Razgraničenje Kosova sa Crnom Gorom čeka mirnije vrijeme

Demarkacija između Kosova i Crne Gore još nije završena i to bi na terenu trebalo da obilježe državne komisije obje zemlje, rekla jer kosovska ministarka spoljnih poslova i dijaspore Donika Gervala Švarc.

Ona je u intervjuu Vijestima kazala da je Vlada Kosova uvjerena da će se ovo pitanje zaključiti na najbolji mogući način u povoljnije vrijeme i kada region bude mirniji.

Upozorava da ako se rat u Ukrajini brzo ne završi, refleksije predstavljaju prijetnju stabilnosti i miru i na Balkanu, ukazujući i na “ambicije Srbije za proširenjem”.

”Dakle, samo ujedinjeni pod okriljem Evropske unije i pod zaštitom od NATO-a, svi ćemo biti sigurniji, imaćemo priliku da budemo razvijeniji i delimo zajedničke vrednosti i interese”, poručila je Gervala Švarc.

Premijer Kosova Albin Kurti ne prihvata sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom. Gdje je nastao problem i kako se može riješiti?

Vrijedi napomenuti da Kosovo i Crna Gora imaju odlične odnose u svim oblastima. Zahvalni smo Crnoj Gori što je pružila utočište značajnom broju kosovskih izbjeglica tokom rata. Građani Crne Gore albanske nacionalnosti dali su vrijedan doprinos nezavisnosti Crne Gore, a doprinos Kosova u tom pogledu je takođe značajan. Ekonomska saradnja između obje zemlje je u porastu i njen napredak je i dalje veoma obećavajući. Ove i mnoge druge stvari čine da se odnosi između dve zemlje produbljuju i još više šire.

Demarkacija između Kosova i Crne Gore još nije završena. To bi na terenu trebalo da obilježe državne komisije obje zemlje, što još nije urađeno. Prvobitni izvještaj o radu komisija obje zemlje na Kosovu izazvao je ozbiljne reakcije u javnosti i u institucijama. Nova komisija koju je potom osnovala Vlada Kosova tvrdi da je utvrdila ozbiljne povrede u radu prve komisije. Zajednička izjava bivšeg predsjednika Kosova (Hašim) Tačija i predsjednika Crne Gore (Milo) Đukanovića, koja dozvoljava mogućnost preispitivanja procesa i eventualnih korekcija u dva pravca, Čakor i Kula, omogućila je Skupštini Kosova da glasa za ova tri dokumenta u paketu kao jednaka. Uvjereni smo da ćemo ovo pitanje zaključiti na najbolji mogući način u povoljnije vrijeme i kada region bude mirniji.

Da li smatrate da je stabilnost regiona ugrožena ratom u Ukrajini i na koji način?

Svaki rat predstavlja prijetnju globalnom miru i stabilnosti. Međutim, ničim izazvana i neopravdana ruska invazija na Ukrajinu, koja je naljutila cijeli demokratski svijet, predstavlja vrlo realnu prijetnju cijelom svijetu i zbog nuklearnih potencijala kojima Rusija prijeti. Ako se ovaj rat brzo ne završi i Rusiji se da lekcija koju zaslužuje, refleksije predstavljaju prijetnju stabilnosti i miru i na Balkanu. Pojačana činjenicom da je Srbija, koja ima hegemonističke ambicije da vlada svim susjednim državama proizašlim iz bivše Jugoslavije, baš kao i Ruska Federacija koja želi da vrati pod svoju vlast zemlje nastale iz bivšeg Sovjetskog Saveza. Tendencije destabilizacije regiona od strane Srbije su evidentne na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Svrstavanje Srbije uz Rusiju neuvođenjem sankcija i izostankom osude ruske agresije u Ukrajini, kao i česte prijetnje Kosovu, Bosni i Hercegovini, a nedavno i Crnoj Gori, dokazuju da je (Aleksandar) Vučić i po suštini i po ambicijama isti kao i (Vladimir) Putin. Avanturistička politika i prijetnje Srbije ne bi trebalo da uspavaju nijednu zemlju na Balkanu. Naprotiv, svi mi to trebamo shvatiti i tretirati vrlo ozbiljno.

Može li rat u Ukrajini biti podsticaj za EU da ubrza pregovore sa zemljama Zapadnog Balkana?

Već sada vidimo da je opasnost za jednu državu u Evropi opasnost za cijelu Evropu i šire. Dakle, samo ujedinjeni pod okriljem Evropske unije i pod zaštitom od NATO-a, svi ćemo biti sigurniji, imaćemo priliku da budemo razvijeniji i dijelimo zajedničke vrijednosti i interese. Svi ćemo dobiti sigurnost i razvoj i učestvovati u stvaranju ovih vrijednosti. Evropu ne treba sputavati svojim birokratskim procedurama, već sprovoditi ubrzane procedure za integraciju cijelog regiona u strukture EU i NATO. U tom pogledu, Kosovo zaostaje bez svoje krivice. Kosovo je jedina država u Evropi bez vizne liberalizacije, tako da se sada mora okončati ova nepravedna izolacija građana jedne zemlje u srcu Evrope. Vršimo neophodne pripreme za uspostavljanje ugovornih odnosa na najvišem mogućem nivou sa NATO-om i članstvo u drugim strukturama EU i šire. Pet zemalja EU koje još nisu priznale Kosovo predstavljaju ozbiljnu prepreku u tom pogledu. Stoga, ovom prilikom pozivamo ove zemlje da priznaju Kosovo. Nema razloga da se ovo pitanje odugovlači. Naprotiv, hitnije je nego ikad da se ovo priznanje učini što je prije moguće. Time bi se osigurao mir u regionu i ugušile ambicije Srbije za proširenjem na štetu Kosova i drugih zemalja.

Kako objašnjavate činjenicu da EU još nije otvorila pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom? Da li to malo obeshrabruje cio region?

Više puta je ocenjivano da su Albanija i Sjeverna Makedonija ispunile kriterije za otvaranje pregovora o članstvu u EU. Ali uprkos obećanjima, EU ne drži obećanje. Nadamo se da će prepreka između Sjeverne Makedonije i Bugarske, koja je postala prepreka i za Albaniju, biti prevaziđena što je prije moguće i da će ovaj proces teći nesmetano.

Kosovo ima još jednu prepreku na svom evropskom putu - komplikovane odnose sa Srbijom. Vjerujete li da se rješenje može uskoro pronaći? Očekujete li probleme na Kosovu u aprilu, kada će se održati izbori u Srbiji?

Mi smo svoje političke probleme sa Srbijom riješili 1999. godine, zatim 2008. godine proglašenjem nezavisnosti i po ovom pitanju je posljednju riječ dao Međunarodni sud pravde koji je potvrdio da nezavisnost Kosova ne krši međunarodno pravo, čije mišljenje je tražila Srbija sama. Ali imamo mnogo tehničkih problema sa Srbijom koje treba riješiti. Nažalost, Srbija želi da politizuje sve, pa i povratak posmrtnih ostataka hiljada ljudi nestalih od rata. Srbija ne osjeća kajanje za svu ljudsku patnju i krvoproliće koje je izazvala ne samo na Kosovu, već skoro širom Balkana. Ona nastavlja da živi sa lažnim mitovima koje je sama stvorila za Kosovo. Štaviše, nastavlja da stvara zloslutne duhove poput one za takozvani ‘srpski svet’. Što se prije otarasi ovih jezivih snova to bolje za Srbiju i za sve nas. Cilj nam je da postignemo sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum koji se završava uzajamnim priznavanjem i koji se fokusira na međusobno priznavanje, koji bi jednom zauvijek riješio probleme među nama koje je Srbija stvorila i koje nastavlja da neguje. Nažalost, to ne zavisi samo od volje Kosova. Srbija mora biti stavljena pod snažan i odlučan pritisak SAD i EU da se pridruži zapadnim demokratskim društvima i živi po tim vrijednostima. Korišćenje i Zapada i Rusije kako bi prikupili sredstva sa Zapada i naoružali se od Rusije za rat protiv njenih susjeda mora se na kraju učiniti nemogućim. Povodom izbora u Srbiji, koji će se održati 3. aprila, građanima Kosova nudimo mogućnost da glasaju po provjerenim međunarodnim standardima, kao što sve demokratske države nude svojim građanima koji imaju i dvojno državljanstvo. Ali cilj Srbije nisu izbori. Cilj Srbije je da igra nacionalističku igru negirajući nezavisnost i suverenitet Kosova i želeći da Kosovo predstavi kao srpsku teritoriju sa kojom rade šta hoće. I ovo ne možemo dozvoliti. Prijetnje gospodina Vučića Kosovu i Crnoj Gori otkrivaju svu hegemonističku besmislicu srpske politike i gospodina Vučića.

Insistiranje dijela međunarodne zajednice da se dozvoli održavanje srpskih izbora i na Kosovu, kako Srbija zahtijeva, ne rješava nikakav problem; naprotiv, povećava apetit Srbije za novim budućim zahtjevima na štetu Kosova.

Otvoreni Balkan propao projekat

Kako vidite inicijativu Otvoreni Balkan? Da li Crna Gora i Kosovo treba da se pridruže Srbiji, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji ?

Inicijativu Otvoreni Balkan do sada nikada nismo mogli da shvatimo drugačije nego kao težnju Srbije za političkom i ekonomskom dominacijom nad zemljama u regionu. Šta je to Otvoreni Balkan o kome Srbija priča kada ne otvara svoje granice čak ni za leševe ljudi koje je ubila u krvavom ratu na Kosovu prije 23 godine? Srbija prvo mora da se izvini za genocid koji je počinila na Kosovu, kao prvi korak dobre volje. Kosovo neće biti dio nijedne inicijative gdje nije jednako sa svim drugim članovima te incijative. Da ne pominjem, neće biti dio projekata koji imaju za cilj da obezbijede dominaciju Srbije i budu zamjena za evropske integracije ili Berlinski proces. Nakon svrstavanja Srbije sa Rusijom nakon ruske invazije na Ukrajinu, mislimo da bi to trebalo da bude jasno zemljama koje su pristupile tom projektu, da je to već propao projekat koji na sreću propada od samog početka.

Zadovoljni rezultatima u borbi protiv korupcije

EU već dugi niz godina ponavlja da Crna Gora i druge zemlje u regionu ne rešavaju problem korupcije, kriminala i nezavisnosti pravosuđa. Kako se nosite sa ovim problemima na Kosovu?

Nova vlada Kosova, koja ovih dana navršava godinu dana od stupanja na dužnost, došla je na vlast uz obećanje građanima za beskompromisnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i za povećanje ekonomskog blagostanja građana. Svi pokazatelji govore da su rezultati ostvareni za godinu dana impresivni uprkos brojnim poteškoćama sa kojima smo se suočili.

( Biljana Matijašević )