Obavještajac štetio državi
Bezbjednosni organi prikupili materijal koji govori da se ruski diplomata ponašao suprotno diplomatskim pravilima, rekao sagovornik “Vijesti”. Stabilnost u regionu ugrožena kako zbog veze pojedinih država ili političkih opcija sa ruskom politikom, tvrdi Josipović
Diplomata Ruske Federacije Viktor Antipin akreditovan u Crnoj Gori, proglašen je za personu non grata - nepoželjnu, na osnovu procjene Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), saopšteno je “Vijestima”. Sagovornik lista tvrdi da su domaći bezbjednosni organi, u saradnji sa međunarodnim partnerima, prikupili dovoljno materijala koji govori da se obavještajac Spoljne obavještajne službe (SVR), ponašao suprotno diplomatskim pravilima.
Iz Ministarstva vanjskih poslova juče su objelodanili tu odluku, ne navodeći ime ruskog diplomate.
”Formalna nota o ovoj odluci, u kojoj je naveden rok od 72 sata o napuštanju teritorije naše zemlje, uručena je danas ambasadoru Ruske Federacije. Razlog za donošenje ove odluke je procjena relevantnih bezbjednosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ruskog diplomate koje su u suprotnosti sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima”, piše u saopštenju MVP.
Ambasada Rusije u Podgorici nije odgovorila na pitanja “Vijesti” ko je osoba koja je protjerana iz Crne Gore.
Koordinator službi bezbjednosti Dritan Abazović rekao je krajem februara da bezbjednosni sektor prati uplive stranog faktora, čuvajući nacionalne interese Crne Gore, dok je direktor ANB Dejan Vukšić tada kazao da o tajnim podacima ne može govoriti sa novinarima. On nije potvrdio ni demantovao navode o susretima Bulajića sa ruskim obavještajcima.
”Vijesti” su objavile da je ANB evidentirala dva susreta predsjedavajućeg Skupštine Strahinje Bulajića (Demokratski front) sa ruskim obavještajcima SVR Viktorom Antipinom i Aleksandrom Perišovom.
Bulajić je tada u zvaničnom saopštenju naveo da je meta medijske harange zbog odbijanja da zakaže sjednicu Skupštine, te da je po prirodi posla razgovarao sa nizom doplomata - među kojima i ruskim. “Od svih tih susreta, jedino je privukao pažnju susret sa diplomatskim predstavnikom Ruske Federacije, usred bijela dana, u lokalu u kojem je bilo prisutno više desetina gostiju”, naveo je on tada.
Šef poslaničkog kluba Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović je upitan da li protjerani ruski diplomata ima veze sa potpredsjednikom Skupštine Strahinjom Bulajićem, kazao da nema informaciju o kojoj osobi je riječ, pošto iz Ministarstva vanjskih poslova nisu u današnjem saopštenju precizirali identitet.
”Sve i da je bila s Bulajlićem, tu nema ništa sporno. Tu se ne radi o toj osobi, nego o stvaranju navodnih problema Bulajiću. A ako je ta ili neka druga osoba protjerana samo da bi se neko ko u ovom trenutku traži uhljebljenje u novoj vladi dodvorio stranim ambasadama i Abazoviću, potez je sraman. Apsolutno nema nikakve potrebe za protjerivanjem bilo kakvih diplomatskih predstavnika bilo koje države. Ukoliko ima, red je da se to na neki način dokumentuje”, kazao je Radunović na pres konferenciji nakon Kolegijuma predsjednika Skupštine.
Josipović: Stabilnost ugrožena zbog veza sa ruskom politikom
Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra da je stabilnost u regionu ugrožena kako zbog veze pojedinih država ili političkih opcija sa aktuelnom ruskom politikom, tako i zbog činenice da u pojedinim državama postoje ozbiljne unutrašnje dileme i sukobi.
”I vi imate svoje probleme koje se nadam da ćete raščistiti ovako ili onako, o BiH da ne govorim. U obje zemlje postoje političke opcije bliske ruskom vođstvu. Moja teza je uvijek bila mi jesmo NATO, ali nijesmo nužno neprijatelj Rusima, probajmo graditi dobre odnose. Nažalost, situacija je sada takva da gotovo nema kompromisa i ne znamo kud će sve to ići”, rekao je Josipović na predavanju u Podgorici koje je organizovalo Udruženje pravnika i Pravni fakultet.
Podsjetio je da svaka država regiona ima svoje probleme i da preovladava uvjerenje da bi članstvo u EU moglo pomoći ublažavanju tenzija.
”Mislim da možda je jedino kod vas u Crnoj Gori moguće da okolnosti ubrzaju priču. Možda. Ono što je jasno iz politike EU jeste da neće primati zemlje koje nijesu u cjelosti ispunile uslove. Posebno u BiH imaju iluzije da će ih EU primiti i da će time riješiti njihove unutrašnje probleme. Neće. Ja sam uvjeren da EU neće napraviti tu vrstu kompromisa dok se unutrašnji probleme ne riješe. EU je oprezna jer se kada su u pitanju neke zemlje opekla, barem što se tiče korupcije. Kada je riječ o Srbiji, ako Vučić i vladajuća garnitura ne promijene svoj odnos prema Ukaijini, mislim da bi trajno mogli imati probleme sa ulaskom u EU”, rekao je Josipović.
Abazović je prije dva dana Televiziji Vijesti rekao da konflikt Ukrajine i Rusije može da se prelije na manje države: “...Da bi veliki konflikt imao svoj puni smisao, velike države imaju mogućnost da zapale male vatre na drugim mjestima. Ne kažem da je ovo prijetnja za Crnu Goru, ali ako postoje zemlje koje su mete, to su samo tri zemlje - Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Mislim da su Crna Gora i S. Makedonija izuzetno važne jer su članice NATO-a. Mi možemo situaciju na globalnom planu da iskoristimo u svoju korist. Sad je momenat da tražimo fast-track za Crnu Goru i oživimo sistem proširenja EU”, rekao je on.
MVP nije objasnilo zbog čega je proteran ruski diplomata, ni da li to ima veze sa aktuelnom krizom u Ukrajini.
Lekić: Ne treba potcijeniti djelovanje političkih mešetara
Poslanik Demosa i nekadašnji diplomata Miodrag Lekić ne očekuje da će situacija u Ukrajini izazvati nestabilnost u Crnoj Gori.
”Ne očekujem, a sve odlučujuće zavisi od nas u zemlji. Drugim riječima zavisi da li će prevladati ozbiljnost političkih snaga pred nemalim izazovima. Mislim da trenutak zahtijeva sposobnost ozbiljnog dijaloga i dogovora na bazi šireg konsenzusa”, rekao je Lekić “Vijestima”.
Ipak, kako je dodao, ne treba potcijeniti djelovanje političkih mešetara, po pravilu iz korupcionaških krugova, koji, navodno i samoproklamovano imaju tzv. međunarodnu podršku.
”Takvi su zainteresovani da nastave i prodube crnogorske podjele, što je vjerovatno najprljavija, nejnemoralnija, i za Crnu Goru svakako pogubna politika”, kazao je Lekić.
Srzentić ostaje pri stavu da treba obustaviti distribuciju Russia Today i Sputnjika
Vlada Crne Gore nije donijela odluku o obustavi distribucije ruskih medija Russia Today i Sputnjik, jer je predlog Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija povučen sa dnevnog reda sjednice u četvrtak nakon što je procijenjeno da neće imati potrebnu većinu za usvajanje.
Ministarstvo neće odustati od takvog zahtjeva jer podržava odluku Evropske unije koja je prije nekoliko dana utvrdila takav stav jer ti mediji, kako smatra, podstiču podršku ruskoj agresiji protiv Ukrajine, saznaju “Vijesti”.
Ministarka Tamara Srzentić poručila je prije dva dana da snažno podržava odluku EU, navodeći da se ne smije dozvoliti da se u Crnoj Gori šire dezinformacije i propaganda kojom se pokušava opravdati napad na Ukrajinu.
”Obavili smo konsultacije sa regulatornim tijelima i obavijestili ih o odluci EU. S tim u vezi, na današnjoj sjednici Vlade predložiću usvajanje zaključka o pridruživanju Crne Gore ovoj odluci EU i preporuke Agenciji za elektronske medije (AEM) i Agenciji za elektronske medije i poštansku djelatnost (EKIP) da, shodno svojim nadležnostima, donesu odluke u skladu sa stavom Vlade i Savjeta EU”, kazala je u četvrtak Srzentić.
Zatvoren vazdušni prostor za ruske avione
Crna Gora zatvorila je vazdušni prostor za sve ruske avione. Tu odluku donijela je Agencija za civilno vazduhoplovstvo, na prijedlog Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), saopšteno je “Vijestima” iz MKI.
Iz MKI, su pojasnili da zbog kovid mjera Ruske federacije ni prethodne godine redovan i čarter avio-saobraćaj nije bio dozvoljen.
Ovom odlukom Crna Gora se pridružila državama članicama Evropske unije koje su vazdušni prostor zatvorile za avio saobraćaj sa Rusijom 27. februara, kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu.
( Biljana Matijašević, Jelena Jovanović )