Evropski saveznici ne znaju jasno šta je cilj Vašingtona u ratu u Ukrajini

Lideri evropskih zemalja, američkih saveznika, i stručnjaci za geopolitiku su "zbunjeni" izjavama američkog predsjednika Džozefa Bajdena iz kojih proizilazi da je ratni cilj Vašingtona u ukrajinsko-ruskom sukobu promjena vlasti u Moskvi, jer to evropski saveznici smatraju "suprotnim naporima Zapada da se ne pruži opravdanje za zaoštravanje ruske vojne akcije u Ukrajini".

To danas piše francuski list "Figaro", a svi evropski mediji ukazuju i na izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca da je ključno rat u Ukrajini preokrenuti ka obustavi vatre i pregovorima, pa je zato nužno i razgovarati sa čelnicima vlasti i u Kijevu i u Moskvi.

U ime EU se od Bajdenovog "ratnog cilja" ogradio i visoki predstavnik Žozep Borelj, naglasivši da "mi ne težimo promjeni režima, jer su ruski građani ti koji treba da odluče (ako žele promjenu režima), ako oni, naravno, to mogu da odluče".

Ugledni njemački analitičar, novinar njemačkog izdanja "Fajnenšel tajmsa", Volfgang Munšau postavlja pitanje da li Bajdenova izjava znači i da Evropljani sad znaju koji im je strategijski cilj u podršci Kijevu u ukrajinskom ratu.

Munšau predočava da bi taj cilj značio da se kreće u rušenje režima koji ima strategijsku nuklearnu moć i postavlja pitanje "da li prijetnja Putinu može da se protumači kako kome padne na pamet: kao trabunjanje nekog senilnog predsjednika, ili je to objava rata"?

"Prva stvar koju lideri Evropske unije moraju da učine jeste da se jasno usredsrijede i odluče među sobom šta je tačno naš cilj u ovom ratu", ukazuje njemački analitičar.

"To jeste iznenađujuće složeno pitanje sa mnogim mogućim odgovorima...da li zaista želimo promjenu (ruskog) režima, da li želimo da Putin bude zvanično poražen", pita Munšau.

I predočava da "sa evropskog vidika ništa dobro ne može doći od trućanja nekog američkog predsjednika o promjeni režima u Rusiji zato što to sa sobom nosi mogućnost nuklearnog rata u Evropi".

Makron će danas ponovo razgovarati telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u pokušaju da se nađe osnov za suštinske pregovore o prekidu rata u Ukrajini, ali evropski mediji i analitičari postavljaju pitanje da li američki saveznici u EU i NATO znaju jasno šta je cilj velikog i višegodišnjeg američkog angažovanja u Ukrajini.

Tako se ukazuje i na to da je Bajden u Varšavi održao pravi "ratni savjet" sa poljskim predsjednikom Dudom, šefovima diplomatija i ministrima odbrane SAD i Ukrajine, ali bez prisustva drugih ključnih evropskih saveznika, rekavši prvi put i da Amerikanci obučavaju ukrajinske vojnike u Poljskoj.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je takođe rekao da su NATO stručnjaci obučili i opremili najsavremenijim oružjem "desetine hiljada ukrajinskih vojnika", a, kako su prenijeli i mediji, čime je rukovodio američki general Dučič.

Bajdenove izjave u Varšavi su, doduše , pokušali da neubjedljivo opovrgnu zvaničnici u Vašingtonu, kao uostalom i da Bajden nije rekao to što je rekao, odnosno da "Putin ne može ostati na vlasti", već da je to samo njegov "moralni stav" a ne zvanična politika i cilj Vašingtona.

Francuski list "Mond" sažima veliku nedoumicu Evropljana u pogledu onoga što oni mogu i treba da učine da se okonča rat u Ukrajini u zaključak da "Zapadnjaci žele da zaustave rat a da u njemu ne učestvuju... Oni ne žele da budu direktno uvučeni u taj sukob, niti da se liše ruskog gasa".

( Beta )