Kina još traži pravac u vezi sa Ukrajinom

Dok su ruske trupe opkoljavale ukrajinski grad Mariupolj, dopisnik iz Moskve za televiziju Feniks, koja je djelimično u vlasništvu kineske države i čije je sjedište u Hong Kongu, obišao je pozicije na prvim linijama fronta sa borcima Narodne Republike Donjecka, koje podržava Kremlj i prenio njihove izjave gledaocima u Kini.

Izvještaji Jua Juguanga koji su uključivalu tvrdnje da su ukrajinski "nacisti", a ne proruske snage odgovorni za civilne žrtve su među napristrasnijim u izvještavanju o konfliktu od strane kineskih medija.

Bivši diplomata Ši Đijangtao je kazao da djeluje “moguće” da Putin nije obavijestio Sija o punim razmjerama invazije prilikom njihovog susreta uoči Zimskih olimpijskih igara u Pekingu

Međutim, takvo izvještavanje je izuzetak, a ne pravilo. Mada kineski državni mediji neumorno za konflikt okrivljuju Sjedinjene Države, narativ uglavnom ide u pravcu predstavljanja Pekinga kao neutralnog arbitra.

Ova podjela djeluje kao da odražava širu, kompleksnu realnost dok se različiti elementi unutar kineske države i ekonomije kreću u različitim pravcima.

Odnos Pekinga i Moskve je tokom pandemije postao još prisniji, ali je Kina takođe i najveći investitor u Ukrajini a njene kompanije i ekonomija su na globalnom udaru posljedica invazije i to u trenutku kada se država suočava sa novim talasom kovida-19.

Ove nedjelje, Institut za međunarodne finansije objavio je da su se na početku rata globalni investitori povukli iz kineskih akcija i obveznica u razmjerama koji su bez presedana, sugerišući da strani investitori posmatraju Kinu u novom svjetlu. Zvanični podaci pokazuju da su strani investitori u februaru najviše smanjili vlasništvo nad kineskim državnim obevznicima, dok su akcije značajno pale prije oporavka u martu.

Ove nedjelje, kineska državna naftna rafinerija Sinopek obustavila je pregovore o velikom petrohemijskom udruživanju u Rusiji, kazali su izvori za Rojters, a jedna od nekoliko velikih kineskih kompanija objavila je da je obustavila ili smanjila investicije u tamošnje djelatnosti nakon uvođenja zapadnih sankcija.

Djeluje da kineske vlasti šalju mješovite poruke. Žang Hanui, kineski ambasador u Moskvi je 21. marta, kazao kineskim poslovnim liderima da ne gube vrijeme i "popune prazninu" nastalu na ruskim tržištima usljed zapadnih sankcija.

Međutim u Pekingu, Ministarstvo inostranih poslova pozvalo je ove nedjelje zvaničnike iz tri najveće kineske energetske kompanije i dalo im instrukcije da razmotre poslovne veze sa ruskim partnerima, kazala su za Rojters dva upućena izvora. Jedan izvor je rekao da ih je ministarstvo pozvalo da izbjegavaju ishitrene poteze kupovinom ruske imovine.

Okrivljavanje Amerike

Strani investitori takođe napuštaju Tajvan od početka invazije na ukrajinu - prema procjenama Banke Amerike ukupni odliv u prvih mjesec dana invazije bio je 15,6 milijardi dolara, što je više nego tokom cijele prošle godine.

Rat je takođe intenzivirao debatu na tom demokratskom ostrvu, za koje Kina tvrdi da pripada njoj, o produženju obavezne vojne službe na punu godinu, što je mjera koju prema anketama sada podržava 75 odsto tamošnje populacije.

Međutim, kineska vojna retorika o Tajvanu je primjetno utihnula od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. Kineski mediji uglavnom odbacuju poređenja između dva konflikta, dok pojedini korisnici kineskih društvenih mreža izražavaju zabrinutost da rusko priznavanje separatističkih regiona Donjeck i Lugansk može biti upotrijebljeno za opravdavanje sličnih independentističkih poteza Tajvana.

Peking je u više navrata izrazio protivljenje sankcijama protiv Rusije i odbio da potez predsjednika Vladimira Putina nazove "invazijom". Prošle nedjelje, predsjednik Sjedinjenih Država Džo Bajden je kazao da je jasno stavio do znanja kineskom kolegi Siju Đinpingu da bi Kina mogla da zažali ukoliko stane na sranu Rusije u konfliktu, rekavši da je on vjeruje da Si zna da je budućnost Kine vezana za Zapad.

Vašington takođe uporno lobira kod Kine da ne snabdijeva Rusiju novim oružjem.

Ako ništa drugo, to je izgleda dovelo da oštrije kineske medijske kampanje. Ove nedjelje, kineski "Pipls dejli" koji je u vlasništvu Kineske komunističke partije - koji je ranije uglavnom svoje izvještavanja ograničavao na ponavljanje šturih saopštenja - objavio je nekoliko uredničkih komenatara u kojima okrivljuje američku "hegemoniju" za konflikt u Ukrajini. List "PLA dejli", koji je u vlasništvu kineske Narodne oslobodilačke armije, takođe je objavio niz članaka na istu temu.

Borba za naklonost kineske javnosti

Kineski državni mediji su takođe agresivno pojačali tvrdnje ruskih medija koji i invaziju a u pojedinim slučajevima i pandemiju kovida povezuju sa biološkim istraživanjima u istočnoj Evropi, koja finansiraju SAD, što je narativ koji je prvi put forsiran u ranim danima pandemije a koji je sada česta tema ruskih i kineskih državnih medija.

Međutim, drugi kineski komentari su suptilnije nijansirani. Kineski državni "Global tajms", inače nedvosmisleno nacionalistički, sa zabrinutošću je konstatovao ove nedjelje da se ruski sukob sa Sjedinjenim Državama i Ukrajinom sada proširio na veću konfrontaciju sa Zapadom.

U kolumni za "Saut Čajna Morning Post", bivši diplomata Ši Đijangtao je kazao da djeluje "moguće" da Putin nije obavijestio Sija o punim razmjerama invazije prilikom njihovog susreta uoči Zimskih olimpijskih igara u Pekingu.

Tokom konflikta i Moskva i Kijev održavaju redovni dijalog sa Pekingom, dok pritom vode borbu za osvajanje naklonosti na kineskoj strogo kontrolisanoj Veibo društvenoj mreži i drugim društvenim platformama. Ruske diplomate i zvaničnici forsiraju stavove Kremlja, dok Ukrajinci koji govore kineski prevode članke i obraćaju se direktno korisnicima kineskih društvenih mreža kako bi predočili svoju sasvim drugačiju priču o ratu.

Prošle nedjelje, njemački malopodajni lanac "Media Markt" povukao je dronove kineskog proizvođača DJI sa svojih polica nakon kampanje na društvenim mrežama sa proukrajinskih naloga u kojoj se navodi da te proizvode koristi ruska vojska u Ukrajini.

DJI je porekao te navode i tvrdio da ukrajinski korisnici navodno ostavljaju svoje dronove jer strahuju da bi ih mogle pratiti ruske snage. Kineske tehnološke kompanije su ušle na ukrajinsko tržište prije invazije, ali su sada suočene sa velikom skepsom u toj kao i u drugim zapadnim zemljama.

Poput Rusije, sada i Sjedinjenih Država nakon invazije na Irak, i Kina,takođe, otkriva da je neiznuđeni rat skup i nepredvidiv, ne samo za zemlje koje ga pokreću već i za one oko njih. Ono što će Peking učiniti povodom tog otkrića moglo bi oblikovati ostatak ovog vijeka.

Prevela: N. Bogetić

( Piter Eps )