Žene ne vide ni "progresivne" snage
Pojedine stranke nemaju žena ni na mjestu potpredsjednice ili članice predsjedništva. Udio poslanica gotovo isti kao prošle godine u Avganistanu
U Crnoj Gori vlast u svojim rukama čvrsto drže muškarci. Oni su na čelu triju ključnih institucija u državi. Prošle su čak dvije decenije od kako je prvi, i za sada jedini put, Skupštinu Crne Gore vodila predsjednica. U Skupštini danas nema partije na čijem je čelu žena, a po pitanju procenta poslanica smo prošle godine bili u gotovo istom rangu kao Avganistan.
Ovaj problem Crnoj Gori spočitava i Evropska komisija. U posljednjem izvještaju se konstatuje da uključenost žena u političkom životu “ostaje ograničena - nema žena među liderima političkih partija i veoma malo njih u rukovodstvu partija”.
Tako su u predsjedništvu Bošnjačke stranke (BS), na primjer, do kraja prošle godine bili samo muškarci. Situacija se promijenila nakon što je predsjednik stranke Ervin Ibrahimović imenovan za potpredsjednika Skupštine. Pošto je od njega preuzela poslanički klub stranke, Kenana Strujić Harbić je po funkciji postala članica predsjedništva BS.
Mada se u programu zalaže za “učešće žena na svim nivoima odlučivanja, prisutnost u kreiranju javnih politika, posebne kvote u izbornom sistemu...”, Bošnjačka je jedna od rijetkih stranaka koja nema ženu na mjestu potpredsjednika.
”To što sam predsjednica jednog opštinskog odbora i poslanica u Skupštini Crne Gore rezultat je jedne inkluzivne političke vizije koju baštini moja stranka”, ocijenila je Strujić Harbić za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Nije, međutim, odgovorila na dodatno pitanje kako komentariše to što BS do prije samo nekoliko mjeseci nije imala nijednu ženu na rukovodećim mjestima, ali je uputila čestitku ženama povodom 8. marta.
”Vjerujem da je primjer Bošnjačke stranke najbolji dokaz da žene mogu i zaslužuju da budu na mjestima odlučivanja. Jedina smo parlamentarna partija koja ima šeficu kluba poslanika”, pohvalila se ona.
Još je lošija situacija u Radničkoj partiji (RP), koja je dio poslaničkog kluba Demokratskog fronta (DF). Osim predsjednika Maksima Vučinića, njeno presjedništvo čine tri potpredsjednika i još dva člana. Među njima nema žena.
Vučinić je za CIN-CG kazao da sadašnje rukovodstvo RP izabrano na vanrednoj skupštini partije krajem 2019. godine, nakon iznenadne smrti njenog osnivača Janka Vučinića.
”Radnička je mlada partija koja ima kontinuiran rast, tako da nakon naredne redovne skupštine partije 2023. godine očekujemo zastupljenost žena od minimum 50 odsto u svim organima partije”, obećao je on, dodajući da ih ima na izbornim listama.
Situacija je bolja u partijama koje čine okosnicu DF-a - Novoj srpskoj demokratiji (NSD), Demokratskoj narodnoj partiji (DNP) i Pokretu za promjene (PzP).
Po jedno od četiri potpredsjednička mjesta u NSD i DNP pokrivaju Simonida Kordić, odnosno Maja Vukićević. Branka Bošnjak jedno od tri u PzP. Kada su u pitanju predsjedništva ovih stranaka, situacija je različita. Žene čine gotovo četvrtinu članova predsjedništva NSD, petinu u DNP-u, a šestinu u PzP-u.
Jedno od tri potpredsjednička mjesta u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP) zauzima Danijela Đurović, a u petnaestočlanom predsjedništvu partije je zajedno sa Slađanom Kaluđerović.
Kada su u pitanju Demokrate, od pet potpredsjednika/ce, samo jedna je žena - Zdenka Popović. Ona je i jedna od svega tri žene u tridesetsedmočlanom predsjedništvu, kako stoji na sajtu stranke. Demokrate imaju i Demokratski savjet, u kojem su dvije žene od 13 članova.
Među tri potpredsjednika/ce Demosa je i Ksenija Milović, a u saopštenjima stranke se ističe da polovinu članova predsjedništva čine žene.
URA i SD imaju direktorke
Građanski pokret URA i Socijaldemokrate (SD) su jedine partije koje na mjestu direktora imaju žene.
Politička direktorica URA Ana Novaković Đurović kaže da je uočljivo u posljednje vrijeme stremljenje partija za imenovanjem žena na pozicijama odlučivanja, ali da je njihovo učešće u politici u Crnoj Gori još daleko od evropskih standarda kojima težimo.
”Činjenica je da su žene uglavnom udaljene od ključnog ‘pregovaračkog stola’ između političkih subjekata, i da muškarcima pripada suštinsko donošenje odluka, dok se od žena očekuje izvršavanje tih odluka. Upravo je to ono što nas odaljava od istinske ravnopravnosti”, kazala je ona za CIN-CG, dodajući da žene ne treba da doživljavaju ovakve prilike kao privilegiju i čast, već ravnopravnu mogućnost koja im jednako kao i muškarcima pripada.
Direktorica SD-a Irma Nišić je kazala da ako uzmemo u obzir činjenicu da žene čine više od polovine stanovništva u Crnoj Gori, jasno je da je njihova zastupljenost na mjestima odlučivanja nedovoljna.
”Naše pretkinje su izborile za nas pravo glasa, pravo da se obrazujemo, da radimo, pravo da odlučujemo o svojim tijelima i životima. Vidjeli smo kako kada se dešavaju retrogradni procesi uvijek prva na udaru budu prava žena i ljudska prava u cjelini. Vjerujem da svi imamo odgovornost za to da poboljšavamo društvo”, kazala je ona za CIN-CG.
Partija Dritana Abazovića ima četiri potpredsjednika/ce, među kojima je i Jovana Marović.
Partija Damira Šehovića ima tri, među kojima je i Milica Lekić.
URA ima 21 člana predsjedništva od kojih su samo četiri žene, a isti broj žena je i u dvadesetočlanom predsjedništvu SD-a.
Vuksanović Stanković: Ne želim da se žene gledaju kao broj
Socijaldemokratska partija (SDP) trenutno nema žena na potpredsjedničkom mjestu, a u dvadesetosmočlanom predsjedništvu svega su četiri. Među njima je i poslanica Draginja Vuksanović Stanković, koja je bila predsjednica te parlamentarne stranke.
Na pitanje da li se suočavala sa preprekama zbog toga što je žena dok je vodila partiju, Vuksanović Stanković kazala je za CIN-CG da unutar partije - “apsolutno ne”.
”Od strane SDP-a sam predložena kao prva žena kandidatkinja za predsjednicu države u istoriji Crne Gore, iako je predsjednik partije u tom trenutku bio Ranko Krivokapić. Oni su procijenili da treba ja da iznesem tu kandidaturu. Što se tiče ostalih aspekata van partije, nije lako ženama u politici”, kazala je ona, napominjući da je lično bila meta seksističkih napada, ali i prijetnji.
Vuksanović Stankovi ističe da ne želi da se na žene gleda kao broj, da ih bude najmanje 30 odsto na listi, već da vrijednost svake žene bude prepoznata i da ona može da iznosi odgovornost za određenu političku funkciju.
”Mislim da mi žene koje smo trenutno na poltičkoj sceni dajemo primjer kako jedna žena treba da se bori za ono što smatra da treba bude interes građana”, ocijenila je ona.
Među četiri potpredsjednika/ce Liberalne partije (LP) je i Dubravka Vujičić. Od 18 članova predsjedništva, šest su žene.
Predsjednik Andrija Popović ima sedam savjetnika/ca, među kojima su dvije žene.
Portparol LP Ammar Borančić kazao je za CIN-CG da je položaj žena u današnjoj Crnoj Gori obilježen diskriminacijom, i da zbog toga u partiji nastoje da u praksi promovišu jačanje žena na pozicijama donošenja odluka.
”Na čelu nekoliko značajnih odbora, poput Bara, Budve, Nikšića, Cetinja ili Mojkovca, nalaze se upravo žene. Forum žena LP intenzivirao je svoje djelovanje i priprema predlog inicijative 50+, koja će promovisati učešće čak preko polovine žena u strukturama partije, a nakon toga i države, umjesto dosadašnjih 30 odsto što će ženama dati zaista stvarnu moć, a ne statistički značaj”, kazao je on.
Među četiri potpredsjednika/ce Demokratske partije socijalista je i Sanja Damjanović. Ona i Aleksandra Vuković jedine su žene u šesnaestočlanom sastavu predsjedništva partije.
Neke partije imaju žene u predsjedništvu, ali ih nemaju na mjestu potpredsjednica. Iz Ujedinjene, Prave i albanskih partija nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o broju i položaju žena u stranci. Prema nezvaničnim informacijama, ove partije imaju žene u predsjedništvu, ali ne i na potpredsjedničkim pozicijama.
Grupa građana CIVIS, koja je dio koalicije “Crno na bijelo”, nema kao organ predsjedništvo, ali ima, na primjer, generalni sekretarijat. Ovaj izvršni organ broji 10 članova, od kojih su tri žene. Iz CIVIS-a su kazali da će uskoro na skupštini biti izabrani potpredsjednici i da će se voditi računa o rodnoj ravnopravnosti.
Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje obavezu da na izbornoj listi mora biti “najmanje 30 odsto kandidata manje zastupljenog pola”, te da među svaka četiri kandidata prema redosljedu na listi mora biti najmanje po jedna žena.
EK u svom posljednjem izvještaju konstatuje da izborne liste zadovoljavaju samo propisne minimume kada je u pitanju ravnopravnost polova. Neke, kao što se moglo vidjeti na nedavnom primjeru Berana, nisu ni u tome uspjele.
”Vidljivost i, što je još važnije, glas, odnosno to koliko se žene čuju u parlamentarnoj politici, direktni je odraz vidljivosti i glasa žena u crnogorskom društvu. Stav o vidljivosti žena postane brzo jasan kroz jezik koji se koristi. Dok god većina ljudi - kako žena, tako i muškaraca - u Crnoj Gori smatra da biti predsjednik ne znači isto što i biti predsjednica, (ne)vidljivost i (ne)čujnost žena će biti tu gdje jeste”, kazala je za CIN-CG Čarna Brković, docentkinja na Odjeljenju za kulturnu antropologiju Univerzitetu u Getingenu.
Ona ističe da postoji nekoliko aktivističkih organizacija koje godinama rade na prenošenju znanja i ekspertize koje imaju na državne institucije, medije i parlament. Ka primjere istakla je ANIMA Centar za žensko i mirovno obrazovanje iz Kotora, Centar za ženska prava i Sigurnu žensku kuću iz Podgorice, te Bona Fide Centar u Pljevljima.
Kaže da bi svi društveni akteri i akterke trebalo da pažljivo počnu da slušaju i prate šta aktivistkinje na ovu temu govore već nekoliko decenija. Postoje vrlo dobri, razrađeni mehanizmi da se protiv nevidljivosti i nečujnosti žena u političkom životu borimo - možda bi bilo vrijeme da oko ove teme Crna Gora počne da sluša i poštuje ekspertkinje, kojih zaista ima.
U medijima se posljednjih sedmica spekulisalo o sastavu nove Vlade, koju bi činio veoma mali procenat žena. U Vladi Zdravka Krivokapića od 12 ministarstava četiri vode žene.
Komentarišući pojavu izbornih lista na izborima u Beranama gdje nije bilo ni 30 odsto žena, kopredsjednice kolegijuma Ženskog kluba Branka Bošnjak i Vesna Pavićević ocijenile su da u Crnoj Gori još postoje partije koje na svaki način pokušavaju da izbrišu žene sa političke scene.
”Umjesto da idemo trasiranim putem u Evropu sa 40 odsto žena na svim izbornim listama, pojedine stranke u Beranama, na svojim listama nijesu ispoštovale ni zakonski minimum”, navode u zajedničkom saopštenju.
Crnu Goru narednih mjeseci očekuju redovni ili prijevremeni izbori u većini crnogorskih opština, ali i glavnom gradu.
Bošnjak i Pavićević saglasne su da partije koje ne teže afirmaciji rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori, ne treba ni da učestvuju u izborima.
Bošnjak: Zakonom osigurati jedno potpredsjedničko mjesto u partijama
Trenutni saziv Skupštine Crne Gore broji 22 poslanice, među kojima su četiri potpredsjednice partija a ujedno i članice presjedništva partija koje predstavljaju. U predsjedništvu partija su još pet poslanica.
”Smatram da se kroz izmjene zakona koji tretira političke partije mora propisati obavezna kvota za manje zastupljeni pol, ali i obavezujeće jedno potpredsjedničko mjesto u partijama. Time bi se stimulisalo da više žena se uključi u politiku”, kazala je za CIN-CG Bošnjak, koja je kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine.
Trenutna situacija i ogroman broj neprimjerenih seksističkih i mizoginih napada na žene koje se bave politikom, prema njenim riječima, svakako destimuliše nove snage da uđu na politički teren.
”Nije lako biti političaraka u Crnoj Gori, posebno ako ste vidljivi i imate jasan stav, tada ste na meti, ali najčešće se ne polemiše sa vašim stavovima, već se komentariše vaš privatni život, vaš izgled, pojavnost, vaš izraz... što je nedopustivo. Nerijetko se to omakne i našim kolegama, što je nedopustivo, jer ne znam da ikad iko komentariše njih na taj način. Zato su u Crnoj Gori, punoj predrasuda, žene u politici ranjivije i izloženije napadima”.
Ženski klub osnovan je prije malo više od godinu. Među aktivnostima koje su postigle u tom periodu je da su omogućile, između ostalog, da svojim amandmanima na Krivični zakonik propisana obaveza ministarstva da moraju da vode registar počinilaca krivičnih djela protiv polnih sloboda nad maloljetnim licima, omomogućile uvećan broj pokušaja medicinski potpomognute oplodnje...
Kroz amandmansko djelovanje uspjele su da povećaju izdvajanje iz budžeta za 2022. godinu za Državni arhiv i da ta sredstva budu opredijeljena namjenski za realizaciju naučnog projekta “Žene u crnogorskoj patrijarhalnoj kulturi 1879-1918”.
”Projekat je nastao kao rezultat decenijskog rada etnološkinje i arhivistkinje Slavke Jovićević. Prvi put ćemo ‘iz ženskog pera’ imati mogućnost da se upoznamo kako su naše pretkinje živjele krajem XIX i početkom XX vijeka. Novim, rodno osviješćenim, pristupom reinterpretacije istorijskog i kulturnog identiteta crnogorske žene, nadamo se da će se ispraviti istorijska nepravda prema našim pretkinjama i dati im zasluženo mjesto u našoj istoriji i kulturi. Žensko kulturno-istorijsko nasljeđe Crne Gore zahtijeva da bude podrobnije istraženo, sačuvano od zaborava i prezentovano kao neodvojivi dio našeg ukupnog nasljeđa, a ovo je samo početak našeg doprinosa, kao Ženskog kluba, tome cilju”, saopšteno je ranije iz tog radnog tijela Skupštine.
Prema podacima Interparlamentarne unije (IPU), Crnu Goru u regionu posljednje pozicije po pitanju učešća žena u parlamentima spasava Bosna i Hercegovina.
Crna Gora ima 22 poslanice od 81 mjesta u Skupštini - 27,2 odsto, dok sjevernomakedonsko Sobranje ima 120 mjesta, od kojih 50 zauzimaju poslanice - 41,7 odsto. Srbija ima 100 poslanica od 250 poslaničkih mjesta (40 odsto), a Albanija 50 žena od 140 raspoloživih mjesta (35,7 odsto). U julu je objavljeno da među 120 mjesta u Skupštini Kosova 43 zauzimaju žene (35 odsto). BiH ima dva parlamenta, a oba su ispod crnogorskog prosjeka kada je u pitanju učešće žena.
Hrvati imali predsjednicu Vlade i države, Kosovo dvije šefice države
Mada često ističemo da smo lideri u evropskim integracijama, Crna Gora zaostaje iza Evropske unije, ali i regiona kada je u pitanju položaj žena u ključnim državnim institucijama.
Da nije bilo Vesne Perović kratko na čelu Skupštine (2001-2002), Crna Gora još ne bi mogla da se pohvali da je imala ženu na čelu parlamenta, vlade ili države.
Situacija u zemljama regiona je prilično drugačija.
Susjedna Hrvatska imala je i predsjednicu Vlade i države - Jadranku Kosor i Kolindu Grabar Kitarović.
Srbija ima premijerku Anu Brnabić, a imala je i predsjednicu Narodne skupštine Maju Gojković.
Kosovo je imalo čak dvije predsjednice države - Atifete Jahjagu i sada Vjosu Osmani.
Na čelu albanska skupštine je predsjednica Lindita Nikola.
Radmila Šekerinska je kratak period vodila makedonsku vladu u v.d. mandatu.
Bosna i Hercegovina nije imala ženu na čelu tročlanog Predsjedništva ili Vijeća ministara, ali je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, a Federacije BiH je bila Borjana Krišto.
( Miloš Rudović )