Sankcije samo okrznule Rusiju
Prvi krug zapadnih sankcija Moskvi zaobišao je velike finansijske institucije usljed čega je njihov uticaj simboličan, ali se očekuju nove mjere čije bi posljedice mogle biti znatno ozbiljnije
Evropska unija, Britanija i Sjedinjene Države najavljuju nove sankcije protiv Rusije nakon što je Moskva u ponedjeljak priznala nezavisnost dva seperatistička regiona u Ukrajini. Na meti kaznenih mjera su članovi najužeg kruga Vladimira Putina, ruske banke i njihova sposobnost da posluju na međunarodnom nivou.
Međutim, uticaj novih sankcija će vjerovatno biti minimalan, ističe Rojters i dodaje da su zapadne vlade makar zasada odlučile da veće kaznene pakete drže u rezervi u slučaju dalje eskalacije krize.
Evropska unija je odlučila da u prvom krugu sankcija zaobiđe Putina, ali je na crnu listu stavila 27 osoba i entiteta uključujući njegove bliske saradnike poput šefa kabineta Antona Vainoa i ministra odbrane Sergeja Šojgua, objavio je "Fajnenšl Tajms" koji je imao uvid u dokument EU.
Sankcije, koje podrazumijevaju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja na teritoriji EU, uvedene su dvojici zamjenika ruskog premijera i načelnicima ruskih pomorskih, kopnenih i vazduhoplovnih snaga. "FT" navodi da su na crnoj listi EU i portparolka ministarstva inostranih poslova Marija Zaharova, Margarita Simonjan urednica RT-a i poznati televizijski voditelj Vladimir Solovjov. Jevgenij Prigožin, koji se već nalazi na EU listi za sankcije koja zbog njegove povezanosti sa plaćeničkom grupom Vagner, stavljen je na novu listu zajedno sa njegovom majkom i kćerkom.
Mjere, koje su ranije zvanično odobrile vlade EU, imaju za cilj ograničavanje sposobnosti ruske vlade da podiže kapital na finansijskim tržištima EU "kako bi se ograničilo finansiranje eskalirajuće i agresivne politike", navodi se saopštenju.
EU je takođe uvela zabranu uvoza robe iz odmetnutih regiona, ograničavanje trgovine i investicija, zabranu obezbjeđivanja turističkih usluga i zabranu na izvoz pojedinih proizvoda i tehnologija.
Sankcije EU će se takođe odnositi na tri banke koje djeluju u Donjecku i Lugansku - VEB, Promsvjazbanka i Banka Rosija.
Mada VTB banka, druga po veličini banka u Rusiji po pitanju imovine, nije stavljena na crnu listu, njen predsjednik Andrej Kostin i njegov zamjenik Denis Borutnikov su na meti sankcija.
Britanija je u utorak takođe uvela sankcije za pet banki - Rosija, IS Banka, GenBanka, Promsvjazbanka i Banka Crno More, kao i Genadiju Timčenku i još dvojici milijardera bliskih Putinu.
Rojters ističe da su ovo relativno mali kreditori i da se samo vojna banka Promsvjazbanka nalazi na listi Ruske centralne banke sistemski važnih kreditnih institucija.
Banka Rosija je već pod američkim sankcijama od 2014. zbog bliskih veza sa zvaničnicima Kremlja. Vašington je takođe uveo sankcije Promsvjazbanki i VEB banki.
Ruske velike banke su doboko integrisane u globalni finansijski sistem, što znači da bi se sankcije tim najvećim institucijama osjetile i van granica Rusije. Međutim, nove sankcije su fokusitrane na manje kreditore, ističe Rojters i dodaje da kaznene mjere usmjerene na banke nijesu tako široke kao one uvedene poslije ruske aneksije Krima 2014, mada su mnoge od njih i dalje na snazi.
Analitičari tvrde da su ruske institucije sada bolje opremljene da se nose sa ograničenim sankcijama nego prije pet godina, a ruske državne banke su smanjile izloženost zapadnim tržištima.
Tada je zapad pokušao da ograniči ruskim državnim finansijskim institucijama pristup zapadnim tržištima kapitala, targetirao velike državne kreditore i uveo značajna ograničenja na trgovinu i tehnologiju.
Tri zvaničnika upućena u dešavanja kazala su za Rojters da američke banke ne očekuju da se nove globalne sankcije značajnije odraziti na američko bankarsko poslovanje budući da tamošnji kreditori nijesu puno izloženi ruskoj ekonomiji.
Evropske banke - naročito one u Austriji, Italiji i Francuskoj - najviše su izložene Rusiji, i budno prate hoće li vlade uvesti nove sankcije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen juče je istakla da ona ne smatra da je Rusija još krenula u "vojnu invaziju" ali da je kriva za ozbiljno kršenje međunarodnog prava. Međutim, dodala je ona: "Ukoliko dođe do dalje voljne akcije protiv Ukrajine onda će uslijediti masovni i opsežni drugi paket".
Ona je za CNN kazala da će "Rusija morati da plati cijenu i da će Putin morati da objasni svom narodu zašto ih izlaže tome".
Vrijednost ruske rublje juče je pala na najniži nivo u posljednjie dvije godine, a strah investitora od posljedica sankcija i invazije odrazio se i na vrijednosti akcija i obveznica.
Analitičari ističu da Rusija ima snažnu makroekonomsku odbranu, uključujući rezerve u vrijednosti od 635 milijardi dolara, zaduženost od svega 18 odsto BDP-a prema podacima iz 2021, a u prilog joj idu i visoke cijene nafte od skoro 100 dolara po barelu.
Usljed toga, prema riječima Dirka Vilera, globalnog šefa u Sitiju rublja bi trebalo da bude jedna od najsnažnijih valuta na svijetu. "Međutim, ljudi se plaše sankcija", kazao je on za Rojters.
Analitičari tvrde da su ruske institucije sada bolje opremljene da se nose sa ograničenim sankcijama nego prije pet godina, a ruske državne banke su smanjile izloženost zapadnim tržištima.
Rusija od 2014. većinu rezervi čuva u eurima i zlatu umjesto u dolarima, što je ranije bila praksa, i na taj način je smanjila zavisnost od američke valute.
"Sankcije koje su uvedene trenutno nijesu toliko značajne", kazao je Semjuel Čarap iz neprofitne, nestranačke RAND korporacije, komentarišući američke kaznene mjere.
"Pitanje je gdje ćemo odavde", kazao je on. "Sve više sam pesimista, mislim da je velika vjerovatnoća da će Rusija nastaviti vojne akcije i smatram da će u tom slučaju biti uvedene neke kvalitativno razornije mjere od onih u prošlosti.
Vilijam Džekson iz Kapital ekonomiksa predviđa da bi u slučaju snažnijih sankcija "rublja mogla pasti za dodatnih 10 odsto i podstaći ionako visoku inflaciju", što bi dodatno pogoršalo životni standard Rusa.
Berlin konačno pokazao da je spreman da plati ekonomsku cijenu suprotstavljanja Putinu
Odluka njemačkog kancelara Olafa Šolca da zamrzne projekat gasovoda Sjeverni tok 2 je prvi pokazatelj da je Berlin odlučan u namjeri da se se suprotstavi ruskoj agresiji protiv Ukrajine.
Međutim, pitanje je da li je jedan od najpouzdanijih ruskih poslovnih partnera u Evropi zauvijek stavio tačku na Sjeverni tok 2 ili je ga je samo pauzirao dok ne vidi kako će se situacija odvijati, ističe FT.
Ukoliko Sjeverni tok 2 bude zaista otkazan, to se neće odmah ekonomski odraziti na Rusiju, koja već ima Sjeverni tok 1 i Jamal gasovode prema Evropi. Značaj tog poteza je, kako navodi FT, u tome što Njemačka možda konačno pokazuje da je spremna da podnese značajan ekonomski i politički bol zbog izolovanja Putinovog režima.
Njemački ministar ekonomije Robert Habek upozorio je da će cijene gasa u Evropi vjerovatno uskoro skočiti, dok je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev predvidio da će se udvostručiti.
"Dobro došli u novi svijet u kojem će Evropljani uskoro morati da plaćaju 2000 eura za hiljadu kubnih metara gasa", objavio je Medvedev na Tviteru.
Potpredsjednica Evropske komisije Margaret Vestager je međutim saopštila da odluka Njemačke neće uticati na cijene gasa.
"U gasovodu Sjeverni tok 2 nema gasa. Obustavljeno je odobrenje koje je neophodno da bi Sjeverni tok 2 počeo sa radom, što znači da prekid procesa odobravanja ne može uticati na cijene gasa", kazala je Vestagerova na jučerašnjoj konferenciji za novinare.
"U potpunosti smo uz njemačke vlasti", kazala je ona.
( Nada Bogetić )