Kada, kako i zašto razvijati kritičko mišljenje kod djece?

Šta ovo znači za naše učionice i škole? Znači da je vrijeme da fokus prebacimo s forsiranja da naši učenici imaju sva moguća znanja, na osiguravanje da ta ista znanja razumiju kako bi ih mogli i primjetiti

6182 pregleda0 komentar(a)
Foto: Domen

Po jednom od posljednjih istraživanja World Economic Forum - The Future of Jobs, kao jedna od najtraženijih vještina budućih zaposlenih je kritičko razmišljanje i analiziranje. Isto istraživanje je po predviđanjima za period do 2025. godine, zadržalo ovu vještinu kao jednu od pet najtraženijih. Pa, o čemu se tu zapravo radi?

Misliti kritički znači biti radoznao i koristiti metode istraživanja: uokviriti pitanja i sistematski tragati za odgovorima. Laički rečeno, to znači razmišljati svojom glavom i dolaziti do zaključka. Sagledati stvar iz različitih perspektiva, ali i dugoročno razmišljati kako o rješenjima tako i problemima koje nosi svako od rješenja. Kako su ovakve vještine korisne ne samo u školi i na poslu, već i u svakodnevnom životu, onda je jasan odgovor na pitanje zašto bi trebalo razvijati kritičko mišljenje kod djece.

Ali, prije nego što razradimo kada i na koji način se treba pozabaviti razvijanjem ove vještine, pojasnićemo malo bolje njenu ulogu u različitim sferama života.

Zašto je kritičko razmišljanje važno za poslodavce?

foto: Domen

Možda je bolje pitati - u kojem polju rada kritično mišljenje nije važno. Istina je da gotovo svaki put u karijeri zahtijeva od pojedinaca da razmišljaju i donose odluke u datom trenutku, i da te odluke utiču na njihov rad i uspjeh. Bez obzira na to odakle dolazili ili kuda idemo u životu, svi smo vidjeli važnost vještina kritičkog razmišljanja. Šta to u praksi znači? Ljudi koji imaju ovu vještinu, neće primijeniti već viđeno rješenje, već će biti u stanju da prvo preispitaju postojeće, a potom i pronađu bolje. Ili, ukoliko je problem potpuno nov, mnogo će lakše (nego druge) pronaći rješenje. Ipak, zašto kažemo da je ova vještina podjednako važna i za one koji se bave brojevima, riječima i za one koji upravljaju projektima i organizacijama?

Kritičari prate, promišljaju, usavršavaju i ispravljaju svoje razmišljanje. Postavljaju pitanja radi pojašnjenja, argumentuju svoje neslaganje i raspravljaju se. Donose utemeljene odluke i nude rješenja. Otvoreni su za interpretacije i mogućnosti. Znanje primjenjuju povezivanjem ili kombinovanjem ideja. Upravo zato kritičko mišljenje znači mnogo više. Ono označava proaktivnost, slobodu i hrabrost zaposlenih da iznjedre novu ideju.

Sa ovim na umu, jasno je i zašto onda savremeni HR specijalisti i regruteri upravo na intervjuima za posao postavljaju testove preko kojih mogu ocijeniti koliko potencijalni kandidat ima razvijeno kritičko razmišljanje. Testovi se uglavnom sastoje od prezentovanja situacija i tvrdnji, u vezi sa kojima zaposleni treba da iznesu svoje mišljenje ili analizom situacije utvrde problem i rješenje.

Naučimo djecu vještinama 21. vijeka

foto: Domen

A šta ovo znači za naše učionice i škole? Znači da je vrijeme da fokus prebacimo s forsiranja da naši učenici imaju sva moguća znanja, na osiguravanje da ta ista znanja razumiju kako bi ih mogli i primjeniti.

U jednom od prethodnih tekstova, razgovarali smo o tome koje su uopšte ključne vještine 21. vijeka. Sad kada smo ustanovili zašto je kritičko mišljenje jedna od njih, postavlja se pitanje kada i kako djecu podstaknuti da ovako razmišljaju. Da biste razvili kritičko razmišljanje kod svog djeteta, morate prije svega imati predstavu o čemu i na koji način vaše dijete razmišlja. To znači da morate razgovarati, puno i često! Vaše dijete treba da razgovara sa vama o svemu, i to svakog dana. Morate ga naučiti da se ne plaši izraziti svoje mišljenje pred velikim grupama, ali ni sarađivati ​​i raditi u malim grupama. Takođe je važno da dijete odrasta u okruženju u kojem će znati da je i njegovo mišljenje važno i da njegova riječ ili predlog imaju jednaku težinu kao i vaši. Imajte u vidu da preispitujući svijet oko sebe i postavljajući pitanja zbog kojih se često zamislimo (jer naši “super-logični” odgovori često ne budu dovoljni), djeca već razmišljaju van okvira. I to je nešto što treba tako i da ostane.

Ali, šta uraditi da bi se zadržalo ovakvo razmišljanje kod djece?

foto: Domen

Prvo, nemojte ih sprečavati da pitaju. Nama je nešto očigledno jer smo do toga došli kroz iskustvo ili formalno obrazovanje. Vaše dijete tek treba da sazna i iskusi sve što ste i vi (a nadam se i mnogo više), zbog toga se treba potrudi da ne gušite dječju znatiželjnost. Da, to znači da nekad treba trpjeti i ona krajnje čudna, nerijetko i dosadna pitanja, tipa - “zašto je šerpa crvena”, “kako se stvaraju lokve”, ili “zašto kod nas nema dinosaurusa”.

Kako STEM pomaže učenicima da kritički razmišljaju

foto: Domen

Djeca su po prirodi mali istraživači i naučnici. Grade svoje svjetove uz pomoć raznih materijala i rijetko im nedostaje kreativnosti u svemu što rade. Naravno, uloga roditelja je da ih podstaknu i usmjere kako bi dodatno razvijali svoje sposobnosti. Sad, klincima je često dosadno ili su frustrirani STEM predmetima (hemija, fizika, biologija, matematika, informatika…) jer nisu laki i često im se ne predstavljaju na dovoljno zabavan način. To se sve može promijeniti uz dobar STEM program (kako u školi, tako i kod kuće) i uz malo vaše pomoći. Ukoliko djeci predstavite stvarne probleme, koji možda još uvijek nisu riješeni u ‘stvarnom svijetu’ to će im dati snagu demonstrirajući da moraju igrati svoju ulogu i dati svoj doprinos, ali im i dati do znanja da im nije moguće tako lako dati gotove odgovore.

Za kraj, morate znati da kritičko razmišljanje ne priprema djecu samo za obrazovna postignuća i zaposlenje, već im pomaže i da bolje funkcionišu kao građani i privatnoj sferi života. Naravno, ljepota vještina kritičkog razmišljanja je u tome što se, bez obzira na to gdje su razvijene, mogu primijeniti u svim područjima života, što nam omogućava da bolje odgovorimo na izazove koji se pojave u bilo kojem kontekstu.

Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn, koja godinama ulaže napore da internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Tokom 2019. godine, kompanija je pokrenula i portal www.stemedukacija.me, gdje se možeš informisati o svim projektima namijenjenim mladima u Crnoj Gori koje realizuje kompanija doMEn i u kojima možeš besplatno učestvovati.