Bitka za principe ili fotelje
U pregovorima je ipak došlo do zastoja koji je, kako tvrdi dio izvora “Vijesti”, prouzrokovan raspodjelom resora, dok drugi kažu da je problem u programskim principima, odnosno osudi genocida u Srebrenici. Umjesto jedinstvene platforme, trenutno postoje dva dokumenta
Iako mandatar Dritan Abazović (GP URA) poručuje da se proces formiranja nove vlade bliži kraju, predstavnici dijela opozicije tvrde da to nije tačno i da potencijalni konstituenti nove vlasti još nisu usaglasili ni osnovne principe na kojima bi ona trebalo da počiva.
Abazović je, nakon jučerašnjeg četvoročasovnog sastanka s liderima opozicije, saopštio da će u vladi učestvovati koalicija “Crno na bijelo” (GP URA i CIVIS), Socijalistička narodna partija (SNP) i manjinske stranake, dok je na ostalim subjektima da odluče žele li da uđu u budući kabinet, kome će podršku u parlamentu pružati Demokratska partija socijalista (DPS).
Dok dio izvora “Vijesti” tvrdi da je zastoj u pregovorima o formiranju vlasti prouzrokovan raspodjelom resora, drugi navode da je problem u dijelu programskih principa, odnosno osudi genocida u Srebrenici.
Više izvora lista iz opozicije kaže da će pitanje njihovog eventualnog učešća u vladi ili podrške njoj biti riješeno tek kad se precizira sporazum na kom bi trebalo da se formira izvršna vlast.
Umjesto jedinstvene programske platforme, koja bi bila ponuđena na potpis mogućim koalicionim partnerima, trenutno, navodno, postoje dva dokumenta, od kojih je prvi kreirala kompletna opozicija, a drugi GP URA, SNP i manjinske stranke, koji su inače u decembru sklopili memorandum o saradnji.
U prvom, koji je sinoć objavio dio medija, nedvosmisleno se osuđuje zločin u Srebrenici, dok u drugom te osude navodno nema.
Autori i jednog i drugog sporazuma tvrde da su predstavnici manjinskih partija na njihovoj strani.
U opoziciji navode da manjinske stranke neće parafirati dokument na kom su već potpisi GP URA i SNP-a, jer on ne sadrži osudu Srebrenice.
Na taj način, kako je rekao jedan od sagovornika “Vijesti”, vrši se direktan pritisak na lidera Bošnjačke stranke (BS) i potpredsjednika Skupštine Ervina Ibrahimovića, da dovede u pitanje podršku Abazoviću, čime bi mandatar bio prinuđen da napravi kompromis i u vladu primi Socijaldemokrate (SD) i Socijaldemokratsku partiju (SDP).
Kako su “Vijesti” ranije objavile, SDP, kako sad stvari stoje, neće biti dio nove vlade, dok se razmatra mogućnost da SD u budućem kabinetu predstavlja nestranačka ličnost bliska toj partiji, što SD odbija.
Te dvije stranke protive se učešću SNP-a u Vladi.
Iz SNP-a su sinoć, nakon sastanka podgoričkog odbora stranke, saopštili da se “zna kako i na koji način će nova vlada biti formirana, ko će je činiti i koji kadrovi će predstavljati SNP”.
Izvori lista iz opozicije tvrde da su iznenađeni drugom platformom, navodeći da će rasplet krize biti jasniji kad se bude znalo koji dokument su predstavnici manjinskih stranaka spremni da potpišu.
Iako su neki mediji nakon sastanka Abazovića i opozicije objavili dokument za koji su tvrdili da je “usaglašeni sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima” nove vlade, izvršni direktor GP URA Zoran Mikić demantovao je to, rekavši “Vijestima” da juče nije potpisan nijedan dokument.
”Vjerujem da će to potvrditi svaki učesnik sastanka. Nedvosmisleni su principi na kojima treba da se formira vlada i oni su više puta od nas i mandatara javno saopštavani. Ovo što je izašlo u medijima je nešto što je, prema našim informacijama, dogovarao dio parlamentrane opozicije”, istakao je on.
Abazović je, nakon sastanka, rekao novinarima da je lider SNP-a Vladimir Joković potpisao memorandum u kom se “jasno govori o ruskoj agresiji (na Ukrajinu)”.
Mikić je pojasnio da je Abazović mislio na drugi dokument koji se, kako je naveo, tiče potpisnika memoranduma o saradnji (“Crno na bijelo”, SNP i manjinske partije).
”Na taj papir su danas Abazović i Joković stavili paraf, a vjerujem da će ubrzo i ostali potpisinci memoranduma”, naveo je on.
Abazović je saopštio da je politika koju vodi jasna i nedvosmislena, i da pitanje hoće li je podržati DPS, SD i SDP - nije za njega.
”Mandatar je skoro svoj dio posla završio, sad je sve na partijama. Ono što smo rekli na početku kad smo dobili mandat - da će nam biti potrebne dvije sedmice da se kompletiramo, mislim da je to jako blizu. Što se tiče DPS-a, njihovo ponašanje je od početka korektnije od ostalih. Možda zato što znaju da neće biti u vladi”, istakao je on, dodajući da nema potrebe za novim sastankom, ali i da nema ništa protiv toga da se održi ako to neko zatraži.
Lider i poslanik Force Genci Nimanbegu, rekao je novinarima da bi sastanak mandatara i opozicije bio prekinut da nije intervenisao, navodeći da se vlada ne može sastavljati “po hodnicima i na Tviteru”.
Upitan da li mi je prihvatljivo da u budućoj vladi bude SNP, koja dosad javno nije osudio invaziju na Ukraijunu, Nimanbegu je odgovorio da je to pitanje razgovora i dogovora...
”Stvari se moraju rješavati za stolom. Ne mogu se rješevati na brzinu i u zaletu. I mediji moraju da budu odgovorni, a oni koji žele da vode vladu - moraju da budu još odgovorniji”, poručio je Nimanbegu.
Ishodom jučerašnjeg razgvora nezadovoljan je bio predsjednik i poslanik Liberalne partije (LP) Andrija Popović, koji je kazao medijima da su partijski i lični interesi prevladali nad državnim i da je to dovelo da zastoja u pregovorima.
”Kako sad stvari stoje, LP neće biti dio tog projekta. Bilo je govora o tome da mandatar vrati mandat, ali to je možda normalno za pregovore gdje svi dolaze s maksimalističkim zahtjevima. Bilo je momenata gdje je došlo do intervencije, ne samo Nimambegua, nego više učesnika, i na kraju se došlo do razumnog zaključka da se u nekoliko dana ubrzaju pregovori”, naglasio je Popović, dodajući da je i Abazović u jednom trenutku ponudio da vrati mandat.
Sastanku sa Abazovićem prisustvovali su lider i generalni sekretar DPS-a Milo Đukanović i Aleksandar Bogdanović, predsjednici SDP-a Raško Konjević, SD-a Damir Šehović, BS-a Ervin Ibrahimović, Force Nimanbegu, Albanske alternative Nik Đeljošaj, Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka, Demokratske partije Fatmir Đeka, Liberalne partije Popović i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović.
Šćekić: Srebrenicom sabotiraju formiranje vlade
Potpredsjednik SNP-a Dragoslav Šćekić, ocijenio je da stranke koje insistiraju na temi Srebrenice time pokušavaju da zaustave formiranje nove vlade koja će se, prema njegovim riječima, baviti pitanjem od kog su ti subjekti bježali i koje je bolno za njih - borbom protiv kriminala i korupcije.
”Oni se bave temama koje su ispričane, pokušavajući i dalje da siju sjeme tenzija i podjela. Građani Crne Gore nemaju više vremena za gubljenje na takvu politiku. Jednostavno - hoće da se bave sadašnjošću i budućnošću, jer su im ti politički subjekti već dobar dio života potrošili na mržnju i podjele. Očito je da tim subjektima odgovara nejaka, smijenjena Vlada, koja nije imala hrabrosti i interesa da se bavi korupcijom i organizovanim kriminalom, što je pokazao i izveštaj Evropske komisije”, istakao je Šćekić za “Vijesti”.
Iz DPS-a, SD-a i SDP-a proteklih sedmica su u više navrata isticali važnost osude genocida u Srebrenici i vojne invazije Rusije na Ukrajinu za formiranje nove vlade, zahtjevajući od SNP-a da se jasno odredi u odnosu na te događaje.
Poslanik DPS-a Predrag Bošković rekao je prošle sedmice da bi za dogovor o novoj vlasti bilo dobro “da svi stanu iza nekoliko ključnih civilizacijskih vrijednosti - kako pitanja osude agresije Rusije, tako i genocida u Srebrenici”, da ta pitanja ne bi bila kočnica kasnijem funkcionisanju vlade.
Iz SD-a su ranije naveli da je sigurno da državotvorne partije i evroatlantski partneri, “ni u snu neće dati podršku da ruski igrač u predvorju ‘hladnog rata’, koji ne priznaje genocid u Srebrenici, koji odbija da osudi rusku agresiju na Ukrajinu, koji je svojevremeno bio jedan od organizatora nasilnih demonstracija zbog priznavanja nezavisnosti Kosova, za koga je ulazak u novu vladu ‘partija šaha odigrana za Srbiju, Republiku Srpsku i Kosovo’, ima značajniji uticaj u novoj vladi”.
Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković, zatražila je početkom mjeseca od lidera SNP-a Jokovića da se odredi i saopšti da li osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu i da li “još negira genocid u Srebrenici”.
Iz DPS-a, SD-a i SDP-a “Vijestima” nisu odgovorili na pitanje zašto insistiraju da u prvom planu razgovora o formiranju nove vlasti budu pitanja Srebrenice i Ukrajine, a ne borba protiv kriminala i korupcije.
Sjednica parlamenta sljedeće sedmice?
Sjednica Skupštine na kojoj bi se birala nova vlada, planirana je, prema saznanjima “Vijesti”, za sljedeću sedmicu.
Abazović je juče rekao da će se Skupština odblokirati “na način koji je ranije naveo”. “Odblokiraće se. Nadam se da će preovladati konstruktivnost kod DF-a, ali ako i dalje želi da ponizi institucije Crne Gore - najveću štetu će nanijeti sebi. Ako to ne uradi gospodin (Strahinja) Bulajić (predsjedavajući Skupštine), uradiće neki drugi potpredsjednik. Dan održavanja Skupštine nije daleko”.
Komentarišući najavu DF-a da će podnijeti krivičnu prijavu ako neki drugi potpredsjednik parlamenta zakaže sjednicu, Abazović je rekao da DF mora biti svjestan da krivičnoj prijavi podliježe i blokiranje rada parlamenta. Ponovio je da razumije partijske interese DF-a, ali da oni ne mogu da drže Crnu Goru kao taoca.
Poručio je i da nije daleko dan kad će predstaviti ministre.
Osuda agresije na Ukrajinu, podrška rezoluciji o Srebrenici...
Neposredno nakon završetka sastanka mandatara i opozicije, u medijima naklonjenim partijama bivše vlasti pojavio se “Sporazum o parlamentarnoj podršci i političkim prioritetima 43. Vlade”. U njemu se navodi da su ga zaključili BS, SD, SDP, FORCA, Albanska alternativa, Demokratska partija, Demokratska unija Albanaca, LP, GP URA i DPS koja će, kako piše, dati manjinsku podršku vladi.
Njime se preciziraju principi buduće vlade, normativni prioriteti za ispunjavanje obaveza za članstvo u EU, politički prioriteti izvršne vlasti,struktura vlade, način odlučivanja, oročavanje sporazuma na godinu...
U preambuli tog dokumenta izražava se podrška rezoluciji o genocidu u Srebrenici koju je ranije usvojila Skupština, kao i podrška usklađivanju spoljne politike s EU i NATO, uz osudu agresije Rusije na Ukrajinu.
( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )