Iza kulisa vratolomne kineske modernizacije

Roman “Talični Liju” savremenog kineskog pisca Đija Pingva odslikava današnju Kinu i brojne nepredviđene situacije koje donosi modernizacija zemlje I prelazak na drugi sistem, kao i običnog čovjeka koji pliva i opstaje u takvim burnim vodama modernizacije.

Roman je preveo Bojan Tarabić, a izdavač je zrenjaninska Agora. Kineski pisac Đija Pingva trenutno je najpoznatiji kineski pisac u Kini, a njegove knjige se prevode i u inostranstvu, a svjetsku slavu mu je donio roman “Napušteni grad” koji je bio zabranjen u piščevoj domovini.

Junak romana “Talični Liju” Hava Liju, nakon propale ženidbe u rodnom selu Povetarčevu okreće novi list i odlazi u Sijan. Na ovaj put polazi s namjerom da pronađe čovjeka kojem je presađen njegov bubreg. U Sijan pristiže zajedno sa svojim vjernim prijateljem Vufuom i čvrsto uvjeren u vlastitu sreću mijenja ime u Talični Liju. Od prtljaga ima samo par crvenih cipelica namijenjenih budućoj ljubavi svog života. Gradski život započinje sa dna društvene ljestvice kao đubretar koji s nepokolebljivim optimizmom trpi nepravdu i dok trpi - živi punim plućima.

”Talični Liju” je moćan prikaz života u industrijalizovanoj savremenoj Kini, u humoru i patosu, viđen očima šarmantnog i pametnog seoskog radnika koji napušta svoj dom da bi na surovim ulicama Sijana tragao za boljim životom. Pingvin junak je uvijek vođen vječno pozitivnim stavom, on kao sakupljač smeća razvrstava gradsku prljavštinu, i u njegovim očima, prašnjave ptice postaju feniksi, ulice postaju rijeke, a život je ono što od njega napraviš. Kada upozna prelijepu Jičun, zamišlja da je ona ta kojoj će darovati cipele i san u stilu Pepeljuge. Ali pošto surovi gradski uslovi i slom društvenih nejednakosti oduzmu život njegovog prijatelja i potresu Taličnog Lija do srži njegove duše, biće mu potrebno više od svog nepokolebljivog optimizma da zadrži vjeru da je nešto bolje moguće.

Đija Pingva u romanu “Talični Liju” na neposredan, topao i prije svega iskren način ispovijeda istinitu priču o životu onih koji se nalaze iza kulisa vratolomne kineske modernizacije. U osnovi to je tragična priča običnog čovjeka koji se obreo u neobičnim okolnostima, duboko protkana vrcavim humorom, pa se stoga ovaj roman može čitati u dva ključa - kao komedija apsurda i kao kritika odnosa savremenog društva prema pojedincu. Naposljetku treba reći da se pred nama nalazi i roman jedinstven na našim prostorima, jer zahvaljujući svom živopisnom ali prostom, reklo bi se narodskom jeziku, čitaocu pruža nesvakidašnji uvid u život običnog kineskog svijeta i vrlo uspješno približava odveć daleki istok.

”Talični Liju” je nevjerovatno zanimljiva knjiga, priča o trijumfu ljudskog duha koja prevazilazi vrijeme i prostor. Britka povijest o životu migranata u nehumanom gradu, danas veoma aktuelna, čini to da se čitalac saosjeća sa radostima, tugama I borbama glavnog junaka i njegovog prijatelja, da duboko proživljava te oštre bolove siromaštva, niskog društvenog statusa, diskriminacije i usamljenosti, jer kako kaže glavni junak: “bili smo više balegari nego ljudi”.

Đija Pingva (1952) po mnogima važi za najvećeg kineskog savremenog pisca koji u domovini uživa veliku pažnju čitalaca i čija se znamenitost nažalost još nije izjednačila u inostranstvu. Đija Pingvino stvaralaštvo protkano je motivima iz života običnih ljudi, osobito iz rodne provincije Šansi. Njegovi romani i kratke priče hrabro zadiru u marginalne teme kineskog društva, redovno zalazeći u domen seksualnog. U njegova najpoznatija djela ubrajaju se romani “Napušteni grad”, “Ćin Opera”, “Fenjerdžija”, “Bijele noći”, “Zemljana kapija” koje su do sada prevodili neki od najznačajnijih svjetskih sinologa. Đija Pingva je svjedok promjena i pisao je o velikim promjenama u kineskom društvu od 1978. godine kada je Kina pokrenula reformu i politiku otvaranja. Njegov roman “Napušteni grad” (iz 1993.) opisuje moralnu pokvarenost i duhovnu prazninu urbanih intelektualaca. Kineska vlada je osudila ovu knjigu na osnovu optužbi za eksplicitne seksualne opise i političku satiru. Zabrana je dovela do toga da je Đija Pingva stekao renomirani status liberalnog intelektualca. Ironično, zbog rastućeg crnog tržišta piratskih djela u Kini, “Napušteni grad” je postao najprodavanija knjiga 1993. i tako dalje popularizovao svog pisca. Kroz kasnija djela, uključujući dvanaest romana i brojne kratke priče, Đija je nastavio da razotkriva ​​razarajući uticaj urbanizacije na ruralno društvo, kao i sve veću društvenu nepravdu i moralno propadanje koje se dešava s kineskom modernizacijom.

( Vujica Ognjenović )