Divljanje cijena može zaustaviti samo država (INFOGRAFIK)
Zbog rasta cijena žitarica, stočne hrane i energenata i domaći proizvođači svinjskog i pilećeg mesa najavljuju poskupljenja i traže veću pomoć države i da mjere što prije stupe na snagu
Uvozno pileće i svinjsko meso poskupiće u crnogorskim trgovinama za oko 60 odsto jer su za toliko porasle cijene na evropskim tržištima, dok bi cijene ovih vrsta mesa od domaćih proizvođača već naredne sedmice mogle biti veće za oko 25 odsto zbog rasta cijena stočne hrane, goriva i drugih inputa, saopštili su “Vijestima” proizvođači i trgovci.
Cijene ovih vrsta mesa na evropskim tržištima rastu jer se ishrana ovih životinja zasniva na žitaricama, čije cijene zbog ukrajinske krize rastu iz dana i dan i dostižu nevjerovatne rekorde. Cijene mesa od goveda i ovaca imaju manji rast jer se njihova ishrana uglavnom bazira na travama, silaži i sijenu, koje nemaju značajan rast, a manje na žitaricama.
Rast cijena mesa na evropskim tržištima i pojava ptičjeg gripa u nekoliko zemalja EU, može biti prilika za domaće proizvođače ali oni svi zajedno zadovoljavaju oko četvrtine potreba potrošača i turističke privrede. Međutim, ako cijene žitarica i stočne hrane nastave da rastu, moraće da porastu i cijene domaćeg mesa, zbog čega traže značajniju pomoć države.
Stočna hrana poskupjela za još 25 odsto
Vlasnik kompanije “Neksan Čavor”, koja je najveći crnogorski proizvođač svinjskog mesa, Nikica Čavor, kažu da su od dobavljača dobili nove cijene stočne hrane koje su za 25 odsto veće od dosadašnjih zbog čega su prisiljeni i da cijene svog svježeg mesa iz farme u Danilovgradu povećaju za 25 odsto. Kazao je da su cijene svinjskog mesa na evropskom tržištu posljednjih dana povećane za 65 do 70 odsto.
Na svojoj farmi imaju 600 krmača, a godišnje uzgoje do 20 hiljada svinja. Svoje meso prodaju kompaniji “Voli”, sa kojom kažu imaju odličnu saradnju i razumijevanje.
”U odnosu na početak prošle godine cijene stočnog brašna su povećane za 75 do 80 odsto. U međuvremenu su povećane i cijene vakuum pakovanja, drva, energenata,... za 25 do 40 odsto. Kompaniju ‘Voli’ smo upoznali sa činjenicama da moramo povećati cijene, jer više ne možemo da izdržimo ovaj rast troškova”, kazao je Čavor.
Uvesti i pomoć za uzgoj tovljenika
On smatra da Ministarstvo poljoprivrede treba poboljšati pomoć proizvođačima, ali i naći način da se smanji cijena stočnog brašna.
”Mi smo prošle godine dobijali pomoć od 50 eura po krmači. Međutim propis predviđa da se jednom prizvođaču može pomoć dati za najviše 400 krmača, a mi ih imamo šeststo, tako da za preostalih 200 nismo dobili pomoć, a trebalo bi da država podstiče što veću proizvodnju. Ministarstvo za tov junadi daje subvenciju od po 150 eura, a za tov svinja nema subvencije, što bi trebalo promijeniti”, kazao je Čavor.
On navodi da u Crnoj Gori postoji samo jedna fabrika stočne hrane i da sa njom imaju dobru saradnju.
”Većinu sastojaka za proizvodnju stočne hrane moraju da uvoze a cijene žitarica su duplo veće nego prije godinu, ali shvatamo i njih da moraju povećati svoje cijene. Država bi trebalo da nađe način i pomogne im da cijene budu niže”, kazao je Čavor.
Predstavnici mlinske industrije i stočne hrane ranije su ukazivali da je jedan od problema to što je PDV na uvoz žitarica 21 odsto.
Iz najvećeg crnogorskog proizvođača pilećeg mesa “Novog Monteživa” iz Nikšića, nisu željeli da daju izjavu o problemima na tržištu i mogućem rastu cijena. Cijene jaja već su ove sedmice povećane za 25 odsto, zbog poskupljenja hrane za koke nosilje.
Cijena je odnos troškova i pomoći države
Željko Vlahović, iz kompanije “Montežas” u okviru koje radi i farma za uzgoj živine “Vlahović”, kazao je da će buduće cijene pilećeg mesa zavisiti od rasta troškova, ali i moguće pomoći iz državnog agrobudžeta.
”Za posljednjih 12 mjeseci došlo je do promjena cijena žitarica na berzama, pa samim to se odrazilo i na poslovanje živinarskih farmi u Crnoj Gori. S obzirom da žitarice čine 80 odsto troskova u ukupnoj strukturi, samim tim je očekivati da će doći do promjene cijena pilećeg i ćurećeg mesa”, kazao je Vlahović.
On navodi da su za godinu cijene svojih proizvoda poskupili za pet odsto, i da je to nedovoljno u ovom trenutku ako se uzmu u obzir svi makroekonomski faktori koji su doveli do poremećaja na tržištu.
”Novo formiranje cijena je uslovljeno sa više faktora, a to su: buduće kretanje cijena žitarica na berzi; realizacije planiranih subvencija agrobudžetom - mislimo da planirane subvencije ne mogu značajno pomoći u ublažavanju cijena, jer su kratkoročne to jest odnose se na jedan uzgoj; mogućih bolesti - ptičiji grip koji je aktuelan u Evropi, ali ne i kod nas i zemljama u regionu; i cijena nafte. Prilikom formiranja novih cijena imaćemo u vidu i životni standard građana koji sve to treba i da plate”, naveo je Vlahović.
”Vijesti” su poslale pitanja i vodećim trgovačkim lancima o cijenama mesa i situaciji na tržištu, ali nisu dobili odgovore.
Vlasnik “France” Hilmija Franca juče je za TV Vijesti kazao da su cijene goveđeg i junećeg mesa ranije povećane za oko 30 odsto i da se taj rast sada zaustavio, ali da se najavljuje rast cijena svježeg pilećeg mesa za 10 do 20 odsto.
Kada je riječ o zamrznutom mesu, kaže da je tačno da je cijena porasla između 40 i 60 odsto. Franca navodi da je došlo do značajnog povećanja svinjskog mesa u posljednjih 15 dana.
”Ta vrsta mesa je bila između 2 i 2,5 eura, a u ovom trenutku se cijena vrti oko četiri eura”, rekao je Franca.
Vlada pripremila mjere, ali je Skupština “zamrznuta” zbog politike
Vlada je na jučerašnjoj sjednici na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), finansija i poljoprivrede utvrdila set mjera kao odgovor na krizu izazvanu ratom u Ukrajini. Međutim za usvajanje većine tih mjera potrebno je glasanje u Skupštini, koja je blokirana zbog političkih igara.
Mjere će u zavisnosti od trajanja krize biti vrijedne između 13 i 50 miliona eura.
Iz MER-a su saopštili da je Vlada kreirala mjere kako bi se održala ekonomska stabilnost i očuvao životni standard.
”Crna Gora kao uvozno zavisna i decenijama urušavana ekonomija, već osjeća posljedice dešavanja u Ukrajini zbog čega je neophodno donositi odluke koje će u kratkom roku pomoći građanima”, kazali su oni.
Da bi dio ovih mjera mogao da se sprovede potrebno je da kroz skupštinsku proceduru prođu izmjene zakona o PDV-u i akcizama i ograničenju osnovnih životnih proizvoda, ali pošto je rad parlamenta trenutno u blokadi zbog aktuelne političke krize, za sada nije izvjesno kad će se stvoriti zakonski osnov da bi one mogle da se primjenjuju.
Iz MER-a su kazali da će smanjenje akciza na gorivo do 40% doprinijeti obezbjeđivanju stabilnosti cijene goriva u iznosu do 5 miliona eura mjesečno.
Pored toga, utvrđena je mjera privremenog ukidanja stope PDV za promet i uvoz brašna i jestivog suncokretovog ulja i smanjenje stope PDV sa 21 na 7 odsto za so, što su olakšice od oko tri miliona eura.
Iz MER-a su kazali da je Zakonom o ograničavanju cijena predviđeno da Vlada, u slučajevima ozbiljnih inflatornih rizika koji ugrožavaju životni standard građana i ekonomsku aktivnost, podzakonskim aktom može utvrditi listu proizvoda, maksimalne maloprodajne cijene koje će važiti za sve trgovačke lance i trajanje privremene mjere.
”Izbor proizvoda koji će se naći na listi, zavisiće od procjene Vlade u datom trenutku, i to na bazi detaljnih analiza. MER je već razvilo posebnu metodologiju praćenja cijena osnovnih životnih namirnica na mjesečnom nivou, te na taj način raspolaže informacijama o cijenama i maržama za osnovne prehrambene artikle. Vlada je u obavezi da odluku preispituje periodično, a najmanje na tromjesečnom nivou”, pojasnili su iz MER-a.
Javna rasprava za ovaj zakon je završena 10. marta, a MER uglavnom nije prihvatio primjedbe i sugestije Unije poslodavaca (UPCG).
Uz ove mjere, Ministarstvo poljoprivrede opredijelilo je dodatne subvencije za proizvodnju žitarica u iznosu od 350 hiljada eura, za proizvodnju kasnog krompira od 150 hiljada, dodjelu besplatnih plastenika za proizvodnju povrća u iznosu od 500 hiljada eura i dodjelu poljoprivrednih vaučera registrovanim poljoprivrednim proizvođačima vrijednosti po 200 eura, odnosno ukupno četiri miliona.
Dodatno, MER je pripremilo Plan interventnih nabavki koji Vlada može aktivirati u slučaju problema u snabdijevanju tržišta.
( Goran Kapor, Ivan Ivanović )