Iz pakla rata nas izvukli Crnogorci
Zahvaljujući Radu, Ivanu, Ranku i Jovanu, oko 40 žena i djece izbjeglo iz Ukrajine. Neki se zadržali u Crnoj Gori, neki nastavili ka EU. Oni su juče krenuli nazad za Ukrajinu, da iz te države u Crnu Goru dovezu još petoro
”Sve smo zaboravili dok smo bježali od rata. Ovi momci su najbolji na svijetu...”, “Prošli smo kroz pakao i onda su se pojavili niotkuda Crnogorci i pomogli da pobjegnemo iz rata”, riječi su zahvalnosti sagovornica “Vijesti” iz Ukrajine, koje su u Crnu Goru stigle u srijedu uveče, zahvaljujući pomoći Rada Vujačića i njegovih kolega i prijatelja Ivana Krstajića, Ranka Stevića i Jovana Perunovića.
Njih četvorica prije dva dana iz ratom pogođene Ukrajine prevezli su u Crnu Goru i uputili u države Evropske unije oko 40 žena i djece. Mnoge među njima, kako je Vujačić kazao “Vijestima”, nisu ni poznavali.
”Sad bih se vratio za još ljudi, da nisu momci preumorni”, kazao je on redakciji u srijedu veče, nakon što je stigao kući poslije četiri dana puta.
Nakon jedne noći predaha, Ivan, Ranko i Jovan su juče ipak ponovo krenuli za Ukrajinu, da u Crnu Goru dovedu još petoro.
”Dvadeset i četvrtog uveče sam gledao potresnu molbu (Volodimira) Zelenskog ruskom narodu i cijelom svijetu da urade sve moguće, da ne počne rat. Dvadeset i petog u četiri sata počelo je bombardovanje Ukrajine. Počeo sam da plačem. Poslije dva dana počinje izbjeglička kriza. Mnogo mojih drugova, kumova i partnera živi u Ukrajini. Odmah sam uzeo moje momke i auta i krenuli smo put Ukrajine”, u dahu priča Vujačić.
Kad su krenuli za Ukrajinu, kaže, nije bio plan da na kraju iz te države izvedu njih oko 40.
”Iskoristio sam svoje kontakte i status, da izvedemo što više žena i djece iz Ukrajine. Žena i djece, jer su im svi muževi i očevi na ratištima. Neplanirano se stalno povećavao broj žena i djece, na kraju većinu nismo ni poznavali”, kazao je on “Vijestima”.
Na tom tri dana dugom putu iz Crne Gore i nazad, kako je rekao, bili su u Ukrajini, Rumuniji i Mađarskoj.
”Dva dana uopšte nismo spavali”, kaže.
Dio građana Ukrajine koji je krenuo sa njima, put je nastavio prema zemljama EU, a dio je nastavio putovanje sa Vujačićem i njegovim prijateljima prema Crnoj Gori.
”Lozung Ukrajine, slava Ukrajini, a odgovor je herojima slava. Stalno su nam žene i djeca govorili da smo crnogorski heroji i slava nama”, priča on.
Sa Vujačićem i ekipom, iz Ukrajine je stigla i Oksana Lisov. Za nju, Rade, Ivan, Ranko i Jovan su heroji.
”Prošli smo kroz pakao i onda su se pojavili niotkuda Crnogorci i pomogli da pobjegnemo iz rata. Ja sam izbjegla sa dvije kćerke, sinom i dvoje unučadi. Hvala posebno državi Crnoj Gori, koja nas je primila i koja je naša druga kuća”, kazala je Lisov, čiji suprug Igor je, kaže, u Ukrajini, na frontu.
Igor Lisov je ukrajinski biznismen i političar. Prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata, vlasnik je 50 odsto udjela firme Liko Soho grupe iz Bara. Ta firma, čiji je je jedan od suvlasnika Vujačić, u Baru planira da gradi kondo hotel Liko Soho. Projekat je, kako su kazali ranije iz Ministarstva kapitalnih investicija, na listi razvojnih projekata u oblasti turizma iz februara 2019. godine.
”Svoje hotele, bolnice, škole… dali su na raspolaganje vojsci i za zaštitu stanovništva. Njihovi restorani dijele besplatnu hranu”, kaže Vujačić.
U Crnu Goru sa njim je stigla i Nataša Tsyba. Ona je Crnu Goru posljednji put posjetila prije 15 godina. I njen suprug je na frontu, a u Crnu Goru je izbjegla sa dvoje djece, uzrasta pet i sedam godina. Kad su krenuli, djeca, kaže u razgovoru za “Vijesti”, nisu imala pasoše.
”Sve smo zaboravili dok smo bježali od rata. Ovi momci su najbolji na svijetu. Nas je bilo 10 u jednom autu. Na ulici je temperatura bila ispod nule, kolone kilometarske. Čeka se po 48 sati, da se izađe iz Ukrajine. Užasno je bilo sve da se gleda. Rade, Ranko, Ivan i Jovan su heroji! Zahvaljujem konzulu Ukrajine u Crnoj Gori Mihailu Šmatov, policiji Crne Gore koji su nam pomogli, da lakše stignemo, jer su mi djeca bez pasoša”, kaže ona.
Rade na kraju dodaje - “uspjeli smo za četiri dana, da organizujemo i pomognemo oko 40 žena i djece, da ih pošaljemo i dovezemo na sigurna odredišta”.
Prema podacima Visoki komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), Ukrajinu je od početka ruske invazije napustilo milion građana.
Visoki komesar Filipo Grandi u saopštenju juče kazao je da je tokom rada sa izbjeglicama rijetko svjedočio nečem sličnom
”Za samo sedam dana, Ukrajinu je napustilo milion ljudi. Radio sam u hitnim slučajevima zbrinjavanja izbjeglica gotovo 40 godina i rijetko sam vidio egzodus tako brz kao ovaj. Iz sata u sat, iz minuta u minut, sve više ljudi bježi od zastrašujuće stvarnosti nasilja. Bezbroj je i interno raseljenih”, naveo je on u saopštenju i dodao da, ako sukob ne bude trenutno zaustavljen, očekuje da iz Ukrajine izbjegnu i milioni drugih.
I kancelarija UNHCR u Crnoj Gori zabilježila je ove sedmice prve izbjeglice iz Ukrajine.
Slobodan Raščanin iz UNHCR Crna Gora kazao je prije tri dana TV Vijesti da se zasad radi o individuama ili o porodicama, te da su ih kontaktirali ili oni ili opštinske organizacije Crvenog krsta Crne Gore.
”Nekoliko njih je podnijelo i zvaničan zahtjev za azil, a nekoliko izrazilo namjeru da podnese zahtjev, dok su se ostale porodice više interesovale za to kako mogu da registruju boravak u Crnoj Gori i kakvu vrstu pomoći mogu da dobiju od Crne Gore”, rekao je on nedavno.
U porodicama iz Ukrajine ima i djece i, kako je kazao, tražili su da ona odmah nastave školovanje u Crnoj Gori, kako normalan tok života ne bi bio prekinut.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin pokrenuo je 24. februara vojni napad na Ukrajinu.
Potrebni higijena za bebe i žene, setovi za prvu pomoć...
U saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori, Glavni grad organizovao je u srijedu i četvrtak humanitarnu akciju “Građani Podgorice za Ukrajinu”.
Kako je sugerisano iz Ambasade, najpotrebniji su: odjeća, obuća i termo donji veš, ćebad i posteljina, hrana (nekvarljiva) i voda za piće, pribor za prvu pomoć, vreće za spavanje, šatori i dušeci na naduvavanje, grijalice, sredstva za ličnu higijenu (pelene, papirne maramice, higijenski ulošci), pribor za jelo za jednokratnu upotebu, lampe i šterike, baterije, banke energije, mobilni telefoni, radio, walkie-talkies, laptopovi ili tableti i kanisteri za tečnost kapaciteta od 10 do 20 litara.
Iz CKCG nedavno su sugerisali da se prikuplja higijena za žene i bebe (pelene, vlažne maramice, ulošci) i setovi za prvu pomoć.
( Damira Kalač )