministarstava unutrašnjih poslova, odbrane, pravde i finansija.
U Bijelom Polju i Podgorici različito presuđuju
Predrag Spasojević je “Vijestima” rekao da su uočili različitu sudsku praksu, čak i u istim osnovnim sudovima, kada se odlučuju o radnim sporovima po tužbama zaposlenih, koji imaju ugovore o privremenim i povremenim poslovima.
“Osnovni sudovi uglavnom ih prepoznaju kao i ugovore o radu. Praksa je na primjer različita u Podgorici i Bijelom Polju. Zbog malih pojedinačnih iznosa koji se potražuju, nije moguće uložiti reviziju Vrhovnom sudu, kako bi se ujednačila sudska praksa”, smatra on.
Osim zaposlenih u ZIKS-u, 43 zaposlena u bjelopoljskom zatvoru podnijeli su inicijativu Agenciji za mirno rješavanje sporova, pa kasnije tužili državu zbog neisplaćenog prekovremenog rada.
Spasojević kaže da radnici traže svoja prava na sudu, ali da u trenutku podnošenja tužbi ne znaju o kojim je iznosima riječ.
( Ana Komatina )