Poteže nuklearni mač da bi podijelio Evropu
Ruski lider, suočen sa izostankom očekivane brze pobjede u Ukrajini, izjednačio ekonomske sankcije sa nuklearnim ratom
Dosta vremena je prošlo od kako je prijetnju nuklearnim oružjem tako otvoreno uputio jedan svjetski lider kao što je to učinio Vladimir Putin, upozoravajući da na raspolaganju ima takvo oružje ukoliko se bilo ko usudi da upotrijebi vojna sredstva kako bi pokušao da spriječi rusko osvajanje Ukrajine.
Putin je kazao da su vodeće NATO sile iznijele “agresivna saopštenja”, pritom uvodeći teške finansijske sankcije Rusiji i njemu lično. Na sastanku sa vodećim zvaničnicima, ruski predsjednik je naredio ministru odbrane i načelniku generalštaba da stave nuklearne snage za odvraćanje u “specijalni režim borbene pripravnosti”. Izjednačio je ekonomske sankcije sa nuklearnim ratom.
Samim pomenom nuklearnog odgovora, Putin je pokrenuo uznemiravajuću mogućnost da sadašnji sukob u Ukrajini može prerasti u nuklearni rat između Rusije i Zapada.
On je i ranije pomenuo ruski nuklearni arsenal u govoru koji je prethodio invaziji, rekavši da će ruski odgovor svakoj zemlji koja joj stoji na putu biti brz i nositi “posljedice koje nikada nijeste doživjeli u istoriji”.
”Što se tiče vojnih poslova, čak i nakon raspada SSSR-a i gubitka značajnog dijela kapaciteta, današnja Rusija ostaje jedna od najsnažnijih nuklearnih država”, kazao je Putin prošlog četvrtka.
”Ovo za Putina nije odvraćanje - ovo je prijetnja”, kazala je za Rojters Patriša Luis, direktorka međunarodnog bezbjednosnog programa u Čatam hausu.
SAD i NATO su saopštili da Putin na ovaj način eskalira rat na “potpuno neprihvatljiv” i opasan način, usljed naznaka da najveći napad na jednu evropsku državu od Drugog svjetskog rata nije donio očekivanu brzu pobjedu, već je rezultirao dalekosežnim i jedinstvenim odgovorom Zapada.
Mada Vašington još prikuplja informacije, Putinov potez je zabrinjavajući, kazao je jedan zvaničnik.
”Ovo očigledno, suštinski, uvodi u igru snage koje, ukoliko dođe i do najmanje greške, mogu situaciju učiniti mnogo, mnogo opasnijom”, kazao je jedan američki zvaničnik.
Miro Popkhadaze, analitičar sa Instituta za spoljnopolitička istraživanja, kazao je za Al Džaziru da je Putin saopštenjem o nuklearnom oružju želio da uputi prijetnju Evropi. “Njegov cilj je da podijeli Evropsku uniju” i oslabi podršku bloka Ukrajini, kazao je Popkhadaze. “Malo je vjerovatno da će to djelovati”, kazao je on.
Evropski šef diplomatije Žozep Borel kazao je da je jasno da je Rusija zaprijetila nuklearnim napadom zemljama koje podržavaju Ukrajinu, ali je kazao da to neće spriječiti EU da pomaže toj zemlji. “Samo pominjanje mogućnosti upotrebe nuklearnog oružja je toliko neodgovorno i puno govori o osobi koja to radi”, kazao je Borel.
Nijedna zemlja nije upotrijebila nuklearno oružje od 1945. kada je predsjednik SAD Hari Truman bacio bombe na Japan u uvjerenju da je to najsigurniji način da brzo okonča Drugi svjetski rat. To se i dogodilo ali po cijenu života oko 200 000 ljudi, većinom civila u Hirošimi i Nagasakiju. Širom svijeta, čak i danas, mnogi smatraju da je to bio zločin protiv čovječnosti.
Proteklih godina, ukoliko je nuklearno oružje uopšte pominjano, onda je to bilo obično u kontekstu neširenja na zemlje poput Sjeverne Koreje i Irana.
Predsjednik SAD Džo Bajden je, kako navodi agencija Asošijetid pres, svjestan opasnosti od nuklearnog rata između Rusije i NATO od početka izbijanja krize sa Ukrajinom. On je odmah kazao da NATO neće slati trupe u Ukrajinu jer bi to izazvalo direktni konflikt između SAD i Rusije, što bi dovelo do nuklearne eskalacije i mogućeg trećeg svjetskog rata.
Bilo je to priznanje da se SAD neće vojno obračunavati sa Rusima oko Ukrajine i da će se umjesto toga osloniti na sankcije kako bi postepeno ugušile rusku ekonomiju.
To priznanje je nosilo još jednu istinu. Kada je u pitanju odbijanje ruske invazije, Ukrajina je sama jer nije članica NATO-a. Ukoliko Putin pokuša da napadne nekog od američkih NATO partnera, stvari bi bile dugačije jer je pakt potpuno posvećen zajedničkoj odbrani, kazao je Bajden.
Znajući da je Bajden već isključio vojni odgovor, postavlja se pitanje zašto je Putin uopšte pomenuo nuklearno oružje. Moguće je, navodi AP, da on na taj način želi da spriječi zapad od preduzimanja agresivnih mjera za odbranu Ukrajine.
Međutim, dublji kontekst ukazuje na njegovu veliku želju da pokaže svijetu da je Rusija moćna zemlja, koju ne smiju ignorisati. Putin uporno priča o ponižavanju Rusije nakon pada SSSR-a. Potežući nuklearni mač, on je ponovio prijetnju koju je nekada Sovjetski Savez uputio Americi i, po njegovom mišljenju, stekao poštovanje.
( Nada Bogetić )