Živa antika Miraša Martinovića
Autorsko veče “lirskog arheologa među pjesnicima” biće upriličeno večeras, a na događaju će govoriti i pisac i publicista Božidar Proročić i profesor književnosti Veljko Đukanović
Autorsko veče “Živa antika” crnogorskog pisca i pjesnika Miraša Martinovića biće upriličeno danas na Cetinju, u čitaonici Narodne biblioteka “Njegoš” u 18 časova. O Martinovićevom književnom stvaralaštvu govoriće pisac i publicista Božidar Proročić i profesor književnosti Veljko Đukanović.
Martinović za sobom ima više od dvadeset knjiga poezije, priča i romana, a djela su mu prevođena na nekoliko jezika. Među najnovijim izdanjima je i knjiga poezije “Troja domovina moja” koja sadrži oko 40 pjesama koje, tvrdi Proročić, čitaoca vraćaju u drevnu antičku prošlost, ne samo Grčke već i Prevalisa.
”U beskrajnom crnogorskom kulturnom krugu (a i van njega) mali je broj pjesnika i proznih pisaca koji ostavljaju tako snažan i autentičan lični stvaralački pečat kao što to radi Miraš Martinović. Njegova knjiga poezije ‘Troja domovina moja’ predstavlja vrlo složeno i kompleksno pjesničko štivo sa vrlo jasnim ali i dubokoumnim porukama, koje su se u samom autoru taložile kao vid višedecenijskog iskustva u istraživanju antičke prošlosti Crne Gore”, zapisao je on.
Martinovićev jedinstven pjesnički izraz čini ga “lirskim arheologom među pjesnicima”, a njegova književnost neraskidivo je povezana s mitologijom, antikom, arheologijom.
”Autor povezuje vizuelnu umjetnost pronalazeći inspiraciju, ali i poetske zaplete uglavnom iz grčkih mitova koji sadrže priče o bogovima, drevnim gradovima, nepreglednim prostranstvima na kojima su nastajale drevne civilizacije. Miraš Martinović je unikatna i rijetka figura savremene crnogorske književnosti orginalnog može se reći filigranskog umijeća i stila. On podsjeća na drevne grčke kipare koji su svoja djela klesali decenijama dajući im najbolji dio sebe. Fasciniran je prošlošću, velikim civilizacijama, antičkim temama. Njegova poezija čitaoce osvaja helenizmom i mistikom koji se obostrano prepliću kroz paradigmu nastajanja i događaje iz daleke prošlosti”, napisao je Proročić.
On je zaključio da u sintezi mitskog, književnog, enciklopedijskog, etimološkog i kulturološkog, Martinović na poseban način budi maštu čitalaca i pretvara je u stvarnost.
( Jelena Kontić )