Odluka o trajektu može i ubrzo, ali ne kažu kada
Agencija za investicije smatra da se regulisanje statusa trajektne linije Lepetene - Kamenari po modelu javno-privatnog partnerstva može realizovati relativno brzo
Agencija za investicije (AZI) smatra da se regulisanje statusa jedine trajektne linije u državi na relaciji Lepetene - Kamenari u Boki Kotorskoj po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP), može realizovati relativno brzo, ne precizirajući vremenski period kad bi to bilo.
Iz Agencije koju je država osnovala za sprovođenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu “Vijestima” su kazali da je na osnovu zvaničnog stava Ministarstva finansija i socijalnog staranja koje je dato na zahtjev Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), donijeta odluka da je pružanje usluge prevoza trajektom između pristaništa, javna usluga koja podliježe primjeni Zakona o JPP.
”Prema postojećem Zakonu JPP je dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera, zasnovan na podjeli prava, obaveza i rizika radi izvođenja radova od javnog interesa na javnoj infrastrukturi i objektima (javni radovi) i/ili pružanja usluga od javnog interesa (javne usluge)”, saopšteno je “Vijestima” iz Agencije na čijem je čelu v.d. direktor Mladen Grgić.
Ministarstva kapitalnih investicija (MKI) obećavalo je da će postupak za dodjelu koncesije biti završen do kraja 2021. godine, što se nije desilo. Umjesto raspisivanja tendera za dodjelu koncesije kako se ona dodjeljuje svuda u svijetu država je nedavno promijenila strategiju pa planira da trajektnu liniju dodijeli operateru po modelu JPP. Ta praksa vrlo se rijetko primjenjuje bilo gdje u inostranstvu, a gotovo nikad kada su u pitanju komercijalno vrlo profitabilne trajekne linije kakve je Lepetane - Kamenari gdje godišnje trajekti prevezu preko milion vozila svih kategorija, a njen aktuelni operater, kompanija Pomorski saobraćaj godišnje ostvaruje milionske profite. Po modelu JPP-a u svijetu se po pravilu, operaterima dodjeluju neprofitabilne linije koje država subvencioniše da bi se uopšte odvijale, jer je njihovo održavanje u javnom interesu. Namjeru države da trajektnu liniju ubuduće dodjeljuje po modelu JPP kritikovali su i iz kompanije Pomorski saobraćaj navodeći da je taj postupak složeniji od koncesionog, da po njihovoj procjeni može trajati od dvije do četiri godine i da bi to prema njihovim saznanjima bio prvi pilot projekat JPP u Crnoj Gori.
Pomorski saobraćaj je do 2005. bio u državnom vlasništvu, a od 2004. do danas to radi na osnovu ugovora o zakupu djelova morske obale – pristaništa u Lepetanima i Kamenarima sklopljenim sa Morskim dobrom. Taj ugovor je istekao 2018. i bivša Vlada premijera Duška Markovića ga je produžila na neodređeno vrijeme, odnosno do raspisivanja tendera. Bivše Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je trebalo da pripremi i sprovede postupak koncesije što nije završilo. Odlazeća Vlada Vlada premijera Zdravka Kriviokapića, odnosno, resorni ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić su obećavali raspisivanje tendera i dodjelu koncesije do kraja 2021. godine, ali se to nije desilo. U međuvremenu MKI, je iako je regulacija pomorskog saobraćaja isključivio njegova nadležnost i ima zakonsku osnovu za dodjelu koncesije u Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe koji je dužno da sprovodi, odlučilo da u cijelu priču uključi Ministarstvo finansija koje je sve vratilo na početak, tražeći da se postupak umjesto po Zakonu o koncesijama radi po Zakonu o JPP. Stoga Uprava pomorske sigurnosti i upravljana lukama koja sprovodi ovaj postupak trenutno je u fazi javne nabavke usluge izrade “Analize opravdanosti za prevoz trajektom Kamenari - Lepetani”.
Analiza opravdanosti bitna
”Ključni dokument pripreme projekata JPP-a predstavlja izradu analiza opravdanosti. Prilikom njene izrade naročito se uzimaju u obzir ostvarivanje javnog interesa projekata JPP, uticaj na životnu sredinu, procjena rizika i tehnički, finansijski i ekonomski efekti predloženog projekata. Analiza opravdanosti govori koji je ispravan put. To nije nečija paušalna ocjena, već plod sveobuhvatne analize koja se radi po temeljno utvrđenim protokolima”, kazali su iz Agencije.
Iz Agencije su podsjetili da procedura po zakonu o JPP predviđa da nakon izrade analize javni naručilac (Uprava,odnosno MKI) podnosi predlog projekata JPP na mišljenje Agenciji, Ministarstvu finansija i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, a kada nadležne institucije odobre predlog projekata on se upisuje Registar projekata, a zatim naručilac priprema tendersku dokumentaciju i nastavlja sa postupkom nabavke.
”Rokovi sa kojima se licitira nisu oni koje predviđa zakon – oni mogu biti značajno kraći i s obzirom na činjenicu da u Crnoj Gori postoji institucionalan okvir, kombinovanjem snage i resursa, javni i privatni sektor su u stanju da rade zajedno na postizanju zajedničkih ciljeva”, ističu iz Agencije aludirajući na kritike iz Pomorskog saobraćaja da će sve to potrajati najmanje još dvije do četiri godine. Iz Agencije tvrde i da “javno-privatno partnerstvo daje prostor za finansijsku uštedu državi, i pruža veću efikasnost u poređenju sa samostalnim aktivnostima javnog sektora, odnosno, pruža se isti ili bolji kvalitet usluga za manje novca”. Međutim, kada je riječ o trajektnoj liniji u Boki, država ništa ne nabavlja, niti plaća operateru trajekta, već on jako dobro zarađuje pružajući usluge na bazi do sada, vrlo loše regulisanog monopola u iskorištavanju jednog javnog resursa (mora i pristaništa) koji mu je država omogućila bez formalne koncesije.
Do sada realizacije projekata po JPP modelu nije bilo
Ako dodjela korišćenja trajektne linije bude po modelu JPP, biće to prvi projekat koji će realizovati Agencija jer do sada ona nije sprovela nijedan primjer partnerstva države i privatnog interesa, niti je te vrste projekata uopšte bilo.
Iz Agencije tvrde da je JPP u Crnoj Gori pozicionirano na iskustveno najboljim međunarodnim osnovama, sa stavom da primjenom standarda koji predstavljaju dobru praksu razvijenih zemalja, investitorima se mogu osigurati regulatorno isti standardi na koje su navikli u zemljama zapadne Evrope.
”Opredjeljenje za modele JPP nije samo bazirano na benefitima podjele rizika, već i ozbiljnim know-how vrijednostima koje privatni partner donosi uz investiciju. To se dominantno odnosi na potrebe za izgradnjom nove javne infrastrukture, rekonstrukcijom postojeće javne infrastrukture i objekata, a dodatno unapređenjem kvaliteta u pružanju javnih usluga”, poručuju iz Agencije, ali bez objašnjenja koji to novi know-how može donijeti regulisanje po JPP trajektnnoj liniji.
Iz Agencije kažu da je JPP šansa države da osigura veće vrijednosti kroz nove investicione projekte uz pouzdanog partnera, koji se bira kroz transparentan i nediskriminatoran proces.
( Siniša Luković )