Put do EU je preko institucija, a ne ulice
Proces približavanja EU bi se morao temeljiti na političkoj aktivnosti, a ne na političkoj neaktivnosti, ocijenio je Vladimir Bilčik
Šef Delegacije Evropskog parlamenta (EP) za odnose sa Crnom Gorom, Vladimir Bilčik, ocijenio je juče da je politička situacija u Crnoj Gori polarizovana i paralizovana i da zbog toga državi, što je prije moguće treba nova Vlada, koja će imati većinsku podršku u parlamentu.
”Politički život u Crnoj Gori se mora usredsrijediti na evropske institucije, a ne na djelovanje na ulicama, niti na uplitanje stranih aktera”, istakao je Bilčik na sjednici Odbora za vanjsku politiku EP tokom rasprave o nacrtu Izvještaja o Crnoj Gori.
Bilčik je kazao da je Crna Gora prošla kroz mirnu promjenu Vlade, navodeći da smo “istovremeno svjedočili rezultatima rada te promjene Vlade koji su bili razočaravajući”.
”Nije bilo previše napretka po pitanju evropskih integracija. To je zaključak i to moramo otvoreno izgovoriti. Proces približavanja EU bi se morao temeljiti na političkoj aktivnosti, a ne na političkoj neaktivnosti - a to je ono čemu smo svjedočili u Crnoj Gori u proteklih nekoliko godina i u proteklih nekoliko sedmica. Država se mora pokrenuti i ne ostati samo na izjavama”, ocijenio je Bilčik.
Izvjestilac EP za Crnu Goru Tonino Picula je tokom prezentovanja Nacrta rezolucije, pozvao na konstruktivan politički dijalog, kao i predanost svih parlamentarnih stranaka u Crnoj Gori da prevladaju trenutnu polarizovanu političku klimu.
”Kako bi se postigao znatan napredak u ključnim reformama povezanima s EU, potrebno je jačanje funkcioniranja državnih institucija, a ne njihov bojkot. To je ono što vaši građani žele i s pravom očekuju”.
Istakao je da ista poruka vrijedi za kontinuirane političke napetosti između i unutar izvršne i zakonodavne vlasti, te bojkot parlamenta.
”Preko sto zakonodavnih predloga u Skupštini je na čekanju, što ima direktan uticaj na reformske procese”, kazao je Picula.
On je izrazio zabrinutost zbog nedovoljnog napretka u reformi pravosuđa i zbog raširenosti korupcije - dvije ključne reforme za koje je potrebna zakonodavna potpora.
Predstavnik Evropske narodne stranke, Paolo Ranhel, je istakao da je šteta što Crna Gora, koja je imala vodeću ulogu u integracijama, stagnira i što je izgubila kapacitete da zatvori neka od poglavlja koja su važna.
”Zabrinuti smo zbog političke stabilnosti. Prvo pitanje koje bi trebalo razriješiti i pomoći vođstvu i snagama Crne Gore je da pronađu neko rješenje za stabilnost, da njihova Vlada bude u stanju to da učini”.
Istakao je da su uticaj Rusije i određenih srpskih snaga, kao i konflikt između crnogorske i srpske pravoslavne crkve, uz političku nestabilnost - pitanja koja izazivaju zabrinutost.
Šef jedinice za Crnu Goru i Srbiju u Generalnom direktoratu za proširenje, Mihael Miler, kazao je da je politička stabilnost u zemlji ključna i da čekaju vijesti o novoj Vladi i daljim reformama.
”To je odgovornost Crne Gore i njihove institucije moraju odigrati svoju odgovarajuću ulogu. Očekujemo bržu reformu naročito vladavine prava”, rekao je Miler.
Klajv Rumbold iz Evropske službe za vanjske poslove je naglasio da podržavaju proevropske političke snage i da očekuju da one rade na potrebnim reformama kako bi zemlja postala članica EU.
Izvjestilac iz sjenke iz stranke evropskih liberala, Klemen Grošelj, kazao je da je Crna Gora ipak napravila neki napredak, ali da nije zadovoljavajući napredak u području vladavine prava.
On je rekao da je veliki uspjeh što se Crna Gora pridružila sankcijama EU protiv Rusije, “posebno zbog stava drugih država kandidata po tom pitanju”.
( Željka Vučinić )