U potrazi za diplomatskim rješenjem

Ukrajina i Rusija su započele treću rundu direktnih pregovora danas (7.mart) u 15 časova u Brestu, u Bjelorusiji na granici sa Ukrajinom - javila je ruska agencija Interfaks.

Do sada su održane dvije runde razgovora u bjeloruskoj pograničnoj oblasti. Na drugoj rundi je dogovoreno primirje za oblasti Marijupolj i Volnovah kako bi se civili evakuisali humanitarnim koridorima. Međutim, evakuacija je bila najavljena dva puta i oba puta je propala - a Rusija i Ukrajina se za to uzajamno optužuju.

Razgovori: Šolc, Makron, Džonson i Bajden

Američki predsjednik Džozef Bajden, kancelar Olaf Šolc (SPD), francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Boris Džonson u ponedjeljak popodne vode razgovore o ratu u Ukrajini.

Na video-konferenciji u 16.30 biće riječi o "najnovijim dešavanjima u vezi sa Rusijom i Ukrajinom", kako je saopštila Bijela kuća. Zapadne zemlje su do sada uzalud pokušavale da ubijede Rusiju da prekine agresorski rat protiv Ukrajine. Ruske snage nastavljaju napade nesmanjenom žestinom.

Lavrov i Kuleba u četvrtak u Turskoj

Prvi put otkako je Rusija napala Ukrajinu, najavljeni su razgovori dvije strane na nivou vlade - ministri spoljnih poslova Rusije i Ukrajine, Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba, sastaće se u četvrtak u Turskoj.

MCK: Ruta za evakuaciju bila minirana

Ruta planirana za drugu neuspjelu operaciju evakuacije iz opkoljenog ukrajinskog grada Marijupolja u nedjelju je bila minirana, saopštili su iz Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK).

Tim MKCK-a na licu mjesta bio je spreman za evakuaciju, rekao je u ponedjeljak za BBC predstavnik MKCK Dominik Stilhart.

"Ali kada su stigli do prvog kontrolnog punkta, otkrili su da je put koji im je pokazan zapravo miniran."

Problem da se hiljade ljudi koji se nalze u Marijupolju u katastrofalnim okolnostima, evekuišu je u tome što ne postoji pouzdan dogovor između ruskih trupa koje vrše opsadu grada i ukrajinskih oružanih snaga i vlasti. Opasnost po civile u planiranoj evakuaciji miniranim putem pokazuje "koliko je važno da obje strane postignu precizan dogovor".

Orban dekretom regulisao tranzit NATO

Mađarski premijer Viktor Orban je dekretom regulisao prisustvo NATO trupa u svojoj zemlji: NATO snage za reagovanje (NATO Response Force) mogu biti stacionirane u dijelovima zemlje zapadno od Dunava i koristiti teritoriju i vazdušni prostor Mađarske za sopstveni tranzit - uz ograničenja da se NATO trupe i oružje ne smijeju iz Mađarske direktno prebacivati u Ukrajinu.

Premijeri zemalja Višegradske četvorke - Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke - sastaće se u utorak u Londonu kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, rekao je Orban u ponedjeljak u videu na Fejsbuku.

Kina jasno podržala Rusiju

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji jasno je u ponedjeljak podržao Rusiju. Odgovarajući na pitanje o međunarodnim sankcijama kao odgovoru na rat, Vang Ji je na konferenciji za novinare održanoj na godišnjoj sjednici Kineskog narodnog kongresa u Pekingu rekao:

"Bez obzira koliko podla bila međunarodna oluja, Kina i Rusija će održati svoju stratešku odlučnost i svestrano kooperativno partnerstvo nastaviti da uapređuju i novoj eri."

Prijateljstvo dva naroda je "nesporno", obje zemlje su bliski susjedi i strateški partneri. Njihov odnos je "jedan od najvažnijih bilateralnih odnosa na svijetu".

Saradnja nije samo korisna za narode obje zemlje, "već doprinosi miru, stabilnosti i razvoju u svijetu". Obje zemlje su odbacile oživljavanje hladnoratovskog mentaliteta, kao i ideološku konfrontaciju, i posvećene su demokratizaciji međunarodnih odnosa, rekao je Vang Ji.

Šef ukrajinske pregovaračke misije sa Rusijom David Arahamija je u međuvremenu odbacio suštinske zahtjeve druge strane kao "neprihvatljive". U intervjuu za američku televiziju Fox News, koji je objavljen u nedjelju uveče on o pregovorima kaže:

"Ne bih rekao da brzo napredujemo, jer svakodnevno strada mnogo ljudi, posebno civili. Iskren da budem, teško je, ali ipak napredujemo. Na kraju krajeva, dve delegacije saslušaju jedna drugu i aktivno razgovaraju o različitim stvarima."

Arahamija je nastavio:

"Jedini djelovi gdje je sporazum gotovo nemoguć su Krim i takozvane republike, za koje Rusija insistira da ih priznamo kao nezavisne. To u ukrajinskom društvu nije prihvatljivo".

Rusija hoće da Krim, ukrajinsko crnomorsko poluostrvo anektirano 2014. bude priznat kao dio Rusije, a da se istočne ukrajinske separatističke oblasti Donjeck i Lugansk priznaju kao suverene države. Osim toga, Kremlj hoće potpunu "demilitarizaciju" Ukrajine.

( Deutsche Welle )