Savjetnik premijera za bezbjednost na vezi sa Bratislavom Dikićem
Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović otkrio da je penzionisani srbijanski žandarm tražio informacije o navodnoj namjeri okruženja Mila Đukanovića da ugrozi bezbjednost Aleksandra Vučića. Za nacionalnu bezbjednost veoma je opasno ako je Laković, sa pozicije na kojoj je, radio za obavještajca Srbije, poručio vicepremijer
Nekadašnji general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić tražio je od premijerovog savjetnika za bezbjednost Voja Lakovića da sazna ko iz okruženja predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića navodno pokušava da ugrozi bezbjednost njegovog srpskog kolege Aleksandra Vučića.
To je “Vijestima” saopštio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.
Koordinator bezbjednosnog sektora prethodno je danima pozivao Lakovića da otkrije ko je njegova operativna veza, što ovaj nije učinio.
”Niko od onih koje sam javno pitao da otkriju identitet Lakovićeve ‘operativne veze’ nije to učinio, iako su imali dovoljno vremena. Pošto oni neće to da kažu, jer bi time otkrili koliko su neozbiljno shvatili značaj bezbjednosnog sistema, naročito Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), a i pošto je upliv stranog faktora sve izraženiji, u kontekstu Ukrajine, neka građani znaju da je informacije od Lakovića tražio Bratislav Dikić. Nijedna riječ poslije otkrivanja njegovog imena nije potrebna, jer građani znaju koliko je održavanjem komunikacije sa njim, a ne još i razmjenom informacija, ako ih je bilo, urušen ugled bezbjednosnog sektora”, odgovorio je Abazović “Vijestima”.
Ponovio je da Građanski pokret URA, ni on, nikada neće dozvoliti da nacionalne interese Crne Gore ugroze “paraobavještajne strukture i strani plaćenici”.
”Javnost zna kakvu je ulogu u Crnoj Gori odigrao Dikić, zbog toga je Laković i ćutao, nadajući se da će se priča o ‘informaciji’ koju je slao Vukšiću (Dejanu, šefu ANB-a) zaboraviti. Da pojasnim, ta informacija nije označena stepenom tajnosti i niko nije imao obavezu da podatke iz nje čuva kao tajne, ali su svi odabrali da ćute, pokušavajući da zataškaju sopstvenu neozbiljnost, neodgovornost i ko zna šta još. Šarlatan poput Dikića posljednja je osoba kojoj treba dostavljati povjerljive informacije iz domena rada ANB-a”, kazao je potpredsjednik Vlade.
Abazović podsjeća i da je Laković, uprkos činjenici da ga crnogorski građani plaćaju, odbio da im odgovori na jednostavno pitanje - radi li Dikić za njega, ili on za penzionisanog generala srpske Žandarmerije.
”Za nacionalnu bezbjednost veoma je opasno ako je Laković, sa pozicije na kojoj je, radio za srpskog obavještajca. Ipak, uzdam se da je direktor Agencije i u tom slučaju pokazao profesionalnost i da nije sa savjetnikom Zdravka Krivokapića dijelio povjerljive informacije, bez obzira što mu ih je ovaj tražio”.
Koordinator bezbjednosnog sektora istakao je da mu je jasno zbog čega šef tajne policije nije želio da otkriva podatke iz informacije koju je dobio od Lakovića:
”Vukšić to ne može da kaže iz profesionalnih razloga, što uvažavam i poštujem. Ipak, neshvatljivo je da o Dikiću ćute Krivokapić i ministar finansija Milojko Spajić, koji su sa svim upoznati. Oni su, vjerujem, ćutanjem pokušali da zaštite Lakovića. Posebno Krivokapić, kojeg je Lakovič uredno o svemu izvijestio. Ipak, moraju znati da njihovo ćutanje vrijeđa zdrav razum, jer i te kako dobro znaju i i te kako se miješaju u bezbjednosni sektor, što su i pokazali u svim kriznim situacijama, naročito onoj u noći između 4. i 5. septembra (ustoličenje mitropolita Joanikija)”.
Laković danima ćuti
Abazović je ranije javno tražio od Lakovića, Krivokapića i Spajića da saopšte ko je operativna veza premijerovog savjetnika za bezbjednost.
”Vijesti” su sredinom februara objavile citate iz dokumenta koji je Laković prije nekoliko mjeseci poslao šefu ovdašnje tajne službe Vukšiću.
Bivši policijski funkcioner, kako se navodi, tada Vukšića obavještava da ga je njegova operativna veza zamolila da sazna koje osobe angažuje “sistem” predsjednika Đukanovića, preko Kosova, da ugroze Vučića.
”Od moje operativne veze dobio sam informaciju, u obliku molbe, da pokušam saznati koja lica angažuje ‘sistem’ predsjednika Mila Đukanovića, preko Kosova, da bi se ugrozila bezbjednost predsjednika Srbije Aleksandra Vučića... O svemu navedenom od moje strane je upoznat i premijer. Informacija se dostavlja Vama na dalje postupanje”, napisao je Laković u dokumentu nazvanom “Informacija”.
Laković nije odgovarao na pitanja “Vijesti”, ali se dva puta oglasio povodom tog slučaja.
Prvi put je, u reagovanju, optužio Abazovića da je ugrozio njegovu i bezbjednost njegove porodice. Drugi put ga je savjetovao da hitno pronađe psihijatra...
Spajić je kategorično ustvrdio da nije uključen u “operativne veze”, kao i da sektor bezbjednosti nije njegova, već Abazovićeva nadležnost...
Ko je Dikić?
Bratislav Dikić penzionisani je general srpske Žandarmerije. Uhapšen je u Podgorici, 15. oktobra 2016. godine, noć uoči parlamentarnih izbora. Specijalno državno tužilaštvo optužilo ga je za krivična djela terorizam u pokušaju putem pomaganja i stvaranje kriminalne organizacije.
Srpskom specijalcu lisice na ruke stavljene su kada ga je saradnik SDT-a, Mirko Pajo Velimirović, odveo da mu pokaže kuću u kojoj je sakriveno oružje, navodno namijenjeno za upad u Skupštinu, izazivanje oružanog sukoba u Crnoj Gori i hapšenje tadašnjeg premijera Mila Đukanovića.
Dikića je SDT teretilo da je trebalo da komanduje teroristima. Tokom sudskog postupka, otkriveno je da je Dikića i njegovu prijateljicu Kristinu Hristić, Velimirović u noći kada su uhapšeni odveo do kuće u koju su crnogorski istražitelji podmetnuli oružje.
U početku postupka, Dikić je optuživao Velimirovića da je policijski saradnik, koji mu je namjestio hapšenje.
Tvrdio je i da nema nikakve veze sa planiranjem državnog udara, da je u Crnu Goru došao privatno.
”Saslušao sam optužnicu specijalnog tužioca Saše Čađenovića, ona je neosnovana i prosto izmišljena. Dio optužnice koji mene tereti je neosnovan i najobičnija bajka. Ja se iskreno nadam da će autor te bajke, pred vama, pred ovim sudom - odgovarati”, rekao je pred vijećem sutkinje Suzane Mugoše u septembru 2017.
Među dokazima su i njegove fotografije ispred crnogorskog parlamenta.
Mijenjao iskaz
Ipak, dio iskaza mijenjao je nekoliko puta.
Pred sam kraj ispitivanja svjedoka saradnika Saše Sinđelića, naknadno se sjetio da mu je taj sunarodnik pominjao upad u Skupštinu Crne Gore nakon izbornog dana.
Dikić nije sporio da je učestvovao u nekim radnjama koje su navedene u optužnici, ali je negirao da je učestvovao u pripremi terorističkih napada i napadu na Skupštinu.
”Sinđelić mi je u prolazu rekao da organizatori nakon protesta planiraju da uđu sa pristalicama u parlament, a prije toga mi o tome nije govorio. To je tada ostalo tako, nerazjašnjeno, jer sam ja reagovao, a on je kazao da će se to vidjeti kasnije”, rekao je u sudnici početkom 2018.
Prije nego je promijenio iskaz, penzionisani srpski general otkazao je punomoć advokatima koje je sam izabrao - Goranu Petronijeviću i Milanu Petroviću. Njih dvojica zastupali su ga od hapšenja do tada.
Razliku u svjedočenju objasnio je kao “prisjećanje”.
Nepravosnažno je 9. maja 2019. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina.
Tu presudu u februaru naredne godine ukinuo je Apelacioni sud. Dikić je tada pušten iz Istražnog zatvora.
Pred sudijama Apelacionog suda ponovo je promijenio iskaz, optuživši doskorašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Čađenovića da su ga 23 puta tajno iz Istražnog zatvora vodili na saslušanje da daje izjave.
Tvrdio je i da su mu nudili papir da ga potpiše “da je znao za državni udar, da je znao za oružje, da je znao da su ruski državljani umiješani, kao i da je uzeo od Saše Sinđelića 15.000 eura”.
Tužioce je optužio za torturu, ali i da su mu nudili novac da za pokušaj terorizma optuži lidere tadašnje opozicije Milana Kneževića i Andriju Mandića i Demokratski front.
Njih dvojica ukinutom presudom osuđeni su na po pet godina zatvora. Obojica su više puta negirali povezanost sa pokušajem terorizma, tvrdeći da im Katnić namješta.
Ponovljeni postupak zakazan je za kraj marta.
General i navijače zvao u Podgoricu
U bezbjednosnim krugovima spekulisalo se da istražitelji od početka procesa protiv osumnjičenih za pokušaj terorizma imaju saznanja da je Dikić, nepun mjesec prije dolaska u Crnu Goru, dogovarao sa vođom jedne navijačke grupe da u Podgoricu 16. oktobra 2016. godine dovede dva autobusa navijača.
Navodno, vođi te ekstremno desničarske grupacije Dikić je obećao da će svi navijači dobiti dnevnice, smještaj i hranu, kao i da će finansirati troškove prevoza.
Isti sagovornik rekao je “Vijestima” da je Dikić, tokom sastanka, tvrdio da se tog vikenda u glavnom crnogorskom gradu održavaju anti-NATO protesti.
Vođa te grupe odbio je njegovu ponudu, jer je istog dana, kada je Dikić tražio da budu u Podgorici, fudbalski klub za koji navijaju imao važnu utakmicu.
Nijedan član te navijačke grupe iz južne Srbije nije saslušan tokom prvostepenog postupka.
( Jelena Jovanović )