Zelenski: U pregovorima sa Rusijom insistiraćemo na suverenitetu i teritorijalnom integritetu zemlje
Trideset drugi je dan ruske invazije na Ukrajinu. Nova runda razgovora Kijeva i Moskve od sjutra u Turskoj. Prema podacima UN-a, dosad stradalo 1.119 civila
Ukrajina će insistirati na suverenitetu i teritorijalnom integritetu u sledećoj rundi mirovnih pregovora sa Rusijom koji će se održati u Turskoj, rekao je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski kasno večeras.
"Naši prioriteti u pregovorima su poznati: suverenitet, teritorijalni integritet Ukrajine su van sumnje", rekao je Zelenski.
"Efektivne garancije bezbjednosti su neophodne. Očigledno, naš cilj je mir i povratak normalnom životu u našoj zemlji što je prije moguće", rekao je Zelenski prenosi Rojters.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je u telefonskom razgovoru ruskom kolegi Vladimiru Putinu da je potreban prekid vatre u Ukrajini, kao i bolji humanitarni uslovi, saopšteno je iz Erdoganovog kabineta.
"Erdogan je istakao značaj prekida vatre između Rusije i Ukrajine, implementaciju mira i poboljšanje humanitarnih uslova u regionu", kažu u Ankari.
Navode i da su se predsjednici dogovorili da se naredna runda pregovora održi u Istanbulu, prenosi Rojters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je spreman da pregovara o neutralnosti i nenuklearnom statusu, ali samo uz bezbjednosne garancije.
Zelenski je rekao je da želi da razmijeni sve zarobljenike sa Rusijom, kao i da je predao spisak, prenosi Rojters.
Naveo je i da neće da sjedne za sto sa Rusijom ako će se pričati o "demilitarizaciji" i "nekakvoj denacifikaciji" Ukrajine.
Dodaje, međutim, da pitanje ruskog jezika jeste jedna od tema pregovora.
Istakao je da je ruska invazija zbrisala sa lica zemlje i gradove u Ukrajini u kojima se govori ruskim jezikom.
Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Iv le Drijan izjavio je da će postojati kolektivna krivica ako se ništa ne učini da se pomogne civilima u Marijupolju, koji je pod opsadom ruskih snaga.
"Marijupolj je upečatljiv primjer vojne opsade, a vojne opsade su užasni ratovi, jer se civilno stanovništvo masakrira, uništava. U pitanju je strašna patnja", rekao je Le Drijan na međunarodnoj konferenciji Doha Forum, prenio je Rojters.
"Zbog toga mora da postoji bar jedan trenutak kada civilno stanovništvo može da diše", rekao je Le Drijan, dodajući da je to ono na čemu radi francuski predsjednik Emanuel Makron.
Makron je izjavio u petak kako se nada da će narednih dana razgovarati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u vezi sa situacijom u Ukrajini i planovima da se pomogne ljudima da napuste Marijupolj.
Kancelarija visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava saopštila je da je od početka rata poginulo 1.119 civila, a ranjeno njih 1.790.
Među poginulima je 15 djevojčica i 32 dječaka, kao i 52 djece čiji pol još nije poznat, navodi se u saopštenju UN-a, kako prenosi Rojters.
Izvještaji nisu poslati iz pojedinih regiona u kojima se vode intenzivne borbe.
Ruski milijarder Oleg Deripaska rekao je da govor predsjednika SAD Džoa Bajdena u Varšavi ukazuje da je u toku neka vrsta „paklene ideološke mobilizacije sa svih strana” koja bi mogla da dovede do mnogo dužeg sukoba u Ukrajini.
Deripaska je rekao da je mislio da se sukob u Ukrajini prije tri nedjelje mogao zaustaviti razgovorima.
"Ali sada je u toku neka vrsta paklene ideološke mobilizacije sa svih strana“, rekao je Deripaska. „To je to: ovi ljudi se spremaju da se bore još nekoliko godina", rekao je Deripaska, kako prenosi Rojters.
Sledeća runda razgovora između Ukrajine i Rusije održaće se u Turskoj od 28. do 30. marta, rekao je ukrajinski pregovarač Dejvid Arahamija.
Ukrajina je opisala prethodne razgovore sa Rusijom, pokrenute nakon što je Rusija pokrenula invaziju prošlog meseca, kao "veoma teške"
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kazao je da taj grad nastavlja da se brani i da živi pod vanrednim stanjem.
"Glavna infrastruktura grada radi. Javni prevoz, je ograničen, ali funkcioniše. Komunalne usluge rade. Većina supermarketa i apoteka je otvorena. Privatni biznis postepeno obnavlja svoj rad u Kijevu. Konkretno, ponovo se otvaraju prehrambene prodavnice, kafići, frizerski saloni, servisi", rekao je Kličko.
Dodao je da su gradske vlasti odlučile da od ponedjeljka, 28. marta, počnu sa isključivanjem grijanja u stambenim zgradama i ustanovama.
"Ako za tri dana prosječna temperatura vazduha bude iznad osam stepeni Celzijusa i teži ka daljem rastu - možemo da završimo sezonu grijanja. Snabdijevanje kuća toplotom biće postepeno obustavljano. A proces će, prema tehnologiji, trajati oko nedjelju dana jer je centralno grijanje prijestonice veoma obimno i jedno od najvećih u Evropi".
Kličko je u video obraćanju na mreži Telegram kazao i da će se od 28. marta nastaviti obrazovni proces u Kijevu- u onlajn formatu.
Ukrajina sprovodi male kontraofanzivne akcije dok ruska vojska pokušava da opkoli njene snage u istočnoj Ukrajini, izjavio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Aleksij Arestovič.
Ukrajina je saopštila da eventualni referendum koji bi bio održan u Lugansku neće imati pravnu osnovu i da će se Rusija suočiti sa snažnim odgovorom međunarodne zajednice i produbljenjem globalne izolacije.
"Svi lažni referendumi na privremeno okupiranim teritorijama su ništavni i neće imati pravnu važnost", rekao je portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko za Rojters.
Lider LNR Leonid Pasečnik ranije je izjavio da bi na teritoriji te samoproglašene republike mogao da bude održan referendum o ulasku te republike u sastav Rusije.
Svi lažni referendumi na privremeno okupiranim teritorijama su ništavni i neće imati pravnu važnost, rekao je portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Oleg Nikolenko u izjavi Rojtersu.
„Umesto toga, Rusija će se suočiti sa još snažnijim odgovorom međunarodne zajednice, dodatno produbljujući svoju globalnu izolaciju.
Regija Lugansk na istoku Ukrajine pod ruskom kontrolom uskoro bi mogla da održi referendum o pridruživanju Rusiji.
Američki državni sekretar Entoni Blinken napore Izraela da posreduje u okončanju ukrajinsko-ruskog sukoba opisao je kao važne i „blisko koordinisane“ sa Vašingtonom.
Blinken je to rekao tokom sastanka u Jerusalimu sa izraelskim premijerom Naftalijem Benetom, javlja Rojters.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da ne bi koristio riječi američkog predsjednika Džozefa Bajdena koji je Vladimira Putina nazvao "kasapinom".
Po mišljenju farncuskog predsjednika, u ratu u Ukrajini ne bi trebalo da bude "eskalacije ni reči ni djela".
Makron je takođe nagovijestio da će razgovarati sa ruskim predsjednikom "sjutra ili prekosjutra" da bi se organizovala operacija evakuacije iz grada Mariupolja, na istoku Ukrajine.
Francuski predsjednik je rekao da je evakuaciju potrebno sprovesti što brže.
Bajden je juče, prilikom obilaska izbjeglica iz Ukrajine, Putina nazvao kasapinom.
Ruska služba za nadzor komunikacija ograničila je pristup veb stranici njemačkog Bilda na zahtjev kancelarije glavnog tužioca, javio je Interfaks, prenosi Rojters.
Turska i druge države i dalje moraju da razgovaraju sa Rusijom kako bi pomogle u okončanju rata u Ukrajini, rekao je danas portparol turskog predsjednika, dodajući da je Kijevu potrebna veća podrška da bi se odbranio.
„Ako svi spale mostove sa Rusijom, ko će na kraju dana da razgovara sa njima“, rekao je Ibrahim Kalin na međunarodnom forumu u Dohi.
„Ukrajince treba podržati svim mogućim sredstvima kako bi se mogli braniti... ali ruski slučaj se mora saslušati, na ovaj ili onaj način."
Rusija pokušava da podijeli Ukrajinu na dva dijela kako bi stvorila region pod kontrolom Moskve nakon što nije uspjela da preuzme cijelu zemlju, rekao je danas šef ukrajinske vojne obavještajne službe, prenosi Rojters.
"U stvari, to je pokušaj stvaranja Sjeverne i Južne Koreje u Ukrajini", naveo je Kirilo Budanov u saopštenju i dodao da će Ukrajina uskoro pokrenuti gerilski rat na teritoriji koju je okupirala Rusija.
Samoproglašena Luganska Narodna Republika u istočnoj Ukrajini koju podržava Rusija mogla bi uskoro održati referendum o pridruživanju Rusiji, rekao je danas lokalni separatistički lider Leonid Pasečnik, prenio je republički list, navori Rojters.
Sjedinjene Američke Države nemaju strategiju promjene režima za Rusiju, rekao je državni sekretar Entoni Blinken novinarima danas nakon što je predsjednik Džo Bajden rekao da ruski predsjednik Vladimir Putin „ne može da ostane na vlasti“.
„Mislim da su predsjednik i Bijela kuća istakli da, jednostavno, predsjednik Putin ne može biti osnažen da vodi rat ili da se upušta u agresiju protiv Ukrajine ili bilo koga drugog“, rekao je Blinken tokom posjete Jerusalimu.
Oko 30.000 ukrajinskih izbjeglica stiglo je u Francusku, a polovina njih putuje kroz zemlju u druga mjesta kao što je Španija, rekla je francuska ministarka stanovanja Emanuel Vorgon.
Vorgon je za radio Franceinfo rekla da se vlada sprema da dočeka 100.000 ljudi koji bježe od rata u Ukrajini, javlja Rojters.
Ruska vojska izgleda pokušava da opkoli ukrajinske snage koje se bore u separatističkim oblastima u istočnom dijelu Ukrajine, saopštilo je britansko ministarstvo odbrane.
Ruske snage napreduju ka jugu iz oblasti oko Harkova i sjeverno od Marijupolja, navelo je britansko ministarstvo u obavještajnom brifingu objavljenom jutros.
Bojišta na sjeveru Ukrajine su "uglavnom statična" i ukrajinski kontranapadi onemogućuju ruske napore da reorganizuju svoje snage, navelo je britansko ministarstvo.
U ranijem brifingu objavljenom sinoć ministarstvo je navelo da Rusija nastavlja da pogađa mete širom Ukrajine uključujući i mnoge gusto naseljene oblasti.
Rusija se oslanja na rakete lansirane sa njene teritorije da bi smanjila izloženost svojih letjelica ukrajinskoj protvvazdušnoj vatri, navelo je britansko ministarstvo dodajući da će ograničene zalihe ovog oružja primorati Rusiju da se vrati manje sofisticiranim raketama ili da prihvati više rizika za svoje avione.
( Ne.V., Radio Slobodna Evropa, BETA, D.C., B.H. )