Teritorija najteže pitanje rusko-ukrajinskih pregovora

Rusija i Ukrajina pregovaraju o mirovnom sporazumu, ali bi pitanje teritorije moglo potopiti svaku šansu za sporazum o okončanju rata, piše agencija Rojters.

Turska, koja pokušava da posreduje, saopštila je da se dvije strane približavaju sporazumu o kritičnim pitanjima. Britanija je upozorila da predsjednik Vladimir Putin možda koristi mirovne pregovore kao dimnu zavjesu za pregrupisavanje ruskih snaga.

Putin kaže da je „specijalna vojna operacija“ u Ukrajini neophodna jer su SAD koristile Ukrajinu da bi prijetile Rusiji, a Rusija je morala da se brani od „genocida“ nad rusofonim stanovništvom Ukrajine.

Ukrajina kaže da se bori za svoje postojanje i protiv otimanja teritorije u ruskom imperijalnom stilu te da su besmislene Putinove tvrdnje o genocidu.

Zapad je uveo sveobuhvatne sankcije Rusiji za koje Kremlj kaže da predstavljaju objavu ekonomskog rata od strane SAD i njihovih saveznika.

Kina je pozvala na smirenost.

KOJI SU GLAVNI PROBLEMI?

1) Teritorija predstavlja najteži dio pregovora.

Rusija je anektirala Krim 2014. godine, a 21. februara je priznala dvije proruske pobunjeničke oblasti u istočnoj Ukrajini kao nezavisne države.

Ruske snage su od početka invazije preuzele kontrolu nad teritorijom širom južnog boka Ukrajine sjeverno od Krima, teritorijom oko pobunjeničkih regiona i teritorijom istočno i zapadno od Kijeva.

Rojters navodi da Rusija ima kontrolu nad još najmanje 170.000 kvadratnih kilometara teritorije.

Ukrajina je poručila da nikada neće priznati kontrolu Rusije nad Krimom, nezavisnost proruskih pobunjeničkih oblasti ili ogromnu dodatnu teritoriju koju je Rusija zauzela.

„Naše pozicije su nepromijenjene“, rekao je ukrajinski pregovarač Mihailo Podoljak. On je kazao da Ukrajina insistira na prekidu vatre, povlačenju ruskih trupa i snažnim bezbjednosnim garancijama.

Zvaničnici Ukrajine kažu da neće prihvatiti aneksiju njene teritorije niti priznati pobunjeničke oblasti Lugansk i Donjeck koje podržava Rusija.

Priznanje onoga što praktično predstavlja ruski suverenitet nad trećinom njene teritorije bilo bi teško za svakog ukrajinskog lidera, piše Rojters.

„Za Moskvu bi bilo od suštinske važnosti ukrajinsko priznanje ruske kontrole nad Krimom, pobunjeničkim oblastima i vjerovatno dijelom zemlje sjeverno od Krima kojim dobija kopneni most do tog poluostrva i kontrolu nad zalihama pijaće vode za Krim“, navodi se u Rojtersovom pregledu pregovora između sukobljenih strana.

Dodaje se da je teritorija duž južnog krila Ukrajine od posebnog interesa za Rusiju jer ju je toj zemlji 1783. godine dodala ruska carica Katarina Velika nakon poraza Osmanskog carstva.

2) Neutralnost: Rusija kaže da želi da Ukrajina bude neutralna zemlja. Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski kaže da je Ukrajina nagovijestila da bi mogla biti neutralna poput Austrije ili Švedske, ali sa sopstvenom vojskom. Kijev je osporio tu karakterizaciju.

Nejasno je kako bi ta neutralnost mogla izgledati i stoga će đavo biti u detaljima, piše britanska agencija i podsjeća da je parlament Ukrajine u Deklaraciji o državnom suverenitetu iz 1990. godine proglasio namjeru da bude trajno neutralna država.

Medinski je rekao da se razgovora o tome kolika bi ukrajinska vojska mogla da bude.

Putin je u februaru rekao da želi pisane garancije da Ukrajina nikada neće pristupiti NATO-u. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kazao da Ukrajina neće postati članica vojnog saveza u skorije vrijeme jer je ne bi prihvatile članice Alijanse.

Rusija je takođe više puta izrazila zabrinutost zbog toga što Ukrajina razvija nuklearno oružje. U Memorandumu iz Budimpešte iz 1994. godine, SAD, Rusija i Ujedinjeno Kraljevstvo dali su Ukrajini bezbjednosne garancije u zamjenu za to da se Kijev pridržava Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.

3) Ruska prava: Status ruskog jezika i ljudi koji govore ruski u Ukrajini je veoma značajno pitanje za Moskvu. Zakonom koji je Ukrajina usvojila 2019, ukrajinski jezik je dobio poseban status i postao je obavezan za radnike u javnom sektoru.

Zakon obavezuje sve građane da znaju ukrajinski jezik i čini ga obaveznim uslovom za državne službenike, vojnike, ljekare i nastavnike.

4) „Denacifikacija“: Putin kaže da je Ukrajina dozvolila grupama poput nacista da počine „genocid“ nad rusofonim zajednicama u Ukrajini.

Moskva je optužila bataljon Azov, koji je dio ukrajinske nacionalne garde, da je nacistička organizacija koja teroriše ruske civile i vrši ratne zločine.

Osnivači bataljona koji je formiran 2014. od dobrovoljaca koji su se borili proruskih pobunjenika, izrazili su ekstremno desničarske rasističke i antisemitske stavove.

Pomoćnici ukrajinskog predsjednika više puta su pominjali ulogu Azova u odbrani lučkog grada Mariupolj, u kome je baziran.

Ukrajina odbacuje tvrdnje o genocidu nad rusofonim stanovništvom. Zelenski kaže da je Rusija ta koja se ponaša kao nacisti razaranjem ukrajinskih gradova.

KO PREGOVARA I KAKO?

Pregovori sa ciljem okončanja sukoba počeli su 28. februara, četiri dana pošto je Putin naredio vojsci da napadne Ukrajinu. Neki razgovori su održani lično na bjeloruskoj granici ili u Bjelorusiji, a drugi putem video konferencije.

Ruski pregovarački tim predvodi savjetnik ruskog predsjednika Medinski, Rus koji je rođen u sovjetskoj Ukrajini, ali koji modernu Ukrajinu predstavlja kao „istorijskog fantoma” jer „takozvana istorija Ukrajine nije prosto neraskidivo povezana sa hiljadugodišnjom istorijom” Kijevske Rusi/Rusije/SSSR-a, nego je to sama ruska istorija“.

On je prošle nedjelje rekao da je postignut određeni napredak.

Turska pokušava da približi dvije strane, kao i Izrael.

Rusija je poručila da neće biti sastanka Putina i Zelenskog dok se ne postigne dogovor

Turski ministar inostranih poslova Mevlut Čavušoglu rekao je za turski dnevnik „Hurijet“ da se Rusija i Ukrajina približavaju sporazumu o „kritičnim“ pitanjima i da se nada prekidu vatre ako dvije strane ne odustanu od napretka koji je do sada postignut.

Zelenski je u subotu pozvao na sveobuhvatne mirovne pregovore sa Moskvom.

Rusija je poručila da neće biti sastanka Putina i Zelenskog dok se ne postigne dogovor.

Pregovarački tim Ukrajine čine ministar odbrane Oleksij Reznikov i savjetnik predsjednika Podoljak.

( Angelina Šofranac )