Bijela kuća optužila Peking da širi lažne ruske tvrdnje da Ukrajina vodi laboratorije za hemijsko i biološko oružje
Američki zvaničnici rekli su da Kina pokušava da obezbijedi pokriće za potencijalni napad biološkim ili hemijskim oružjem na Ukrajince od strane ruske vojske
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden poslaće svog savjetnika za nacionalnu bezbjednost na razgovore sa visokim kineskim zvaničnikom 14. marta u Rim, dok raste zabrinutost da Kina pojačava ruske dezinformacije u ratu u Ukrajini i da može pomoći Rusiji da izbjegne ekonomske sankcije, javlja AP.
Razgovori između američkog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džejka Salivana i višeg kineskog savjetnika za spoljnu politiku Jang Đečija biće usredsređeni na "napore da se upravlja konkurencijom između dvije naše zemlje i razgovaraće o uticaju rata Rusije protiv Ukrajine na regionalnu i globalnu bezbjednost", rekla je portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Emili Horn.
Bijela kuća je optužila Peking da širi lažne ruske tvrdnje da Ukrajina vodi laboratorije za hemijsko i biološko oružje uz podršku SAD. Američki zvaničnici rekli su da Kina pokušava da obezbijedi pokriće za potencijalni napad biološkim ili hemijskim oružjem na Ukrajince od strane ruske vojske.
Salivan je u emisiji "Meet the Press" na kanalu NBC rekao da kada Rusija počne da optužuje druge zemlje da se spremaju za izvođenje bioloških ili hemijskih napada, "dobro je reći da su možda na korak od toga da to urade same".
On je takođe rekao da Kina i druge zemlje ne bi trebalo da pokušavaju da pomognu Rusiji da zaobiđe sankcije i da su SAD jasno stavile do znanja da druge zemlje ne bi trebalo da spasavaju rusku ekonomiju.
"Osiguraćemo da ni Kina ni bilo ko drugi ne mogu da daju kompenzaciju Rusiji za ove gubitke“, rekao je Saliven.
Optužbe za ruske dezinformacije i saučesništvo Kine uslijedile su nakon što je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova bez dokaza navela da SAD finansiraju ukrajinske laboratorije za hemijsko i biološko oružje.
Rusku tvrdnju ponovio je i portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Džao Liđijan, koji je tvrdio da postoji 26 bio-laboratorija i srodnih objekata u "kojima američko Ministarstvo odbrane ima apsolutnu kontrolu".
Ujedinjene nacije su saopštile da nisu dobile informacije koje bi potkrijepile takve optužbe. Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki prošle nedjelje je te tvrdnje nazvala "besmislenim".
"Sada kada je Rusija iznijela ove lažne tvrdnje, a Kina je naizgled podržala ovu propagandu, svi bi trebalo da pazimo da Rusija eventualno upotrijebi hemijsko ili biološko oružje u Ukrajini, ili da izvede ’false flag’ operaciju. To je jasan obrazac“, napisala je Psaki na Tviteru 9. marta.
Salivan, koji se pojavio u nekoliko nedjeljnih vijesti prije svog putovanja, rekao je za "Face the Nation" na kanalu CBS da je ruska retorika o hemijskom i biološkom ratu pokazatelj da se Rusi zapravo spremaju da to urade i pokušaju da nađu krivica na drugom mjestu, te dodao da "niko ne treba da padne na to".
Međunarodna zajednica godinama ocjenjuje da je Rusija koristila hemijsko oružje u pokušajima atentata na Putinove oponente, poput Alekseja Navaljnog i bivšeg špijuna Sergeja Skripalja. Rusija takođe podržava Asadovu vladu u Siriji, koja je koristila hemijsko oružje protiv svog naroda u decenijskom građanskom ratu.
Svjedočeći u četvrtak pred Komitetom za obavještajne poslove Senata, direktor CIA Vilijam Berns takođe je ukazao na ozbiljnu zabrinutost da bi Rusija mogla da postavlja temelje za sopstveni hemijski ili biološki napad, za koji bi onda okrivila SAD ili Ukrajinu u "false flag" operaciji.
"Oni su koristili ovo oružje protiv sopstvenih građana, barem su podsticali upotrebu u Siriji i drugdje, tako da je to nešto što shvatamo veoma ozbiljno“, rekao je Berns.
Kina je bila jedna od rijetkih zemalja koja je izbjegla da kritikuje Rusiju zbog invazije na Ukrajinu. Kineski predsjednik Si Đinping ugostio je ruskog predsjednika Vladimira Putina na otvaranju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu, samo nekoliko nedjelja prije nego što je Rusija pokrenula invaziju 24. februara.
Tokom Putinove posjete Kini prošlog mjeseca, dvojica lidera su objavila izjavu od 5.000 riječi u kojoj su izjavili da "nema granica“ u prijateljstvu između dvije zemlje.
Kinezi su bili uzdržani od glasanja u UN koji osuđuju Rusiju i kritikovali su ekonomske sankcije Moskvi. Rukovodstvo te zemlje je izrazilo podršku mirovnim pregovorima i ponudila svoje posredničke usluge, uprkos pitanjima o njenoj neutralnosti i oskudnom iskustvu u posredovanju u međunarodnim sukobima.
Kineski zvaničnici su takođe rekli da Vašington ne bi trebalo da može da se žali na postupke Rusije jer su SAD napale Irak pod lažnim izgovorom. SAD su tvrdile da imaju dokaze da je Sadam Husein gomilao oružje za masovno uništenje, iako ono nikada nije pronađeno.
Za Rusiju, Kina bi mogla da bude ključni ekonomski partner u ublažavanju oštrih sankcija koje su uvele SAD, Velika Britanija, 27 članica Evropske unije i druge zemlje, iako postoje pitanja koliko daleko će Peking ići da otuđi alijansu i stavi sopstvenu ekonomiju u rizik.
Bajdenova administracija želi da ostavi utisak na Kinu da bi svaki pokušaj ublažavanja sankcija Rusiji mogao da ima posljedice na njene odnose sa SAD i zapadnim saveznicima. U emisiji "Stanje Unije" na CNN-u, Salivan je u nedjelju rekao da administracija vjeruje da je Kina znala da je Putin "nešto planirao" prije invazije na Ukrajinu.
Ali Saliven je rekao da kineska vlada "možda nije razumjela punu veličinu toga jer je veoma moguće da ih je Putin lagao na isti način na koji je lagao Evropljane i druge.”
Salivan i Jang su se posljednji put sastali na razgovorima licem u lice u Švajcarskoj, gdje je Salivan iznio zabrinutost Bajdenove administracije zbog kineskih vojnih provokacija protiv Tajvana, kršenja ljudskih prava etničkih manjina i napora da se uguše prodemokratski zagovornici u Hong Kongu.
Taj sastanak je bio uvod za trosatni virtuelni sastanak u novembru između Bajdena i Sija.
Salivan će se tokom boravka u Rimu sastati i sa Luiđijem Matiolom, diplomatskim savjetnikom italijanskog premijera Marija Dragija.
( Radio Slobodna Evropa )