Orban u problemu zbog bliskosti Kremlju
Viktor Orban je tek popodne osudio napad. U video snimku objavljenom na njegovoj stranici na Fejsbuku, on je rekao: "Rusija je upotrijebila vojnu silu da napadne Ukrajinu. Zajedno sa našim saveznicima iz EU i NATO, osuđujemo vojne akcije Rusije". Međutim, i dalje nije koristio riječi poput "rata" ili "agresije"
Mađarski premijer Viktor Orban malodušno je osudio rusku agresiju. On je ostao tako jedini lider neke države EU koji ima razumijevanja za Putinovu politiku. A to bi mogao da mu bude problem pred izbore u aprilu.
Nijedan drugi šef vlade u EU ne održava tako bliske i lojalne odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kao mađarski premijer Viktor Orban. Od 2009. dvojica državnika sastajala su se skoro svake godine.
Bez obzira na krizu u vezi sa Ukrajinom, Orban je početkom februara otputovao u Moskvu i nazvao je to "mirovnom misijom". Na konferenciji za novinare sa Putinom Orban je govorio o beskorisnosti sankcija EU protiv Rusije. On je pohvalio mađarsko-ruski model saradnje i preporučio ga svim ostalim zemljama EU. Ruski predsjednik je prethodno Mađarskoj obezbijedio povoljan ugovor o isporukama gasom.
S obzirom na rat protiv Ukrajine koji je naredio Putin, Orban i njegova vlada su se našli u nezgodnoj situaciji. Nakon početka ruskog napada u četvrtak, Mađarska je pola dana bila jedina članica EU koja nijednom riječju nije osudila agresiju, niti je upotrijebila riječ rat.
Viktor Orban je tek popodne osudio napad. U video snimku objavljenom na njegovoj stranici na Fejsbuku, on je rekao: "Rusija je upotrijebila vojnu silu da napadne Ukrajinu. Zajedno sa našim saveznicima iz EU i NATO, osuđujemo vojne akcije Rusije". Međutim, i dalje nije koristio riječi poput "rata" ili "agresije".
"Slaba i ne baš jasna osuda"
"Izjave mađarske diplomatije su veoma kontradiktorne", kaže za DW mađarski politikolog Peter Kreko, direktor budimpeštanskog trusta mozgova Political Capital i saradnik u Centru za analizu evropske politike (CEPA).
"Osuda ruskog napada na Ukrajinu stigla je kasno, bila je slaba i ne baš jasna". Prema Krekoovim riječima, Mađarska na "minimalistički način" podržava nove sankcije EU protiv Rusije. Osim toga, kaže, provladini mediji u Mađarskoj i vladini političari sve više šire proruske narative i agituju protiv NATO i Zapada.
Mađarski ministar odbrane Tibor Benko rekao je u srijedu na televizijskom kanalu ATV da Rusija nije postupila kako to mnogi predstavljaju. Rusija nije napala Ukrajinu, već je "na zahtjev novoformiranih narodnih republika ušla na njihovu teritoriju" i tamo obavlja "mirovne zadatke". Ako Ukrajina napadne ove narodne republike, to će biti i napad na Rusiju; u tome je, prema Benku, ležala opasnost od rata.
Ubrzo nakon toga, Viktor Orban je izrekao stav da se Mađarska kloni sukoba jer je najvažnija bezbjednost mađarskih građana - frazu koju je od tada nekoliko puta ponovio, dodajući, između ostalog, da će snabdijevanje Mađarske energentima i gasom biti obezbijeđeno.
Orban je ostao sam
Takvom pozicijom Orban se u velikoj mjeri izolovao u EU, uključujući i prethodne saveznike.
Češki predsjednik Miloš Zeman, koji je godinama dosljedno bio proputinovski, napravio je radikalan i samokritičan zaokret - nekoliko sati nakon ruskog napada na Ukrajinu. Priznajući da je pogriješio u procjeni da Putin neće napasti Ukrajinu, rekao je, misleći na ruskog predsjednika, "ludak mora biti izolovan".
Slovenački premijer Janez Janša, blizak Orbanov prijatelj, takođe je zauzeo oštar stav prema ruskom predsjedniku. A čak je i ranije proruski orijentisani predsjednik Bugarske Rumen Radev oštro osudio Putinovu agresivnu politiku. Sadašnji lideri Poljske, Slovačke i Rumunije ionako su kritični prema režimu Vladimira Putina.
Svojom politikom, mađarski premijer gazi po nezgodnom terenu na domaćem planu. U Mađarskoj je predizborna kampanja, a parlamentarni izbori se održavaju 3. aprila - Orbanova izborna pobjeda prvi put je pod znakom pitanja. Većina Mađara, uključujući mnoge glasače Orbanove stranke Fides, kritična je prema bliskosti svoje zemlje sa Putinom. Ruski napad takođe budi sjećanja na sovjetsku invaziju na Mađarsku tokom krvavo ugušene revolucije 1956.
Stoga Orban, njegova vlada i partija moraju pažljivo da odvagaju stav o ratu u Ukrajini. To važi i za pitanje masovnog priliva izbjeglica iz Ukrajine.
Za razliku od izbjeglica sa Bliskog i Srednjeg istoka ili Afrike, većina Mađara se prema izbjeglicama iz Ukrajine ophodi sa simpatijom i spremnošću da pomogne - posebno zato što u zapadnoj Ukrajini živi velika mađarska manjina. Zato je Orban na neobično velikodušan način najavio da su granice otvorene za sve ukrajinske izbjeglice.
Upitna lojalnost Zapadu
Ovo je jedno od izuzetno rijetkih pitanja oko kojih postoji konsenzus u mađarskoj unutrašnjoj politici.
I prije svega ovoga, ujedinjena mađarska opozicija odavno se pozabavila pitanjem Orbanove bliskosti sa Putinom. Na primjer, njihov glavni kandidat, nestranački Peter Marki-Zaj, opisuje mađarskog premijera kao "najvažnijeg Putinovog zamjenika u EU i najvećeg izdajnika Zapada".
Politikolog Peter Kreko smatra da je Mađarska proruskom spoljnom politikom i ekonomski motivisanim, takozvanim "otvaranjem ka istoku" protekle decenije, dospjela u ćorsokak.
Naročito poslije nedavne Orbanove posjete Moskvi, "u zapadnim savezima postoje veliki znaci pitanja kada se radi o njegovoj lojalnosti", kaže Kreko. "Ako Mađarska kredibilno podrži nove sankcije EU protiv Rusije, onda će morati da odustane od projekata ekonomske saradnje, kao što je proširenje nuklearne elektrane Paks uz rusku pomoć".
( Deutsche Welle )