Pozivi na oružje u Gruziji da se vrate Južna Osetija i Abhazija
"U Ukrajini danas gori i mi Gruzijci imamo jedinstvenu priliku da vratimo svoju teritoriju"
U uniforme, s fantomkama na glavama i prstima na obaračima pušaka, četiri muškaraca stoje ispred crne pozadine i pozivaju druge Gruzijce da povrate teritorije izgubljene u ratu s Rusijom 2008, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Oni pozivaju Gruzijce da iskoriste situaciju u Ukrajini, gdje su ruske snage zaglavljene suočene sa žestokim otporom ukrajinskih snaga od kada je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio ničim izazvan napad 24. februara.
"U Ukrajini danas gori i mi Gruzijci imamo jedinstvenu priliku da vratimo svoju teritoriju", kaže jedan od njih u video snimku postavljenom na društvene mreže koji je izgleda snimljen negdje u Ukrajini, prenosi gruzijski servis RSE-a.
"Mi Gruzijci koji smo se borili za slobodu u Ukrajini… takođe smo spremni da se borimo za slobodu Gruzije… Zato vas pozivamo da uzmete oružje u ruke i udarite na neprijatelja. Nikada više nećemo imati takvu šansu".
Video s apelom četiri osobe da Gruzijci uzmu oružje i povrate Sjevernu Osetiju i Abhaziju, otcijepljene teritorije izgubljene u ratu s Rusijom 2008. godine, postavljen je na Jutjubu (YouTube) 4. marta. Brzo se proširio društvenim mrežama u Gruzija, prikupivši desetine hiljada pregleda i komentara.
Nije poznato ko su ti muškarci, iako kažu da se bore u Ukrajini. Gruzijski borci aktivni su na istoku Ukrajine od 2014. kada je Rusija tamo počela da podstiče nemire, podržavajući lokalne separatiste.
Za pomoć u odbrani zemlje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je strance da dođu u Ukrajinu i da se pridruže međunarodnoj legiji. Oko 20.000 ljudi iz 52 zemlje dobrovoljno se javilo da se bore u Ukrajini, rekao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.
Ruske snage suočavaju se s neuspjesima u invaziji na Ukrajinu, rekli su zvaničnici američke obavještajne službe, što dovodi u ozbiljnu sumnju Putinov očigledan plan da postavi marionetski režim u Kijevu.
Međutim, da li vojni problemi Rusije u Ukrajini mogu biti prilika za Gruziju, možda je samo pusta želja, rekla je Olesja Vartanjan, analitičarka za taj region u Međunarodnoj kriznoj grupi.
"Svaki takav potez dovešće do otvorene konfrontacije s ruskim trupama stacioniranim u otcijepljenim regionima", objasnila je Vartanjan za RSE u mejlu, ukazujući na procene da u Abhaziji i Sjevernoj Osetiji ima ukupno 8.000 pripadnika ruskih snaga.
Gruzija je u avgustu 2008. pokušala da povrati Južnu Osetiju, koja je vodila separatistički rat protiv Gruzije 90-ih.
Rusija je poslala trupe, potisnuvši gruzijske snage iz Južne Osetije i Abhazije, poslije čega je raseljeno više od 190.000 ljudi. Moskva je potom priznala obje teritorije kao "nezavisne" države i ima veliko vojno prisustvo u oba regiona.
Ta geopolitička realnost je vjerovatno uticala na to kako je Tbilisi diplomatski reagovao na Putinovu ničim izazvanu agresiju u Ukrajini.
Gruzijski premijer Irakli Garibašvili jasno je stavio do znanja da se Gruzija neće pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije, navodeći nacionalne interese i potencijalnu štetu za gruzijske proizvođače.
Zato ne iznenađuje što se zbog stava Tbilisija kavkaska zemlja sa 3,7 miliona stanovnika nije našla na ruskoj listi "neprijateljskih zemalja", koja uključuje cijelu Evropsku uniju, SAD, Veliku Britaniju, Kanadu i desetine drugih država.
Štaviše, ruski nadzorni organ za bezbjednost hrane Roselhoznadzor 5. marta je najavio da će ukinuti sankcije za 15 gruzijskih snabdjevača mlijekom i mliječnim proizvodima, dozvoljavajući im da izvoze te proizvode u Rusiju.
Predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk u saopštenju poslije ukidanja sankcija Rusije na mleko i mliječne proizvode, naveo je "zar ne vidite da narod Gruzije koji izlazi na trgove svojih gradova podržava Ukrajinu a ne vaše mutne poslove?"
Vladajuća stranka Gruzijski san, koju je osnovao milijarder Bidzina Ivanišvili, na udaru je kritika zbog korupcije, nazadovanja demokratije i simpatija za politiku Rusije. Njeno oklijevanje da uvede sankcije Rusiji mnogi u Gruziji vide kao dokaz usaglašenosti s Putinovim režimom.
Stav vlade je mnoge razgnijevio, posebno imajući u vidu tragično iskustvo Gruzije s ruskom vojnom invazijom 2008. godine.
Na demonstracijama podrške Ukrajini u Tbilisiju i drugim gruzijskim gradovima od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara učestvovale su desetine hiljada ljudi.
Na skupu u Tbilisiju 1. marta ispred parlamenta zahtijevana je ostavka Garibašvilija i njegove vlade, aktivni koraci podrške Ukrajini, kao i podrška podnošenju zahtjeva za članstvo u EU.
"Prvo, Irakli Garibašvili mora da ode... kao drugo, moramo da sprovedemo konkretne i efikasne korake da pomognemo Ukrajini", rekla je na skupu Elene Hoštarija, liderka stranke Droa.
Demonstranti su rekli da su se osjetili osramoćeno pošto je Zelenski opozvao ukrajinskog ambasadora u Gruziji zato što su gruzijski zvaničnici pravili "prepreke" dobrovoljcima koji žele da pomognu Ukrajini i zbog "nemoralnog stava u vezi sa sankcijama" Rusiji.
Gruzijske vlasti 28. februara nisu dozvolile ukrajinskom avionu, koji je trebalo da prebaci 30 gruzijskih dobrovoljaca u Kijev, da sleti na aerodrom u Tbilisiju.
Možda zbog pritiska javnosti, Tbilisi je malo promenio politiku i najavio 2. marta da će formalno podnijeti zahtjev za pridruživanje EU, ubrzavajući proces koji je prema prvobitnim planovima trebalo da počne 2024. godine.
Dan kasnije, Gruzija je zajedno s Moldavijom, gdje su ruske trupe takođe stacionirane uprkos lokalnom i međunarodnom protivljenju, formalno podnijela zahtjev za članstvo u EU.
Još jednu poruku kojom se Gruzijci pozivaju na oružje poslao je ukrajinski poslanik Aleksij Hončarenko na Fejsbuku (Facebook) 26. februara.
"Dragi Gruzijci, napolju je divno vrijeme – možete li da prošetate Chinvalijem i Sohumijem? Možete li da uništite nekoliko oklopnih vozila, tenkova? Krenite Gruzijci, vratite ono što vam pripada. Gruziji. Vrijeme je", napisao je Hončarenko, misleći na glavne gradove Južne Osetije i Abhazije.
Međutim, malo je vjerovatno da se neko u Gruziji odazove na taj poziv, rekla je Vartanjan, ekspertkinja za region.
"Sasvim sam uvjerena da nema planova za iniciranje bilo kakvih napada na otcijepljene regione. Ne vidimo takve pokrete ili pripreme na terenu."
( Radio Slobodna Evropa )