Izmjenama Ustava mora se pristupiti promišljeno

Analizi Ustava, a posebno eventualnim izmjenama, ne smije se pristupiti ishitreno, nego duboko promišljeno, poručeno je sa okruglog stola koji je danas održan u Podgorici. Okrugli sto „Deset godina Ustava Crne Gore - dostignuća i izazovi“ organizovalo je Udruženje pravnika Crne Gore, pod pokroviteljstvom Fondacije „Petrović – Njegoš“, u okviru obilježavanja decenije od donošenja najvišeg pravnog akta. Ministar pravde Zoran Pažin kazao je da Ustav nije samo najviši pravni akt, nego prije svega sistem vrijednosti i principa po kojima građanin, kao izvorni nosilac suvereniteta, pristaje da državom bude upravljano.

„Zato se svakoj analizi Ustava, posebno eventualnim izmjenama, ne smije pristupiti ishitreno, nego duboko promišljeno“, istakao je Pažin. Prema njegovim riječima, činjeca je da je Crna Gora Ustavom iz 2007. godine koncept pravne države, koji je bio prisutan u ranijim ustavima, zamijenila konceptom vladavina prava. „A da ustavno-pravna teorija i praksa nije pružila odgovor na pitanje šta taj ustavno-pravni zaokret znači“, dodao je Pažin. Kako je naveo, vladavina prava je sintagma koja do atrofije zapljuskuje društvenu svakodnevicu. „Jedna od najčešćih slijepih ulica u kojima završava svaki pokušaj definicije vladavine prava jeste izjednačavanje sa principom zakonitosti. A vladavina prava je daleko više od puke zakonistosti“, istakao je Pažin. On je kazao da se i efikasno izvršavanje pravnih normi pokušava izjednačiti sa vladavinom prava. „Efikasno izvršavanje pravnih normi je vrlo važno za nju, ali se pojam vladavine prava time ne iscrpljuje“. „Treći kolokvijalno vrlo prisutan termin koji se vezuje za vladavinu prava je sintagma o hapšenju „krupnih riba“, pri čemu se represija koja je imanentna i potrebna kada je u pitanju borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, potpuno pravnički netačno izjednačava sa vladavinom prava“, naveo je Pažin. On je istakao da je vladavina prava koliko pravna toliko i politička ideja o valjano-pravnom poretku koji podrobnim ograničenjem državne vlasti odgovarajućim svojstvima zakona u najvećoj mjeri osigurava ljudsku slobodu i sigurnost. Predsjednik Udruženja pravnika i raniji predsjednik Ustavnog suda, Mladen Vukčević, kazao je da se petina međunarodno priznatih država svake godine, u nekoj mjeri, bavi ustavnim inženjeringom. „U regionu, od raspada jugoslovenske zajednice i donošenja ustava novih država, Ustav Slovenije je mijenjan sedam puta, Hrvatske pet puta, Makedonije četiri, a BiH i Crne Gore po jednom“, precizirao je Vukčevič. On je pojasnio da su razlozi za to evropske integracije ili odgovor na etničke sukobe, kao što je bio slučaj u Makedoniji. „Rasprava o Ustavu je rasprava o vrijednostima koje su upisane u njegovoj preambuli, o njihovom ostvarivanju kao mjeri našeg evropskog hoda ili o zaklinjanju u taj hod. Stoga ustavni dijalog nikada ne može biti preuranjen, preuranjene mogu biti samo promjene ustava koje se ne zasnivaju na njemu“, kazao je Vukčević. On je pojasnio da ustavni dijalog ne mora uvijek da ima za posljedicu promjenu Ustava, „već i druge načine dogradnje naše ustavne svakodnevice oličene u težnji da Ustav, kao najvažniji ugovor države i građanina, ide u pravcu njihovog sve savršenijeg saveza". Vukčević je rekao da „zamke normativnog optimizma“ nalazi u očekivanjima da je dovoljno promijeniti akt, u konkretnom slučaju Ustav, i da će stvarnost samim tim biti bolja. „Ne postoje idealni ustavni modeli,niti oni a priori donose društvenu blagodet. Postoje samo oni koji su primjereni realnosti i oni koji nemaju takav epitet, makar predlozi za njihovo oblikovanje dolazili sa prestižnih adresa“, istakao je on. Kako je naveo, moraju se smanjivati očekivanja od te vrste ustavnog ili zakonskog entuzijazma, „jer malo-malo pa imamo neku novu mantru, našu ili detaširanu“. Prema riječima Vukčevića, prije je to bila dvotrećinska većina, a danas su to, na primjer, otvorene izborne liste i slično. „Ne moram podsjećati da su te zahtjevne većine i po riječima njihovih zagovornika iskliznule u političke nagodbe, a da će njihova druga faza dovesti do moguće blokade. Volio bih da me stvarnost demantuje i da se u narednom periodu tako zahtjevne većine idilično ostvare u uslovima političke krize“, kazao je Vukčević. Bivši predsjednik Skupštine i Ustavnog odbora Ustavotvorne Skupštine, Ranko Krivokapić, kazao je da je uvođenje podjele vlasti bilo ključni pomak za gradnju ustavnog sistema. „Degradacija sve tri grane vlasti je bila konstantna, i vlast se vraćala iz ustavnog sistema u partiju. Ovo jeste prvi ustav pluralističke Crne Gore, ali deset godina poslije Crna Gora nije pluralistička u ustavnom smislu“, kazao je Krivokapić. On je rekao da duboko vjeruje da će Crna Gora ući u fazu koja je neizbježna, dodajući da je Monteskje kazao da je „vječna istina da svako ko ima vlast može da je zloupotrijebi ako ne naiđe na pravu granicu“. „Crna Gora se s tim suočava, i granice se pomjeraju. Znamo da će se te granice podići. Jer ako vjerujete u pravdu, a ne vjerujete da će zloupotrebe i bezakonje stati – nijeste pravi vjernik, odabrali ste pogrešan život“, naveo je Krivokapić. On je rekao da je vjeruje da je Ustav dovoljno snažan da izdrži promjene. „Nijesam bio nesvjestan sa kim i u kojim uslovima pravimo Ustav. I zato su neke barijere u Ustavu izuzetno jake, jer sam znao da je sve spremno da se iznese na pazar u crnogorskim političkim uslovima“, kazao je Krivokapić.

( MINA )