Begić: Izvjesna opasnost od epidemije malih boginja
"Važno je istaći da što kasnije do ulaska virusa dođe, epidemija će biti veća, duže će trajati i biće je teže suzbiti, s obzirom na broj osoba, a posebno djece koja nijesu zaštićena. Jednom kada virus počne da se širi posljedice mogu biti ozbiljne čak i po živote zaražene djece i odraslih", kazao je Begić
Opasnost od epidemije malih boginja (morbila) u Crnoj Gori je realna i gotovo izvjesna, iako se u ovom trenutku ne može sa sigurnošću reći kada će do nje doći, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Epidemiolog Senad Begić, načelnik odjeljenja za imunoprofilaksu i putnike u međunarodnom saobraćaju u IJZ Crne Gore, kazao je da se ne može sa sigurnošću reći da li će se virus unijeti sa Kosova, iz Makedonije ili neke druge države u kojoj postoji oboljevanje.
"Važno je istaći da što kasnije do ulaska virusa dođe, epidemija će biti veća, duže će trajati i biće je teže suzbiti, s obzirom na broj osoba, a posebno djece koja nijesu zaštićena. Jednom kada virus počne da se širi posljedice mogu biti ozbiljne čak i po živote zaražene djece i odraslih", kazao je Begić agenciji Mina.
On je rekao da je crnogorsko društvo uglavnom bilo pošteđeno antvakcinalnih poruka i uspješno se borilo sa njima sve do 2014. godine, kada se u cijelom regionu intenzivirala kampanja protiv zaštite zdravlja djece.
Begić je nave da od tada antivakcinalne poruke, koje se nerijetko služe emocionalnim manipulacijama, počinju da utiču i na roditelje koji nijesu imali prilku da osjete opasnost zaraznih bolesti.
On je ocijenio da je pojava društvenih mreža doprinjela da mnoštvo pogrešnih informacija, iskrivljenih podataka, nenaučnih činjenica i zlonamjernih tvrdnji protivnika napretka i vakcinacija lakše nalazi put do zbunjenih roditelja.
"Prosto je nevjerovatno da jedno mladno i moderno društvo u srcu Evrope sebi može dozvoliti da ima neracionalne stavove i odbojnost prema osnovnim civilizacijskim tekovinama. I upravo je to je ono što je jako teško iskorijeniti i što me kao ljekara i zdravstvenog profesionalca posebno zabrinjava“, kazao je Begić.
Prema njegovim riječima, istovemeno je sve izraženiji trend „liječenja“ na internetu. „Nevjerovatno je koliko se kod nas koristi a koliko je „doktor Google“ opasan“.
Begić je kazao da se adekvatno medicinsko znanje može dobiti isključivo na internetu i korišćenjem pretraživača – fakulteti i univerziteti ne bi trebalo da postoje nigdje u svijetu.
"Prateći komentare na portalima i društvenim mrežama, lako je uočiti da je sve više komentara sa pogrešnim činjenicama o obolijevanju, o bolestima, o liječenju, da je sve više izmišljenih i iskrivljenih podataka koji samo čine dodatnu štetu svima nama“, kazao je Begić.
On smatra da je jedan od načina suzbijanja takvih pojava povećanje dostupnosti zdravstvenih usluga i servisa, edukacija zdravstvenih radnika, povećanje njihove pristupačnosti i komunikacijskih vještina ali i ono što je posebno bitno – edukacija roditelja.
"Sve navedeno podrazumjeva i izlazak iz naših ordinacija i zastupanje naučnih činjenica, naučnih istina i medicine zasnovane na dokazima uvijek i svuda. Moderan ljekar nema radno vrijeme već je njegov zadatak da bude što dostupniji svojim pacijentima te da mora sprovoditi promociju zdravlja – uvijek i svuda“, rekao je Begić.
On je objasnio da se specifičnost vakcina, između ostalog ogleda i u tome da se daju zdravima i onima koji su najvurnelabilniji – najčešće djeci i da zbog toga, kada se radi o kvalitetu vakcina nema mjesta ni za kakve dvojbe niti za razmišljanja.
"Isključivo one vakcine koje su proizvedene, testirane, licencirane i namjenjene za upotrebu u najrazvijenijim zemljama svijeta se mogu koristiti kod nas. Na ovaj način je zakonom osiguran isti kvalitet i način upotrebe vakcina kao u najrazvijenijim zemljama svijeta“, kazao je Begić.
On je rekao da oponenti vakcinacija često insistiraju na nacionalnim laboratorijama u kojima bi se kontrolisao kvalitet vakcina, ali da iako na prvi pogled razuman, takav zahtjev niti je realan niti izvodljiv.
"Mnogo bogatije države i društva sebi ne mogu priuštiti takve, visoko specijalizovane laboratorije niti kadar potreban za rad u njima jer to podrazumjeva višegodišnje obuke i multimilionska ulaganja u edukaciju i opremu”, naveo je Begić.
On je objasnio da je zbog toga kontrola kvaliteta vakcina organizovana u dovoljnom broju visoko specijalizovanih laboratorija koje su nezavisne kako od proizvođača tako i od države sa ciljem osiguranja apsolutnog odsustva bilo kakve pristrasnosti ali i pritisaka.
"Laboratorije su obično zasebni dijelovi velikih univerziteta i nezavisnih naučnih institucija čiji su osnovni zadaci služenje zdravlju i dobrobiti naroda a ne određenih pojedinaca niti državnih aparata. Ne smijemo dozvoliti da dalje ugrožavamo živote i zdravlje naše djece neodgovornim ponašanjem i moramo svi zajedno učiniti sve što je u našoj moći da do epidemije ne dođe“, upozorio je Begić.
On je rekao da povećan epidemiološki rizik imaju sva mjesta u kojima veliki broj djece boravi na malom i skučenom prostoru a često u intenzivnom i bliskom kontaktu.
Begić je kazao da su mnoge epidemije i žarišta zaraznih bolesti, a posebno onih koje se prenose kapljicama (grip, male boginje, varičela i druge) ili vazduhom, dokazano bile povezane sa igraonicama, vrtićima i školama.
"Čak i bez naučnih dokaza i iz svakodnevnog iskustva roditelji znaju kojom brzinom se najobičnija kijavica širi među djecom u vrtiću. Ne smijem i ne želim ni da pomislim šta bi se moglo dogoditi ako virus morbila (malih boginja) uđe u kolektiv osjetljive djece. A takvih je kolektiva i takve djece u ovom trenutku na žalost previše“, naveo je Begić.
On je rekao da svako grupisanje nezaštićene i osjetljive djece nosi povećani epidemiološki rizik ali to apsolutno ne znači da djecu treba držati izvan od vrtića i škola.
"Postojanje dobrog kolektivnog imuniteta je imperativ i samo vraćanjem kolektivnog imuniteta na nivoe prije 2014-e postićićemo zaštitu sve pa čak i one djece koja određene vakcine ne mogu primiti bilo zbog uzrasta ili određenih medicinskih stanja (bolesti)“, kazao je Begić.
On je najavio da u utorak u Budvi počinje regionalni sastanak rukovodilaca imunizacijskih programa evropskog regiona Svjetske zdravstvene organizacije.
"To je jedan od najvećih sastanaka vodećih zdravstvenih stručnjaka i naučnika svijeta koji se održava svake dvije godine i koji između ostalog za cilj ima i definisanje daljih koraka u konačnoj eliminaciji i iskorjenjivanju", rekao je Begić.
( MINA )