Onlajn trgovina cvjeta, ali su promjene nužne

Potrošači sve češće kupuju onlajn a takvo ponašanje dodatno je ubrzala epidemije koronavirusa. Interes za digitalnu trgovinu pokazuju i kompanije koje nude robe i usluge. Dalji rast internet trgovine moguć je, ali su neophodne i promjene - u regionu cijene koje prate onlajn trgovanje takve su da se često ne isplati raditi isporuke van lokalnog tržišta. Neka istraživanja pokazuju i da je od četiri pokušaja da se nešto kupi onlajn na susjednim CEFTA tržištima, tek jedan uspješan.

To je, pored ostalog, u razgovoru za “Vijesti” kazao Zdravko Ilić, ekspert za trgovinu uslugama u CEFTA Sekretarijatu.

Rekao je i da očekuju da vrijednost crnogorskog tržišta elektronske trgovine u 2022. godini dostigne 134 miliona eura.

CEFTA - Sporazum o osnivanju srednjoevropske zone slobodne trgovine, potpisale su 2006. godine, uz Crnu Goru, Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Srbija i Kosovo. Rumunija i Bugarska su, nakon stupanja u Evropsku uniju 2007, istupile iz CEFTA. Sa punom primjenom Sporazuma Crna Gora je otpočela nakon ratifikacije krajem jula 2007.

Kako biste opisali e-commerce u Crnoj Gori u posljednjih pet godina, da li se primjećuju pomaci, koji su najvažniji pomaci i koliko je epidemija koronavirusa doprinijela svemu?

Sve rasprostranjenija upotreba interneta, preko računara i telefona, polako mijenja navike potrošača koji postaju sve opušteniji na virtuelnom tržištu. Digitalizacija privrede, s druge strane, otvara nove kanale prodaje i usluživanja za kompanije. Dodajmo na to i efekat pandemije koja je ovaj proces dodatno ubrzala, time što je “natjerala” i kompanije i potrošače da potpuno promijene odnos prema elektronskoj trgovini.

Kada je riječ o Crnoj Gori, prošle godine je skoro polovina odraslih kupovala preko interneta, što je značajno više od 30 odsto u 2019. U istraživanju koje je sprovela Viza, oko 40 odsto ispitanika počelo je da koristi mobilne telefone za plaćanje tokom pandemije. S druge strane, tri od četiri kompanije imaju internet sajtove na kojima oglašavaju svoje proizvode i usluge. Jedna od ove tri kompanije prima porudžbine preko interneta. Sve nam to nam govori da postoji jasan interes da se razvije digitalna trgovina. Imajući to u vidu, potrebno je da kako kompanijama, tako i potrošačima omogućimo da imaju što više koristi od ovog procesa. Lokalno tržište nije dovoljno za značajniji razvoj, te je neophodno omogućiti im najmanje regionalno, i to kao odskočnu dasku za evropsko i globalno tržište.

CEFTA tržište ima 20 miliona potrošača i procjenjuje se na više od milijardu eura. Ovo tržište može motivisati kompanije da ulažu u sredstva i ljudstvo potrebno za digitalizaciju njihovog poslovanja. Mala tržišta podrazumijevaju mala ulaganja, što rezultira zaostajanjem za EU. Otvarajući vrata velikom tržištu e-trgovine, kompanijama pomažemo da iskoriste prednosti digitalne ekonomije i dođu do potrošača širom svijeta.

Ko igra najveću ulogu za razvoj e-commerca? Šta su najveći izazovi za razvoj e-commerca u Crnoj Gori, a šta prepreke i na koji način vidite da će se taj razvoj odvijati u budućnosti, kao i koje bi vaše preporuke bile za savladavanje barijera?

Prošle godine CEFTA je usvojila Akcioni plan za elektronsku trgovinu koji se fokusira na četiri grupe prepreka, identifikovanih u tijesnoj saradnji sa privredom i sa ciljem da se ova ograničenja otklone ili bar smanje i time olakša trgovinska razmjena, prije svega na zapadnom Balkanu. Prva grupa se odnosi na troškove povezane sa činjenicom da svako tržište ima svoja pravila. Kompanije koje žele da prodaju svoju robu preko interneta na cijelom CEFTA tržištu, moraju da se usklade ne sa jednom, već sa sedam grupa pravila. To je jedan od razloga zašto često odluče da se ipak ograniče na samo jedno ili dva tržišta koja dobro poznaju.

Druga grupa barijera su visoki troškovi transakcija, što se odnosi na skupe i preduge isporuke paketa i plaćanja. Nepotrebno visoki troškovi elektronske identifikacije su takođe prepoznati kao problem, jer je upotreba, npr. elektronskih potpisa ili pečata ograničena van domaćeg tržišta. Na kraju, troškovi i vrijeme carinskih procedura, jedan su od glavnih problema koja ističu preduzeća u regionu.

Otklanjanje ili smanjenje ovih barijera su važan zadatak za CEFTA. Ako ovome dodamo i uklanjanje neopravdane diskriminacije potrošača na osnovu njihove lokacije, tzv. geo-blokiranje, dobićemo dobar pregled aktivnosti CEFTA u naredne četiri godine.

Koliko cijene usluga koje prate e-commerce (transakcije, dostave...) ograničavaju neka tržišta da budu uspješna kad je e-commerce u pitanju, da li možemo govoriti o nekoj vrsti diskriminacije među potrošačima u zavisnosti od regiona u kojem žive i iz kojeg žele da posluju ili da primaju porudžbe? I koliko se isplati raditi isporuke van lokalnog tržišta?

Transakcioni troškovi su danas vrlo visoki i značajano usporavaju regionalni razvoj elektronske trgovine. U to spadaju prije svega troškovi dostave i plaćanja. Njihovo snižavanje je svakako jedan od naših ključnih prioriteta. Ako me pitate kako oni mogu da se smanje, moj odgovor je - primijenimo evropsku praksu. CEFTA po svemu prati Evropsku uniju. Kada je dostava u pitanju, to znači uspostavljanje transparentnosti cijena poštanske dostave i unapređenje saradnje između prevoznika paketa kako bismo imali efikasnu i jeftinu isporuku sa jednog tržišta CEFTA-e na drugo. Trenutno, cijene su takve da se često ne isplati raditi isporuke van lokalnog tržišta.

Kada su u pitanju plaćanja, isto pratimo regulativu i politike Evropske unije. Cilj je da izjednačimo troškove domaćih i regionalnih plaćanja.

Što se tiče diskriminacije, CEFTA ja skoro uradila jedno istraživanje o tzv. geografskom blokiranju i rezultat studije je da je tek jedan od četiri pokušaja da se nešto kupi onlajn na susjednim CEFTA tržištima uspješan. Razlozi su brojni: nemogućnost registracije i dostave su najčešći. I ovdje postoji EU regulativa koja ograničava firmama mogućnost diskriminacije i blokiranja, koju ćemo mi pokušati da prenesemo u CEFTA sistem.

Sve navedene aktivnosti ujedno pomažu i državi da napreduje u pregovorima sa EU, jer jasno pokazuje Evropskoj komisiji i državama članicama spremnost i kapacitet da se primjenjuju EU pravila.

Dok se čeka pejpal, unaprijediti i druge platne sisteme i učiniti ih povoljnijim i efikasnijim

Da li to što u Crnoj Gori nije dostupna pejpal usluga na način da se novac može primati na pejpal račun, smatrate preprekom i šta biste onima koji se bave nekim biznisima koji bi se potencijalno oslanjali na pejpal, preporučili kao zamjenu? Ili zamjene i ne treba da bude, već da država i institucije države omoguće ipak neki vid takvog plaćanja, ili čak i sam pejpal?

Ako su instrumenti za međunarodna plaćanja, poput pejpala ili kreditnih kartica, nedostupni ili skupi, to je veliki izazov i za kompanije i za stanovništvo. Zato je bitno da država, zajedno sa poslovnom zajednicom, nađe konkretna rješenja koja bi omogućila jeftinija i efikasnija digitalna plaćanja. Kao što sam pomenuo, i nama je ovo jedan od značajnih prioriteta na kojem radimo sa Svjetskom bankom i Savjetom za regionalnu saradnju, uz podršku Evropske komisije. Naš fokus su prekogranične transakcije u regionu između dva računa u bankama. Ako to obezbijedimo, onda će to da se odrazi i na sve druge transakcije. Ja, danas živim u Belgiji, i mogu da plaćam usluge na Kipru ili u Švedskoj bez dodatnih troškova, ali zato moja majka koja živi u Beogradu ako bi htjela da plati svoj hotel u Herceg Novom preko računa, troškovi su preveliki. Ne isplati se. To moramo da promijenimo.

U isto vrijeme, ispitujemo mogućnost integracije tržišta platnih usluga, što bi olakšalo rad operatorima kao sto je pejpal, koji bi onda imao više interesa da dođe u Crnu Goru, jer bi za njega dolazak u Crnu Goru značio i lakši pristup ostalim CEFTA tržištima. Ali ovdje moramo dobro da odmjerimo troškove i koristi prije nego što trasiramo put na uspostavljanju jedinstvenih pravila koja bi važila za sva CEFTA tržišta. I na tome radimo.

Na kraju, moj savjet kompanijama koje nude svoje proizvode i usluge onlajn je da iskoriste maksimalno postojeće instrumente, poput međunarodnih krednih kartica, ali da u isto vrijeme jasno pokažu interes prema svojim državnim organima da očekuju da se platni sistemi unaprijede, digitalizuju i povežu sa onim u regionu i Evropi, tako da ove transakcije budu što je jeftinije i efikasnije. Moje iskustvo u Crnoj Gori mi govori da su Centralna banka i drugi organi vrlo zainteresovani za ovaj proces, te da su prvi koraci napravljeni u ovom smjeru.

( Damira Kalač )