Cijene rastu, partije bez dogovora o datumu kada bi sjednica Skupštine mogla biti održana
U proceduri 54 predloga zakona i 53 druga akta
U skupštinskoj proceduri trenutno se nalazi ukupno 107 akata, među kojima i oni kojima bi se ublažile ekonomske posljedice rata u Ukrajini, a partije još ne mogu da postignu dogovor o datumu kada bi sjednica mogla biti održana.
Predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajića (Demokratski front) odbija da zakaže sjednicu, čime je onemogućen izbor nove vlade i predsjednika Skupštine, a posebno smanjenje akciza na gorivo, čije cijene zbog dešavanja u Ukrajini, vrtoglavo rastu. Sjedica Skupštine vjerovatno će biti zakazana tek krajem mjeseca, nakon izbora u Beranama i Ulcinju iako je parlament u redovnom zasjedanju od 1. marta.
Bulajić je juče, na sastanku sa ambasadorom Slovenije Gregorom Preskerom, ponovio spremnost da zakaže sjednicu parlamenta na način “koji je objasnio više puta u javnosti”.
”Imajući u vidu da njegovi apeli za formiranjem vlade unutar bivše parlamentarne većine, do sada, nisu naišli na odgovor, on je naročito naglasio da je izlaz iz postojeće krize u što hitnijem postizanju konsenzusa o formiranju široke vlade, gdje bi se dogovorom predvidjelo i održavanje vanrednih parlamentarnih i prijevremenih predsjedničkih izbora”, saopšteno je iz Skupštine.
Kako je objasnio, funkcionisanje te vlade i parlamentarne većine, koja bi podržavala tu vladu, regulisalo bi se lex specialis-om za Vladu i Skupštinu, a u isto vrijeme bi se izvršile neophodne promjene u Zakonu o izboru odbornika i poslanika i očistio birački spisak.
Sa međunarodnih adresa više puta su apelovali da se omogući redovan rad Skupštine.
Iz Skupštine su “Vijestima” rekli da je od ukupnog broja akata u proceduri, 54 predloga zakona, a 53 druga akta. U međuvremenu je Skupštini dostavljen i Predlog izmjena i dopuna zakona o energetici, što znači da je sad u proceduri 108 akata.
U skupštinskoj proceduri je, između ostalih, Vladin predlog izmjena Zakona o akcizama, kojim je predviđeno smanjenje akciza na gorivo.
”U slučaju značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, Vlada može donijeti odluku o umanjenju iznosa akcize do 20 odsto za bezolovni benzin i gasna ulja, na period od mjesec dana”, jedna je od stavki Predloga.
Smanjenje akcize do 25 odsto predviđeno je Predlogom izmjena zakona o akcizama kojeg su podnijeli poslanici Socijaldemokrata (SD).
Akciza na dizel goriva prema podacima Ministarstva finansija, iznosi 44 centa po litru a kod benzina 55 centi, tako da bi ova mjera, ako se predlog usvoji, sa pripadajućim dijelom PDV-a na ovaz iznos, mogla smanjiti cijene goriva za 11 do 13 centi po litru.
Cijene nafte stabilizovale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima na oko 116 dolara nakon poruke Ujedinjenih Arapskih Emirata da podržavaju dogovor vodećih proizvođača o postupnom povećanju snabdijevanja, uprkos smanjenom ruskom izvozu. Prethodno je cijena dostigla 130 dolara po barelu.
Prema procjenama, od ponedjeljka će nova cijena litra eurodizela biti oko 1,74 eura, a isto toliko bi mogao koštao i super BMB 95. Benzin BMB 98 će poskupti na 1,78 eura. Cijena lož ulja takođe će biti veća za 29 centi i litar ovog energenta bi koštao 1,71 euro. Ovakvo poskupljenje goriva izazvalo bi povećanje cijena i druge robe i usluga.
Na čekanju je i Rezolucija povodom vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu koju je podnio Klub poslanika SDP-Albanska lista. Rezolucijom je predviđeno, između ostalog, da Skupština Cme Gore najoštrije osudi “otvoreni čin agresije i vojne intervencije koju su preduzele oružane snage Ruske Federacije prema Ukrajini, kao nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi”.
U proceduri je i Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, Predlog zakona o privlačenju direktnih ulaganja i podsticanja zapošljavanja, Izvještaj o uticaju mjera za sprečavanje širenja kovida-19 na mentalno zdravlje djece u Crnoj Gori...
Iz Instituta alternativa poručili su da skupštinski odbori treba da počnu da razmatraju akta koji su u skupštinskoj proceduri, jer njihov rad nije uslovljen dinamikom plenarnih zasjedanja.
Iz IA su naveli da su i prošle godine povremeni bojkoti i pasivnost odbora dovodili do situacija da se u kratkom vremenskom periodu odlučuje o nagomilanim pitanjima.
To se, kako su kazali, negativno odražava na kvalitet zakonskih tekstova i analizu njihovog uticaja, kako u finansijskom, tako i u širem smislu.
Iz IA su rekli da primjena programa Evropa sad takođe zahtijeva pojačani parlamentarni nadzor, posebno imajući u vidu da se bliži kraj prvog kvartala primjene programa.
U ponedjeljak sjednica Odbora za politički sistem
Sjednica Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu zakazana je za ponedjeljak.
Na dnevnom redu sjednice je donošenje odluka o organizovanju parlamentarnih saslušanja zbog zadržavanja mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića, u prostorijama Centra bezbjednosti Podgorica, 22. juna 2020. godine i zbog ukidanja zabrane ulaska u Crnu Goru Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.
Biće razmatran i godišnji izvještaj o radu odbora za 2021. godinu.
( Biljana Matijašević )