Da li će Kipar morati da protjera svoje "zlatne Ruse"?

Novinar radio-stanice 105.7 pozdravlja svoje slušaoce na Kirpu – na ruskom. Ovdje na jugu ostrvske države, u Limasolu, prisutnost Rusa se vidi na svakom koraku: ima ruskih prodavnica, škola, novina i, naravno, ruskih radio stanica.

Kipar je mnogima iz Rusije postao drugi dom. Većina od oko 40.000 Rusa na Kipru živi u ovom lučkom gradu – koga sad nazivaju i Limasolgrad.

Pravo na boravak su stekli „zlatnim pasošem“, što je za vladu u Nikoziji dugo bio unosan posao. Ko god je uložio dva i po miliona eura, na primjer u neku luksuznu nekretninu, mogao je dobiti državljanstvo.

Program je okončan prije dvije godine nakon korupcijskog skandala.

„Dobrodošli na Kipar!“

No na internetu se još mogu naći stare reklame: „Živite i radite slobodno u bilo kojoj zemlji EU, postanite građanin svijeta i putujte bez vize u 158 zemalja. Poslujte u Evropi i iskoristite poreske pogodnosti. Stvorite sebi mogućnost studiranja na evropskim univerzitetima uz povoljne uslove - sve vam je to moguće u roku od pola godine. Dobrodošli na Kipar!“

Već dvije godine, dakle, Kipar mora da se snalazi bez ove profitabilne grane ekonomije. Ali ostao je novac onih koji su na vrijeme iskoristili mogućnost naseljavanja: gotovo pet posto stanovnika Republike Kipar su iz Rusije, među njima i neki koji imaju vrlo dobre veze s predsjednikom Putinom.

Jedan od tih kiparskih Rusa je Viktor Vekselberg, koji se nalazi na američkoj listi sankcija. Njegova frima je najveći dioničar Kiparske banke (Bank of Cyprus).

Još jedan istaknuti Kipranin s bliskim vezama u Kremlju je industrijalac Aleksander Ponomarenko.

Ukoliko bi se u nekom daljnjem koraku sankcija protiv Kremlja Rusima poput njih oduzeo pasoš Kipra, stvari bi mogle postati nezgodne za Vladu u Nikoziji.

Ugrožen turizam

Rat Rusije protiv Ukrajine sve više dovodi Kipar u težak položaj. Vazdušni prostor iznad ostrva je zatvoren za ruske avione. Ako karantin potraje, predstoje i teški dani za kiparski turizam.

„Rusija je naše drugo po veličini tržište, a i Ukrajina je bila obećavajuće tržište koje je našoj zemlji donijelo značajne sume“, objašnjava Filokipros Rosonidis, predsjednik Udruženja hotelijera Kipra.

I kiparski ministar finansija Konstantínos Petrídis je svjestan u kojoj mjeri bi potencijalni pad turizma mogao pogoditi ostrvsku državu.

„Rusija čini 25 posto turizma na Kipru. Ako to izgubimo, pad bruto društvenog proizvoda bi mogao iznositi i do dva odsto“, objasnio je Petrídis u razgovoru za medije, nekoliko dana nakon uvođenja EU-sankcija Rusiji. Na kraju se Kipar ipak pridružio odlukama EU.

„Vrlo smo zabrinuti. Ne samo zbog rata, nego i ekonomski. Turisti iz Rusije i Ukrajine neće doći na Kipar, njih nema... Ovdje u Nikoziji je ta priča završena. Nema šanse da se od ovog oporavimo i ponovo stanemo na noge. Turisti su otišli - ovaj nas je rat dokrajčio“, žali se jedan trgovac.

Kiparski predsjednik Nikos Anastasiades sada mora da odluči u kojoj mjeri će Kipar podržati sankcije EU protiv Rusije. Jer, ukoliko se misli ozbiljno, tada bi i bankovni računi njegovih novih ruskih državljana morali biti pročešljani i eventualno zamrznuti.

( Deutsche Welle )