Juventas: Mala posjećenost savjetovališta za mlade

U Crnoj Gori u okviru svih domova zdravlja funkcioniše 18 savjetovlišta za mlade, ali je posjećenost u njima mala, saopšteno je iz nevladine organizacije Juventas.

Jovan Dašić iz Juventasa objasnio da je prvo savjetovalište za mlade, prije reforme zdravstvenog sistema, formirano u Bijelom Polju 2003. godine i da su u njemu radili stručnjaci iz oblasti opšte medicine, pedijatrije, psihijatrije, neuropsihijatrije, psihologije i zdravstvene njege.

„Savjetovališta za mlade funkcionišu u sklopu svakog Doma zdravlja, u Crnoj Gori. Reformom zdravstvenog sistema postoji 18 domova zdravlja. Posjećenost savjetovališta u većem broju slučajeva mala i ne vode svi domovi zdravlja preciznu evidenciju“, kazao je Dašić agenciji MINA.

On je saopštio da je savjetovalište u Bijelom Polju, prema statistici za prošlu godinu, imalo 144 polaznika, organizovalo šest tribina u srednjim školama, dva okrugla stola za roditelje i pedagoge, da je bilo 109 individualnih posjeta, a da je na internet stranici bilo 1.238 posjeta.

Dašić je dodao da je Savjetovalište za mlade pri Domu Zdravlja Andrijevica prošle godine obuhvatilo 165 omladinaca svojim projektnim aktivnostima, dok je u Savjetovalištu za mlade u Domu Zdravlja Berane, 180 omladinaca prošlo školu odvikavanja od pušenja, a grupnim preventivnim aktivnosima su obuhvatili su 275 učenika.

Primjer dobre prakse, prema riječima Dašića je i Savjetovalište za mlade Doma Zdravlja Kotor gdje se svakog četvrtka održavaju grupne sesije za deset do 15 korisnika, odnosno za oko 50 korisnika mjesečno odnosno oko 700 korisnika godišnje.

“Uprkos relativno velikoj posjećenosti iz Savjetovališta izražavaju želju za povećanjem te statistike”, rekao je Dašić.

Dašić je rekao da su zdravstvena savjetovališta dio primarne zdravstvene službe i da su usmjerena rano otkrivanje i prevenciju najčešćih hroničnih bolesti, kao i praćenju oboljelih s ciljem sprječavanja komplikacija.

“U savjetovalištima se pružaju savjetovanja o navikama, subjektivnim i objektivnim tegobama, zdravom stilu života, kvalitetnoj ishrani, važnosti fizičke aktivnosti, kontrola krvnog pritiska i nivoa glukoze u krvi, a u nekim i kontrola holesterola u krvi”, rekao je Dašić.

Kako je naveo, reformom zdravstvenog sistema zdravstvena savjetovališta pripadaju centrima za prevenciju, koja funkcionišu u okviru centara za podršku domova zdravlja.

Prema njegovim riječima, u okviru Centra za prevenciju, funkcionišu savjetovalište za djecu, populaciono savjetovalište, savjetovalište za mlade, savjetovalište za reproduktivno zdravlje i higijensko-epidemiološka služba.

Dašić je saopštio da dobrovoljno i poverljivo testiranje i savjetovanje na HIV, u zavisnosti od organizacije doma zdravlja, funkcioniše u savjetovalištu za mlade, u savjetovalištu za reproduktivno zdravlje ili kao posebno savjetovalište.

“U Crnoj Gori sedam domova zdravlja i Institut za javno zdravlje vrše dobrovoljno i poverljivo savjetovanje i testiranje na HIV”, rekao je Dašić.

On je objasnio da se u svjetovalištima za mlade preventivno djeluje i ta populacija upoznaje sa bitnim karakteristikama razvoja u periodu mladalaštva, teškoćama i problemima sa kojima se suočavaju i načinima izbjegavanja i prevazilaženja tih teškoća.

Dašić je rekao da se u savjetovalištima radi individualno - dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje, grupno - preventivne radionice, najčešće program prevencije i odvikavanja od pušenja.

Savjetovališta organizuju predavanja i tribine u školama sa ciljem zdravstvenog prosvjećivanja i promocije zdravlja, manifestacije u lokalnoj zajednici, dijele promotivni materijal, oglašavaju putem masovnih medija kao i akcije otvorenog tipa.

Trenutno su, kako je naveo, zaposleni u većini savjetovališta prevashodno koncentrisani na program prevencije i odvikavanja od pušenja, što je pohvalno ali ne i dovoljno.

Dašić je rekao da bi u savjetovalištima za mlade trebalo sprovoditi teme o opštem zdravlju i normalnom rastu i razvoju, razvojnoj problematici adolescentnog uzrasta, prevencija alkoholizma, narkomanije i pušenja kod mladih.

Savjetovališta, kako je kazao, treba da rade i na programima prepoznavanje rizičnih oblika ponašanja, seksualno i reproduktivnog zdravlja i vaspitanja (ljubav i odnosi među polovima, vještina komuniciranja u oblasti seksulanosti, kontracepcija i trudnoća, planiranje porodice).

Trebalo bi, smatra Dašić, sprovoditi i teme o zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih i prevencija polno prenosivih bolesti, zaštiti od neželjene trudnoće i njenih posledica, mentalnom zdravlju, o fazama odrastanja i sazrijevanja.

Savjetovališta treba i da sprovode teme o pedagoško-psihološko savetovanjima mladih sa problemima odrastanja i učenja (problemi u učenju , komunikacija u vršnjačkoj grupi, problemi zanemarivanja i zlostavljanja, pomoć u izboru budućeg zanimanja, ishrana i sl.) kao i savjetodavni rad sa porodicom adolescent i zdravi stilovi života.

( MINA )