"Nasilje nad ženama i članovima LGBT zajednice je zločin i jedno od najozbiljnijih kršenja ljudskih prava"

Nasilje nad ženama i članovima LGBT zajednice predstavlja zločin i jedno od najozbiljnijih kršenja ljudskih prava, i takvi slučajevi se moraju adekvatno procesuirati a počinioci kazniti, poručeno je sa današnje konferencije o prevenciji nasilja održane u Podgorici.

Nacionalnu konferenciju na temu Nasilje nad LGBTIQ osobama i rodno zasnovano nasilje organizovana je u okviru projekta „Stojimo zajedno – poboljšanje zaštite žrtava nasilja“, koji realizuje LGBT Forum Progres i u partnerstvu sa Centrom za ženska prava i Upravom policije, i uz podršku američke Ambasade.

Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Margaret En Uehara, kazala je da je nasilje nad ženama, djevojčicama i članovima LGBT zajednice užasan zločin, i jedno od najozbiljnijih i najraširenijih kršenja ljudskih prava.

Ona je rekla da su prevencija i odgovor na rodno zasnovano i nasilje nad LGBT osobama temelj posvećenosti vlade SAD unaprjeđenju ljudskih prava i rodnoj jednakosti.

„Odajem priznanje Crnoj Gori na napretku koji je napravila u unaprjeđenju pravnog položaja i prava žena, i u reakciji na rodno zasnovano i porodično nasilje“, rekla je Uehara.

Prema njenim riječima, Crna Gora je napravila i važne korake ka prepoznavanju prava LGBT osoba u društvu.

„Ipak, znamo da je mijenjanje društvenih normi i konzervativnih stavova teško. Ali, isto tako znamo da je to neophodno kako bismo stvoriuli otvorenije i tolerantnije društvo“, istakla je Uehara.

Ona je kazala da je broj prijavljenih slučajeva porodičnog nasilja povećan što je, kako je navela, pozitivan znak da ljudi počinju da shvataju da rodno zasnovano nasilje nije privatna stvar.

Uehara je kazala da joj je drago što je saradnja između nevladinih organizacija unaprijeđena, i što policija u mnogim slučajevima reaguje brzo i efikasno u hvatanju počinilaca.

„Istovremeno, veoma je važno da se počinioci adekvatno kazne. Procesuiranje ovakvih slučajeva kao prekršaj ili nasilno ponašanje, kada ima zločina iz mržnje, ne obezbjeđuje adekvatnu kaznu počiniocima“, upozorila je ona.

Kako je navela, mora se u potpunosti odreagovati na taj problem u svim njegovim oblicima, i preduzeti mjere na prevenciji nasilja u cilju zaštite žrtava i adekvatnog procesuiranja izvršilaca.

Pomoćnik direktora Uprave policije Nikola Janjušević kazao je da je jedan od zadataka njihovih službenika zaštita onih koji su ugroženi, a posebno pripadnika ranjivih grupa.

„Policija se sa posebnim senzibilitetom odnosi prema žrtvama koje imaju svojstvo oštećenog lica na osnovu rodnog identiteta ili seksualne orijentacije“, istakao je Janjušević.

On je kazao da Uprava policije više od osam godina aktivno sarađuje sa LGBT zajednicom u Crnoj Gori.

„Želim da pripadnici LGBT zajednice i svih ugroženih kategorija znaju da na policijske službenike mogu uvijek da računaju, i da nam se mogu obratiti u bilo koje vrijeme ukoliko im je potrebna pomoć policije“, poručio je Janjušević.

Predsjednica LGBT Foruma Progres, Bojana Jokić, naglasila je da nasilje ne može prestati ako se ne prijavi.

„LGBTIQ osobe su svjesne svojih prava kao građani Crne Gore, pa je zapažen ogroman porast u broju prijavljenih slučajeva Upravi policije. To vidimo kao izuzetan uspjeh projekta“, kazala je Jokić.

Prema njenim riječima, rad Uprave policije je generalno veoma kvalitetan, ali sam po sebi nije dovoljan u cjelokupnom procesu.

„Kada osoba koja je pretrpjela nasilje to prijavi, adekvatan nivo rada moraju da pokažu i nadležna tužilaštva, sudovi, centri za socijalni rad, mediji i mnogi drugi“, naglasila je Jokić.

Potrebno je, kako je navela, sistematski raditi na sistematskoj promjeni društvene klime i svijesti pojedinaca.

„Sve dok društvo bude tolerantno prema nasilju, čak ga i u određenoj mjeri podržava, pozitivne promjene će se teško osjetiti“, upozorila je Jokić.

Izvršna direktorica Centra za ženska prava, Maja Raičević, kazala je da je i nasilje nad ženama i nad LGBT osobama - rodno zasnovano nasilje.

„U čijoj osnovi su, zapravo, očekivanja društva o tome kako svoje rodne uloge određeni pol treba da zastupa i ispunjava“, pojasnila je Raičević.

Ona je istakla da rodno zasnovano nasilje ne uzrokuju ni alkoholizam ni bolesti zavisnosti, ni slabost u kontroli bijesa.

„U osnovi nasilja je nejednak odnos moći između polova, koji žene čini ranjivijim i podložnijim nasilju u porodici“, dodala je Raičević.

Prema njenim riječima, 95 odsto slučajeva nasilja u Crnoj Gori prijavile su žene.

„Što, naravno, ne znači da nema muškaraca žrtava nasilja. Ipak, žene su još uvijek te koje su najugroženije“, kazala je Raičević.

Ona je podsjetila da je posljednje istraživanje UNDP-a pokazalo da oko 42 odsto žena u Crnoj Gori trpi neki oblik nasilja.

„Osim što predstavlja brutalno kršenje ženskih ljudskih prava, nasilje i košta Crnu Goru. Isto istraživanje je pokazalo da 233 miliona eura godišnje Crna Gora gubi zbog posljedica nasilja“, istakla je Raičević.

Kako je navela, statistika pokazuje da se najveći broj žrtava obraća policiji.

„U toku prošle godine, oko 1.700 slučajeva nasilja je bilo prijavljeno Upravi policije, ali je s obzirom na rezultate istraživanja jasno da taj broj ne odgovara stvarnom stanju“, kazala je Raičević.

Ona je ocijenila da policija još ne raspolaže dovoljnim resursima da odgovori svim zadacima.

U nastavku konferencije predstavljen je projekat „Stojimo zajedno – poboljšanje zaštite žrtava nasilja“ i projektna publikacija „Nasilje nad LGBTIQ osobama i rodno zasnovano nasilje u Crnoj Gori – primjeri iz prakse“.

( MINA )