Zelenski: Spreman sam na razgovore sa Putinom, bez pregovora ne možemo završiti ovaj rat

Generalni konzul Grčke u Mariupolju Manolis Androulakis, posljednji diplomata Evropske unije koji se evakuisao iz opkoljene ukrajinske luke, rekao je da se taj grad pridružuje mjestima koja su u potpunosti srušena u ratovima.

Androulakis je pomogao desetinama grčkih državljana i etničkih Grka da se evakuišu. U utorak je napustio Mariupolj i poslije četverodnevnog putovanja kroz Ukrajinu preko Moldavije prešao u Rumuniju.

"Ono što sam vidio, nadam se da niko nikada neće vidjeti. Mariupolj će postati dio liste gradova koji su potpuno uništeni ratom; ne moram ih imenovati - to su Gernika, Koventri, Alep, Grozni, Lenjingrad", rekao je Androulakis.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kazao je da se večeras čulo više eksplozija u Podilskom okrugu oko prijestonice Ukrajine.

"Spasioci gase veliki požar u jednom od tržnih centrara u Podilskom okrugu. U ovom trenutku prijavljena je jedna žrtva. Na licu mjesta su sve službe - spasolačka, medicinska, policija", napisao je Kličko na Telegramu

Britansko ministarstvo odbrane saopštilo je da ruske snage koje napreduju sa Krima i dalje pokušavaju da zaobiđu Mikolajv i da žele da se kreću na zapad prema Odesi, dodajući da su ove snage ostvarile mali napredak tokom protekle sedmice.

"Blokada ukrajinske obale će vjerovatno pogoršati humanitarnu situaciju u Ukrajini, sprečavajući vitalne zalihe da stignu do ukrajinskog stanovništva", navodi ministarstvo na Tviteru.

Nakon što su ih ruske trupe držale kao taoce više od tri nedjelje, 64 radnika nuklearne elektrane su napustila Černobilj.

Zamijenilo ih je 46 radnika koji su se dobrovoljno javili, prenosi BBC.

Oko 200 smjenskih radnika i pripadnika ukrajinske Nacionalne garde bilo je zarobljeno u elektrani od 24. februara, prvog dana rata, kada su je ruske trupe zauzele.

Elektrana je u jednom trenutku ostala bez struje, nakon što je u borbama oštećen električni kabl.

Postojala je bojazan da bi gubitak struje mogao da dovede do kvara rashladnog sistema za istrošeno nuklearno gorivo, iako su stručnjaci rekli da je velika katastrofa malo vjerovatna.

Černobilj je nakon najveće svjetske nuklearne katastrofe 1986. bio u pogonu do 2000.

Ruski zvaničnici potvrdili su da je zamjenik komandanta Crnomorske flote Rusije, kapetan 1. klase Andrej Pali, poginuo u borbi u Mariupolju.

Palijevu smrt je prvo potvrdio sekretar Nahimovske škole ratne mornarice Konstantin Carenko na društvenoj mreži Vkontakte (VK), prenio je BBC.

Kasnije je ruski senator iz Sevastopolja, baze Crnomorske flote na Krimu koji je anektirala Rusija, naveo u postu na VK da je "Sevastopolj pretrpio težak, nenadoknadiv gubitak... Pali je poginuo u bitkama za oslobođenje Marijupolja od nacista".

Guverner Sevastopolja Mihail Razvožajev napisao je na Telegramu da je "Andrej Nikolajevič izabrao da brani otadžbinu kao svoje životno djelo i da je umro za našu mirnu budućnost".

Ukrajinski izvori izvijestili su o smrti pet ruskih generala u borbama koje su izbile nakon ruske invazije 24. februara. Rusija je do sada zvanično potvrdila smrt generala Andreja Suhoveckog.

Ukupno 7.295 ljudi evakuisano je danas iz ukrajinskih gradova kroz humanitarne koridore, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.

Ona je kazala da su četiri od sedam planiranih ruta funkcionisale.

Od ukupnog broja, 3.985 ljudi je evakuisano iz opkoljenog grada Mariupolja u grad Zaporožje.

Vereščuk je rekla da ukrajinska vlada planira da u ponedjeljak pošalje skoro 50 autobusa u Mariupolj na dalju evakuaciju.

Rusija je pozvala ukrajinske snage da polože oružje u istočnom lučkom gradu Mariupolju, gdje je Moskva rekla da se odvija "užasna humanitarna katastrofa".

"Položite oružje", rekao je general-pukovnik Mihail Mizincev, direktor Ruskog nacionalnog centra za upravljanje odbranom, na brifingu Ministarstva odbrane.

"Razvila se užasna humanitarna katastrofa", rekao je Mizincev.

"Svima koji polože oružje zagarantovan je bezbjedan izlazak iz Mariupolja".

Mizincev je rekao da će humanitarni koridori biti otvoreni iz Mariupolja u 10 časova po moskovskom vremenu (osam sati po srednjeevropskom vremenu) 21. marta, prenosi Rojters.

Viši komandant mornarice ruske Crnomorske flote poginuo je u Ukrajini, saopštio je guverner Sevastopolja.

Postkapetan Andrej Palij, zamjenik komandanta flote, poginuo je tokom borbi u istočnom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju, rekao je guverner Mihail Razvožajev u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

Ruska mornarica nije željela da komentariše njegove navode.

Sevastopolj, koji je glavna baza ruske Crnomorske flote, nalazi se na poluostrvu Krim, koje je Moskva anektirala od Ukrajine 2014. godine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je spreman da pregovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali je upozorio da ako bilo koji pokušaj pregovora ne uspije rat dvije zemlje bi doveo do "Trećeg svjetskog rata“. "

"Spreman sam za pregovore sa njim. Spreman sam poslednje dvije godine. I mislim da bez pregovora ne možemo završiti ovaj rat", rekao je Zelenski u intervjuu za CNN.

On je rekao je da postoje "kompromisi" na koje Ukrajina ne može da pristane u pregovorima sa Putinom.

"Postoje kompromisi na koje ne možemo biti spremni kao nezavisna država. Svaki kompromis u vezi sa našim teritorijalnim integritetom i suverenitetom je neprihvatljiv. Ukrajinski narod je to pokazao, oni nisu dočekali ruske vojnike sa gomilom cvijeća, dočekali su ih hrabrošću, dočekali su ih sa oružjem u rukama", rekao je Zelenski.

On je ocijenio da Rusija ne bi izvršila invaziju na Ukrajinu, da je njegova zemlja ranije primljena u NATO.

"Da smo članica NATO-a, rat ne bi počeo. Želio bih da dobijem bezbjednosne garancije za svoju zemlju, za svoj narod", rekao je Zelenski.

Dodao je da je zahvalan na pomoći koju je NATO pružio od početka invazije.

"Ako su članice NATO spremne da nas prime u Alijansu, nek urade to odmah jer ljudi umiru svakodnevno", rekao je ukrajinski predsjednik.

Ukrajinski predjsednik Volodimir Zelenski rekao je da će Izrael morati da živi sa izborima koje donosi o tome da li će pomoći u zaštiti Ukrajine od ruske invazije.

To je Zelenski kazao obraćajući se Knesetu (skupštini) putem video veze.

Praveći poređenja između ruske ofanzive i "konačnog rješenja" – plana nacističke Njemačke da istrijebi Jevreje – Zelenski je doveo u pitanje oklijevanje Izraela da proda odbrambeni sistem Gvozdena kupola Ukrajini.

"Svi znaju da su vaši protivraketni odbrambeni sistemi najbolji… i da definitivno možete pomoći našem narodu, spasiti živote Ukrajinaca, ukrajinskih Jevreja", rekao je on.

"Možemo da pitamo zašto ne možemo da dobijemo oružje od vas, zašto Izrael nije uveo snažne sankcije Rusiji ili ne vrši pritisak na ruske poslove. U svakom slučaju, izbor je na vama, braćo i sestre, i onda morate živjeti sa svojim odgovorom, narode Izraela".

Rusija negira da je gađala civile u, kako naziva, "specijalnoj vojnoj operaciji" u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski produžio je ratno stanje u zemlji za još 30 dana, računajući od 26. marta, saopštila je pres služba nacionalnog parlamenta, Vrhovne rade.

"Predsjednik je potpisao nekoliko ratnih zakona, uključujući i onaj koji produžava ratno stanje u Ukrajini, navedeno je u današnjem saopštenju. Zakon produžava ratno stanje u zemlji za 30 dana, počevši od 26. marta 2022. godine, precizira se u saopštenju.

Vrhovna rada usvojila je Zakon o produženju vanrednog stanja 15. marta.

Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Čavušoglu rekao je da je sporazum između Ukrajine i Rusi blizu. 

Opširnije OVDJE.

Papa Franjo je na Tviteru osudio napade na civile u Ukrajini.

Opširnije OVDJE.

Borbe između ukrajinskih i ruskih snaga se vode u istočnom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju, rekao je regionalni guverner Pavlo Kirilenko u televizijskom intervjuu.

Mnogi od 400.000 stanovnika Mariupolja su zarobljeni više od dvije nedjelje dok Rusija pokušava da preuzme kontrolu nad gradom, što bi pomoglo da se obezbijedi kopneni koridor do poluostrva Krim koje je Moskva anektirala od Ukrajine 2014.

Na društvenim mrežama pojavile su se fotografije protesta koji se danas održavaju u Hersonu, Kahovki i Berdjansku - svim gradovima koji su sada pod kontrolom ruskih trupa, prenosi BBC.

Taj medij navodi da se čini da su skupovi bili mirni i da nisu još uvijek rastureni oda strane ruskih okupacionih snaga.

Na jednom snimku, koji je objavila Ukrajinska pravda, vidi se kako ljudi mašu ukrajinskim zastavama u Hersonu, uzvikujući "Herson je Ukrajina".

Deset miliona ljudi pobjeglo je iz svojih domova zbog razornog rata u Ukrajini, rekao je danas visoki komesar UN za izbeglice Filipo Grandi.

"Rat u Ukrajini je toliko razoran da je 10 miliona ljudi pobjeglo, ili su raseljeni unutar zemlje ili su izbjeglice u inostranstvu", rekao je Grandi na Tviteru.

Među odgovornosti onih koji vode rat, svuda u svijetu su patnje nametnute civilima koji su primorani da bježe iz svojih domova, rekao je on.

Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) saopštio je danas da je 3.389.044 Ukrajinaca napustilo svoju zemlju od početka ruske invazije 24. februara.

Oko 90 odsto onih koji bježe su žene i djeca. Muškarci između 18 i 60 godina mogu da budu pozvani da se bore i ne mogu da odu.

Unicef, organizacija UN za djecu, je odvojeno saopštila da je više od 1,5 miliona djece meu onima koji su pobjegli u inostranstvo, i ukazala je na "realni i rastući" rizik od trgovine ljudima s kojim se suočavaju.

Međunarodna organizacija za migracije, koja je agencija UN, je takođe saopštila da zaključno sa srijedom 162.000 državljana trećih zemalja pobjeglo je iz Ukrajine u susjedne zemlje.

Prema agencijama UN i s njom povezanim organizacijama oko 6,48 miliona ljudi raseljeno je unutar Ukrajine, zaključno sa srijedom.

Prije sukoba u Ukrajini je bilo 37 miliona stanovnika u regionima pod vladinom kontrolom, ne uključujući Krim koji je Rusija pripojila i proruske separatističke oblasti na istoku.

Zelenski: Što više Rusija koristi teror protiv Ukrajine, to će posljedice biti gore za nju

Najmanje 902 civila su ubijena, a 1.459 povrijeđeno u Ukrajini do ponoći po lokalnom vremenu 19. marta, saopštila je Kancelarija UN za ljudska prava (OHCHR), javlja Rojters.

Većina žrtava bila je od eksplozivnog oružja, kao što je granatiranje iz teške artiljerije i višecjevnih raketnih sistema, kao i od raketnih i vazdušnih udara, saopštio je OHCHR.

Smatra se da je broj znatno veći pošto OHCHR, koji ima veliki tim za praćenje u zemlji, još nije mogao da primi ili potvrdi izvještaje o žrtvama iz nekoliko teško pogođenih gradova, uključujući Mariupolj, navodi se u saopštenju.

Nakon borbi oko Voznesenska na jugu Ukrajine, tijela ruskih vojnika odlažu u željezničke vagone.

Ukrajinski zvaničnici: Ruske trupe pucale na dom za stare u Kremini, ubijeno 56 ljudi