Brdo Gorica će biti zaštićeno prirodno dobro
Zaštitu Gorice predložila je Skupštini Glavnog grada podgorička Agencija za upravljanje zaštićenim područjima
Brdo Gorica uskoro bi trebalo da bude proglašeno zaštićenim prirodnim dobro.
Taj predlog će se naći na dnevnom redu Skupštine Glavnog grada, koja je zakazana za četvrti mart.
Da se pluća grada proglase prirodnim dobrom je predlog Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice.
Kako se navodi, park šuma Gorica nalazi se u samom centru Glavnog grada i omiljeno je mjesto Podgoričana za rekreaciju, šetnju, biciklizam i uživanje u prirodi.
”To je kraško-travnato uzvišenje, hidrološki je suvo bez prisustva izvora, pošumljeno u drugoj polovini XX vijeka. Na Gorici dominantne su šume alepskog bora i čempresa, kao i u manjoj mjeri makedonskog hrasta, jasena i bora pinjola. Ove šume predstavljaju tkz. pluća grada i glavni su potencijal koji doprinosi poboljšanju uslova života u gradu. Estetska vrijednost Gorice se oslikava kroz ljepotu pejzaža, panoramskih vizura, bogatstvu mirisa i boja. Sve ove funkcije su višestruko korisne imajući u vidu blizinu grada”, piše u dokumentaciji.
Gorica predstavlja stanište za brojne biljne i životinjske vrste, naročito endemične vrste, te se kao takva izdvaja kao poseban prostor za zaštitu.
”Prepoznajući veliki značaj ovog prostora, kako u pogledu zaštite biljnih i životinjskih vrsta, tako i u pogledu brojnih pritisaka koje u zadnjem periodu prijete da ugroze ovaj prostor Glavni grad treba da donese akt o proglašenju Gorice zaštićenim područjem. Kako bi se ovaj prostor efikasno zaštitio, u narednom periodu će se raditi na sanaciji i rehabilitaciji opožarenih dijelova brda Gorica, uspostavljanju službe zaštite, definisanju i uređenju šumskog ekosistema, unaprijeđenju i zaštiti biodiverziteta, izradi programa za valorizaciju prostora kroz sprovođenje raznovrsnih rekreativnih, edukativnih, obrazovnih i drugih aktivnosti, izgradnji potrebne infrastrukture, informativno-kontrolnih punktova...”.
Biljni svijet Gorice vrlo je bogat, raznolik i zanimljiv, a nastanjuje je preko 400 vrsta vaskularnih biljaka, od čega se skoro 14 nalazi na listi zakonom zaštićenih, a 8 vrsta je na listi od međunarodnog značaja.
”Ono što Goricu čini ‘plućima grada’’ jesu njene šume. Njihova funkcija je veoma važna, oslobađaju kiseonik, apsorbuju gasove, štetne čestice, filtriraju vodu, sprečavaju klizišta i eroziju zemljišta, smanjuju buku, ublažavaju klimatske promjene, stanište je za mnoge biljne i životinjske vrste, smiruje tišinom i odvojenošću ambijenta. Na Gorici dominantne su šume alepskog bora – Pinus halepensis i čempresa Cupressus sempervirens koje su vještačkog porijekla i nastale su u periodu nakon 50-ih godina prošlog vijeka. Pored bora i čempresa značajno je prisustvo makedonskog hrasta – Quercus trojana. Na samom vrhu brda nalazi se bor pinjola čija stabla imaju veliku dendrološku vrijednost i predstavljaju reprezentativne primjerke, jedinstvene na području Glavnog grada. Od drvenastih i žbunastih vrsta možete naći bijeli grab, košćelu, jasen, kedar, murvu, japansku kalinu, kleku, bljušt, maslinu, šipak, smokve, džanju, jorgovan i mnoge druge”.
U ogromnom požaru na brdu Gorica, koji je izbio u ljeto prošle godine, izgorjela je velika površina zelenila, drveća, čak i posrtski teren na vrhu brda.
U podnožju crkva iz XI vijeka, na brdu spomen-kompleks
U podnožju brda Gorice, kako se navodi, nalazi se najstarija jedinstvena građevina crkva Svetog Đorđa koja potiče iz XI vijeka.
”Unutrašnjost crkve krase freske koje prikazuju scene iz života sveca kojem je crkva posvećena. Po predanju, ovdje je nekada bio jedan veliki manastir, koji je bio povezan podzemnim tunelom sa rijekom Moračom. Podzemni prolaz koji se nalazi u oltarskom dijelu, kroz koji se jedva može provući odrasla osoba i koji prekriva odgovarajući kameni poklopac sa alkom. Ipak, nikada zvanično nije saopšteno da li prolaz i sada postoji”.
Posebno značajno mjesto na Gorici je monumentalni spomen-kompleks partizanu borcu. Svečano je otvoren 13. jula 1957. god. Projektovali su ga arhitekta Vojislav Đokić i vajar Drago Đurović. U kompleksu je sahranjeno 97 narodnih heroja. Kao i u razdoblju socijalističke Crne Gore i danas spomenik je centralno mjesto obilježavanja značajnih državnih praznika i godišnjica, gdje delegacije i zvaničnici polažu vijence u znak poštovanja prema palim borcima NOR-a.
Mediteranski vrt je nastao u saradnji između Glavnog grada i nevladinog sektora ‘’Udruženje ljubitelja Gorica’’ 2018. godine iz potrebe da se usljed ekspanzije invazivnih biljnih vrsta i naglih promjena klime koje prijete da unište autohtone biljne vrste na Gorici, formira vrt i u njemu inkubator za rast i razmnožavanje vrsta karakterističnih za Goricu i podneblje Mediterana.
( Borko Ždero )