Ovi zubi bi mogli da izmijene istoriju čovječanstva kakvu znamo
"Očigledno je riječ o zubima majmuna. Vrlo su slični zubima i kostima otkrivenim u Africi koji su oko četiri do pet miliona godina mlađi od fosila otkrivenih u Epelshajmu. Ponalazak je za nas velika sreća, ali i velika misterija"
Njemački paleontolozi su, prosijavajući šljunak i pijesak na mjestu nekadašnjeg korita Rajne blizu grada Epelshajm otkrili 9,7 miliona godina stare fosilizirane zube, što bi, prema njihovu mišljenju moglo da izmijeni istoriju čovječanstva kakvu znamo.
Pronađeni zubi su slični onima koji su pripadali Australopithecus afarensisu, tačnije 3,2 miliona starom kosturu ženskog primata koji se povezuje sa ljudima, nazvanom "Lusi", koji je 1974. pronašao paleontolog Donald Johanson u naučnoj ekspediciji na Hadaru u sjevernoj Etiopiji.
Istraživanja obavljena na fosilnim ostacima Lusi pokazala su da se njena vrsta već uveliko kretala uspravno, na dvije noge, da je imala vrlo razvijeno tijelo, ali tamo gdje se očekivao najveći napredak, nije ga bilo - Lusi je imala izrazito malu glavu, što znači da se ni lobanja ni mozak nisu značajnije razvili.
Ali zubi otkriveni u Epelshajmu ne podsjećaju ni na koju drugu vrstu otkrivenu u Evropi ili Aziji, prenosi Hina.
Naučnici su navodno bili toliko uzbuđeni i zbunjeni otkrićem da su se suzdržali od bilo kakve objave posljednjih godinu dana, piše Dojče Vele.
"Očigledno je riječ o zubima majmuna. Vrlo su slični zubima i kostima otkrivenim u Africi koji su oko četiri do pet miliona godina mlađi od fosila otkrivenih u Epelshajmu. Ponalazak je za nas velika sreća, ali i velika misterija", rekao je direktor Prirodnjačkog muzeja u Majncu, Herbert Luc.
Na konferenciji za novinare na kojoj je objavljena informacija, gradonačelnik Majnca je rekao da ne želi da previše dramatizuje, ali da smatra dabi otkriće njemačkih paleontologa moglo da utiče na izmjene u dosad poznatim podacima o istoriji čovječanstva.
Lokalni arheolog Aksel von Berg je izjavio da, uprkos brojnim fosilnim dokazima o postojanju velikih majmuna u cijeloj Evropi prije više miliona godina, nema potvrđenih slučajeva pronalaska ostataka hominina, plemena potporodice homininae koja obuhvata samo vrste čovjek (homo), šimpanza (pan) i njihove izumrle pretke. Članovi tog tribusa zovu se hominini.
"S obzirom na to da je analiza tek počela, pred naučnicima je "pravi posao" koji će omogućiti potpuno otkriće misterije", rekao je Luc.
Naučnici se slažu da su se moderni ljudski preci razvili u istočnoj Africi negdje prije 400.000. i 200.000 godina, nakon čega su se, prije 70.000 godina proširili svuda po svijetu.
Fosili zuba pronađenih u Njemačkoj izložiće se u Priorodnjačkom muzeju u Majncu. Regija u kojoj su pronađeni, lovcima je zanimljiva već gotovo 200 godina.
( Vijesti online )