Ambasada SAD: Opasne prijetnje ruskog ambasadora prema BiH
U Ambasadi navode da će SAD nastaviti da „stoji snažno uz BiH za vrijeme preduzimanja potrebnih koraka kako bi osigurala članstvo u Evro-Atlanskom savezu nacija“
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini osudila je prijetnje ambasadora Ruske Federacije u BiH Igora Kalabuhova reakcijom Rusije ukoliko BiH postane članica NATO-a.
“Posljednje prijetnje ruskog ambasadora prema BiH su opasne, neodgovorne i neprihvatljive. Nijedna treća strana nema pravo glasa u bezbjednosnim dogovorima između NATO-a i suverenih zemalja“, navodi se u objavi Ambasade SAD na Twitteru od četvrtka, 17. marta.
U Ambasadi navode da će SAD nastaviti da „stoji snažno uz BiH za vrijeme preduzimanja potrebnih koraka kako bi osigurala članstvo u Evro-Atlanskom savezu nacija“, saopštila je Radio Slobodna Evropa.
Ruski ambasador Igor Kalabuhov je u intervjuu Televiziji Federacije BiH (FTV), objavljenom 15. marta, o mogućem ulasku BiH u NATO, naveo da je to „unutrašnja stvar svake države“, ali da je druga stvar reakcija Rusije.
“Na primjeru Ukrajine smo pokazali šta očekujemo. Ako bude prijetnja mi ćemo reagovati”, rekao je Kalabuhov za FTV.
Dodao je da se ne radi o direktnoj prijetnji, ali da bi se analizirala „geopolitička situacija”.
“Mislim da je nerealno da BiH postane članicom NATO-a, vidimo da nema konsenzusa”, rekao je Kalabuhov.
Izjavu Kalabuhova najoštrije je osudio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
"Poruka ruskog ambasadora da će uslijediti reakcija Rusije, pri čemu se navodi primjer Ukrajine nad kojim Rusija vrši agresiju je nedvosmislena, ali istovremeno i neprihvatljiva za Bosnu i Hercegovinu”, navodi se u reakciji Komšića od srijede, 16. marta.
Komšić je istakao kako jedino BiH može donijeti odluku o pridruživanju NATO-u.
“Nama je poznata promjena stava Ruske Federacije u pogledu odluka institicija BiH, koje su ranije od Ruske Federacije poštovane, te da to u posljednjih nekoliko godina nije slučaj. Međutim, kao predsjedavajući Predsjedništva BiH dužan sam da s tim u vezi, osudim i odbacim izrečene prijetnje, koje nisu samo prijetnje Bosni i Hercegovini, nego i prijetnje po mir i stabilnost Zapadnog Balkana”, poručio je Komšić.
Ruska ambasada je i ranije, u martu 2021. godine u saopštenju najavila da će reagovati na „neprijateljski korak“ u slučaju praktičnog zbližavanja BiH i NATO-a.
BiH je 2018. godine primljena u Akcijski program za članstvo (MAP) u NATO-u koji je, pojednostavljeno, pripremna faza za punopravno članstvo.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je 28. septembra 2005. Zakon o obrani BiH sa 33 glasa "Za", od ukupno 42 zastupnika. Zakonom su integrirane dvije entitetske vojske - Vojska Republike Srpske s Vojskom Federacije BiH koja je pak nastala spajanjem Armije Republike BiH i Hrvatskog vijeća obrane.
U tom zakonu se, između ostalog, navodi da će državna vlast “provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”. Bošnjački i hrvatski političari zbog toga kažu da BiH nije vojno neutralna zemlja.
Članstvu u NATO-u protive se sve parlamentarne stranke iz Republike Srpske, jednog od dva entiteta. Insistiraju na tome da se o eventualnom članstvu u NATO-u treba raspisati referendum, ali i da će "koordinisati sve poteze po tom pitanju sa Srbijom".
( Vijesti online )