Počela globalna trka za stvaranje zaliha hrane

Globalna prehrambena kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu eskalirala je danas nakon što je i Indonezija uvela ograničenja na izvoz palminog ulja i pridružila sve sve dužoj listi ključnih država proizvođača koje žele da vitalne zalihe hrane zadrže unutar svojih granica.

Konflikt u Ukrajini prijeti globalnoj proizvodnji žitarica, zalihama jestivog ulja i izvozu vještačkih đubriva usljed čega je došlo do vrtoglavog skoka cijena proizvoda što odražava i krizu na energetskim tržištima.

Palmino ulje se najviše koristi na svijetu i sastojak je u proizvodnji mnogih proizvoda počev od biskvita, margarina, deterdženata i čokolade. Do sada, u ovoj godini, cijene palminog ulja su porasle za preko 50 odsto.

Indonežanski ministar trgovine Muhamed Lufti je kazao da je cilj ograničenja izvoza zadržavanje cijena ulja na pristupačnom nivou za domaće potrošače.

Rast cijena u vrijeme kada je pristupačnost hrane sama po sebi izazov dok ekonomije pokušavaju da se oporave od krize koronavirusa doprinosi rastu inflacije širom svijeta.

Rusija i Ukrajina su takođe važni snabdjevači jestivih ulja, a njihov udio u globalnom izvozu pšenice je 30 odsto.

Ukrajina je danas takođe objavila da zabranjuje izvoz niz proizvoda uključujući ječam, šećer i meso do kraja godine.

Konflikt nije samo poremetio isporuke iz regiona Crnog mora već je ugrozio i žetve širom svijeta usljed skoka cijena đubriva i kao odgovor na oštar rast cijena prirodnog gasa - koji je ključna komponenta u proizvodnom procesu mnogih proizvoda.

Cijene hrane na svjetskom nivou u februaru su premašile rekorde sa povećanjem od 20,7 odsto na godišnjem nivou, pokazali su podaci Agencije UN za hranu, a taj trend se nastavlja i ovog mjeseca.

Rusija i Ukrajina su obje veliki proizvođači suncokretovog ulja i te dvije zemlje imaju udio od 80 odsto u globalnom izvozu tog proizvoda, usljed čega potrošači, poput Indije, sada na sve načine pokušavaju da obezbijede zalihe alternativnih proizvoda poput palminog i sojinog ulja.

Gubitak dva velika izvoznika kakvi su Ukrajina i Rusija pogoršala je i vijest da je prinos pšenice u najvećem svjetskom proizvođaču, Kini, možda „najgori u istoriji“ saopštilo je tamošnje ministarstvo inostranih poslova.

Loši uslovi u sušom pogođenim američkim ravnicima vjerovatno će dodatno uticati na snabdijevanje.

Srbija je takođe objavila da će od sjutra zabraniti izvoz pšenice, kukuruza, brašna i kuhinjskog ulja kako bi ograničila rast cijena dok je Mađarska još prošle nedjelje zabranila izvoz svih žitarica.

Obrazlažući odluku o zabrani izvoza, srpski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je da su cijene žitarica, brašna i jestivog ulja skočile proteklih dana usljed visokih cijena na međunarodnim tržištima.

„Pojedini ljudi ovo vide kao priliku da zarade novac. Mi to ne možemo dozvoliti“, kazao je Vučić. „Imaćemo dosta pšenice za naše potrebe“.

Bugarska je takođe najavila da će povećati svoje rezerve žitarica i da bi mogla ograničiti izvoz dok ne sprovede planirane kupovine.

Zalihe žitarica u Rumuniji, velikom izvozniku, takođe su smanjene jer međunarodni kupci traže alternative Rusiji i Ukrajini mada trenutno nijesu najavljeni planovi za ograničavanje isporuka.

Globalna proizvodnja žitarica mogla bi takođe pasti budući da je smanjena proizvodnja vještačkih đubriva usljed rasta cijena prirodnog gasa.

Yara YAR.OL, jedan od najvećih svjetskih proizvođača vještačkih đubriva, saopštio je danas će smanjiti proizvodnju amonijaka i ureje u Italiji i Francuskoj. Ova norveška kompanija upozorila je prošle nedjelje da sukob u Ukrajini predstavlja prijetnju za globalne zalihe hrane.

Rusija, koja svoje aktivnosti u Ukrajini naziva „specijalnom operacijom“, a ne invazijom, veliki je snabdjevač vještačkih đubriva, ali je tamošnje ministarstvo trgovine i industrije prošlog petka preporučilo da proizvođači privremeno obustave izvoz.

( Nada Bogetić )